DIETRICH BONHOEFFER (1906. - 1945., evangelički teolog i borac protiv Hitlera, ubijen u koncentracionom logoru Flossenburg)

No, Bog ne zaboravlja svoja obećanja ili, kako je to rekao Dietrich Bonhoeffer: »Bog ne ispunjava sve naše želje, ali ispunjava sva svoja obećanja.« Kao što je to bilo s Mojsijem koji mu se opirao: Bog je, kako svjedoči Knjiga Izlaska, s njime razgovarao »licem u lice, kao što čovjek govori s prijateljem« (Izl 33, 11).

Dietrich Bonhoeffer: " Ja bih samo želio naučiti vjerovati. " Vježba: Vjerujem.

Crkva, ukoliko to želi biti, mora biti mjesto solidarne odgovornosti za svijet, kako je to zapisao Bonhoeffer, zaronjen u konkretnost vlastitog vremena: Crkva mora pitati državu: može li odgovoriti da je njezino vladanje zakonito državno vladanje?

Bonhoeffer je preporučio da cijeli tjedan provedemo na istom biblijskom tekstu

Dietrich Bonhoeffer je rekao:... baš kao što ne analizirate riječi voljene osobe, nego ih prihvaćate onako kako vam ih je rekla, prihvatite i Riječ iz Pisma i promišljajte je u srcu, kao što je činila Marija.

To je meditacija. Kad je Bonhoeffer osnovao teološku školu u Finkenwaldeu, svi su polaznici prakticirali pola sata tihe meditacije o Pismu.

U takvim slučajevima i glupan postaje kritičar, napisao je protestanski (luteranski) doktor teologije i mučenik nacističkog režima Dietrich Bonhoeffer.

Bonhoeffer dodaje: Jeftina milost je milost bez učeništva, milost bez križa, milost bez Isusa Krista.

Bonhoeffera, kojega stotu obljetnicu rođenja slavimo ove godine, a kojega su nacisti ubili pred sam slom u proljeće 1945. I Barth i Bonhoeffer isticali su kako temelj kršćanskog života i misli ne smije biti ovisan o potpunom prihvaćanju tadašnjih kulturalnih norma.

»Pri tome je«, kaže Bonhoeffer, »glupan za razliku od zla čovjeka sobom do kraja zadovoljan«.

To ne znači biti neki " tip " čovjeka, nego biti čovjek što ga Krist stvara u nama. (Dietrich Bonhoeffer)

Dietrich Bonhoeffer mi je bio drag, osobito dok sam ga čitao u progonstvu.

Nakon predavanja i zajedničkog fotografiranja kapelani i pomoćnici su obišli obližnji nacistički koncentracioni logor u Flossenbergu u kojem je tragično završio i poznati teolog Dietrich Bonhoeffer.

Kako je ovo tema za raspravu o religiji, za one koji vole čitati, postao bi tekst kojeg je napisao Dietrich Bonhoeffer, protestatski svećenik kojeg su pred kraj rata nacisti objesili u konc-logoru:

Međutim možda bi ipak trebalo revedirati klasične teze o sekularizaciji jer se one nužno ne positovjećuju s fenomenom opadanja vjerskog ili de-religioznosti, teza koju je popularizirao i poznati teolog Bonhoeffer.

To ne samo da je teološki pogrešno, nego i nepristojno, napisao je Bonhoeffer.

Jedan od najpoznatijih evangeličkih teologa i mučenik nacizma Dietrich Bonhoeffer iznio je još pesimističniju tezu: Europa ide ususret dobu koje će biti potpuno nereligiozno.

Ako pak danas razmišljamo o istraživanjima poznatih sociologa religije i teologa, onda ćemo morati ustvrditi da se Bonhoeffer prevario.

Kao prvu poticajnu sliku našem promišljanju o fenomenu nasilja fra Mijo je spomenuo misao njemačkog filozofa Bonhoeffer kojom opisuje nas kršćane kao one koji pomažu stradalima nakon prometne nesreće u kojoj jedan luđak vozi tenk po autocesti. Tko će zaustaviti luđaka?, postavio je fra Mijo kao pitanje na koje je svaki predavač pokušao iznijeti svoje pogled o fenomenu nasilja.

Kad je riječ o pravednosti, svakako treba težiti za ravnotežom između osobnog i društvenog bića ", kako je to nazvao Dietrich Bonhoeffer [ vii ].

Dakle, umjesto grčevitog držanja uz iluziju dobra i zla po sebi (što i jest bit svake ideologije), jedini kriterij kršćanske etike je postojanje za druge u svagdanjoj konkretnosti zbog čega Bonhoeffer može doći i do naizgled skandaloznog zaključka da nema po sebi dobrog djela nego i ubojstvo može biti posvećeno, misleći pri tome na sudjelovanje u zavjereničkoj skupini koja je planirala ubojstvo Hitlera, zbog čega je na koncu Bonhoeffer i pogubljen od strane nacističkog režima.

Samo Bog koji pati može pomoći, i jednima i drugima, napisao je Bonhoeffer u svojoj zatvorskoj ćeliji.

Tako piše Bonhoeffer prijatelju 16. srpnja 1944. iz zatvora: »Bog je ukinut, nadvladan kao moralna, politička i prirodoznanstvena radna hipoteza...

No on je upravo na taj način i jedino tako među nama i pomaže nam.« Ovdje pred nas Bonhoeffer stavlja paradoks koji se može prihvatiti samo kroz vjeru, jer Božji upad koji se dogodio u ljudsku povijest kroz vlastitu patnju na križu toliko je skandalozan i potresan da se ne može prihvatiti drukčije kao pobjeda slaboga nad jakim, nego kroz vjeru.

Čini mi se kako tom logikom Bonhoeffer nadilazi problematiku teodiceje, pitanja zla i patnje u svijetu, zašto ih Bog dopušta?...

Uz njegov kip tu su i kipovi majke Elizabete od Rusije, Oscara Romera i kip koji predstavlja Dietrich Bonhoeffer.

Bonhoeffer: ukloniti Krista znači ukloniti jedini pouzdani temelj naših vrijednosti, naših institucija i našeg načina života.

Zahvalnost i zdravlje U svom svakodnevnom životu jedva da smo svjesni kako primamo znatno više nego što dajemo te da život može postati ispunjen samo ako ga prožmemo zahvalnošću napisao je Dietrich Bonhoeffer, luteranski pastor.

Njemački propovjednik i mučenik Dietrich Bonhoeffer je rekao: »Cilj prijateljstva je isključivo određen onime što je Božja volja za tu drugu osobu.«