Kao što je odavno opomenuo Boris Buden: Više se ne može podignuti jedna jedina barikada koja bi društvo podijelila u dva međusobno jasno suprotstavljena tabora.

Ove antagonizme, oko kojih se danas u Hrvatskoj tako naivno strukturira kvazi-politički diskurs, Barikade prokazuju u njihovoj konformističkoj funkciji, kao laž koju društvo proizvodi o samome sebi kako se ne bi moralo suočiti s vlastitom stvarnošću, s odgovornošću za tu stvarnost i nuždom korjenite promjene., kako piše Boris Buden, u uvodu svojih Barikada, domećući prije toga: mnoštvo društvenih antagonizama danas više nije moguće svesti na jednu privilegiranu točku loma.

Edi Rama, Brian Holmes i Boris Buden govore o današnjem društvu te njegovim političkim, ekonomskim, umjetničkim i drugim fenomenima.

Vodio nas je, ako i neizrečen, osjećaj što ga je u " Leksikon YU mitologije " kasnije upisao Boris Buden " sve što dolazi poslije nije samo zbog toga ujedno i bolje ".

BORIS BUDEN, Strategic Universalism: Dead Concept Walking

Boris Buden, filozof i teoretičar kulture, održat će u petak, 7. svibnja, u Muzeju suvremene umjetnosti, s početkom u 18 sati, predavanje ' Utopija postkomunizma: od društva bez budućnosti do budućnosti bez društva '.

U našem društvenom političkom sistemu je, kako kaže Boris Buden, s distance naprosto sve izgledalo OK, a zapravo jedino je kulturna scena ostala pod našom kontrolom, dok se nad drugim elementima društva kao što su ekonomija, turizam, bankarstvo potpuno izgubio nadzor.

Boris Buden: Imaš li ti osobno takvu majku materinskog jezika?

Boris Buden: Što je cilj kulturnih prevodilaca?

Evo što o tome kaže Boris Buden:

Npr. sada se najsvježijom sintezom zapažanja javlja čovjek nedvojbeno i provjereno iz naših špic redova pažnje Boris Buden.

Od suradnika tu su Slavoj Žižek, Rastko Močnik, Boris Buden, zatim imamo tekst nedavno preminulog filozofa Jacquesa Derride, pa portret umjetnika Borisa Bakala itd.

Jednom je to za svagda za nas obrazložio genijalni Boris Buden, u eseju:

Boris Buden, filozof, publicista, intelektualac bez nacionalne odrednice a sa austrijskim pasošem, prevodilac sa nemačkog, priređivač novog izdanja Komunističkog manifesta, autor (za mnoge kultnih) Barikada I i II i Kaptolskog kolodvora, koji poslednjih godina živi na relaciji Beč Berlin, nedavno je u izdanju berlinske izdavačke kuće Kadmos Verlag objavio svoju novu knjigu Vavilonski šaht: Da li je kultura prevodiva? (Der Schacht von Babel).

Bio sam zato beskrajno tužan i ljut kad sam shvatio da 1998. tadašnji predsjednik Matice hrvatske Josip Bratulić dopušta, pa dapače i potiče, da jedna nedostojna afera s nekom besmislenom naslovnicom još besmislenije knjige Branka Matana pomete iz Matice čitavu jednu generaciju pismenih djevojaka i mladića, čitav jedan novi »Polet«, i da ih preda nekoj Sorosovoj ediciji za koju je uskoro čak i onaj smiješni Boris Buden svojim kalamburima prepisanim iz nekog slabog anarhističkog seminara postao odveć umjeren.

Promijene koje su uslijedile u eseju naslovljenom O hrvatskoj šutnji opisuje Boris Buden:

Filozof Boris Buden razgovarao je davnih dana s Dejanom Petrovićem za časopis Vreme.

Sagovornici su bili sociolog Rastko Močnik, profesor Filozofskog fakuleta u Ljubljani, i filozof Boris Buden, gostujući profesor na Bauhaus univerzitetu u Vajmaru, u Nemačkoj.

Pored njih sudjelovat će i tridesetak sudionika iz Hrvatske i regije (Boris Buden, Igor Štiks, Andrej Nikolaidis i mnogi drugi).

Gostujuće zvijezde pokatkad napišu tekst samo da bi se objavio kod Nemanje, tu prednjače Denis Kuljiš i Boris Buden, Čadež ponekad objavi novu pjesmu, a car Nemanja Prvovenčani blagom, ali strogom rukom kontrolira svoje neobarokno totalitarno podzemno carstvo u kojem je on jedini i neupitni suveren, Bog, vladar, prapočelo i kraj, alfa i omega, on je sve od a do š, kako bi jamačno prisnažio sam Nemanja (koji briljantno vlada materinjim mu hrvatskim skoro poput Beškera i Ladana) provocirajući educiranom srpštinom one koji slučajno nalete na to mitsko mjesto.

Uostalom, ako je komunizam doista historijski uspio, neka nam onda Boris Buden objasni što će nam uopće neka alternativa suvremenom svijetu, koju ja tobože " sasjecam u korijenu " svojom knjigom.

Ako su se već nacionalne države protiv kojih su se komunisti i Boris Buden tako žestoko (iz) borili raspale i postale " tigar od papira ", kako to da ipak živimo u " rasulu " koje - kako kaže Buden - " prijeti da sudbinski zapečati našu budućnost i budućnost svijeta u kojem živimo "?

Poslijepodne će Srećko Horvat sudjelovati na panelu " Jugoistočna Europa i perspektive proširenja EU " s Heinz-Jürgenom Axtom i Dragoslavom Dedovićem, dok će Boris Buden i Nadežda Čačinović sudjelovati u raspravi o izazovima i perspektivama EU uoči hrvatskog pristupanja zajedno s novinarom i povjesničarem Andreasom Ernstom, dopisnikom Neue Zürcher Zeitunga u Beogradu.

U programu Tajna povijest rocka predstavljamo i neke od hrvatskih filmova Kuća Tomislava Žaje o legendarnom Marijanu i njegovoj prostoriji za probe bandova na Mirogoju, U eteru Marije Prusine o underground Splitu 90 - ih (No Comment, Igor Mihovilović, Zdeslav Kukoč), te Što je meni Balkan kino Europa Ines Pletikos u produkciji HRT, o preispitivanju Balkana u kojem sudjeluju Lucić Dežulović, Rundek, Boris Buden, Siniša Labrović i dr.

Boris Buden: Htio bih s tobom razgovarati o prijevodu kao pojmu koji ima rod.

Boris Buden: Spomenuo si Arthura Koestlera, jednog od najboljih primjera multilingvalnog intelektualca 20. stoljeća.

Boris Buden: Da bi izvršio ili izvršila svoju zadaću, današnji prevodilac ili prevoditeljica trebao bi se, kako Ti pišeš, poistovjetiti s ulogom srednjovjekovnog alkemičara.

Boris Buden: Možeš li nam reći nešto više o tome istraživačkom projektu Tajna prevođenja: Manifest graničnih kultura.

Boris Buden: Možda nam mitovi uopće ne trebaju.

Boris Buden: Najzanimljivije pitanje koje se postavlja u Tvome Manifestu kulturnog prevođenja [ 1 ] jest njegova književna forma, tipična modernistička forma manifesta.