autor: Boris Bućan, Sibila Petlevski (ur.) naslov: Boris Bućan: visual art monograph cijena: 350 kn Za Borisa Bućana već se danas može reći da je jedan od najuspješnijih hrvatskih slikara u povijesti, ne samo zbog toga što je od 1984. zabilježio više od dvadeset vrhunskih međunarodnih nagrada i priznanja (mnoga od toga su Grand Prix), nego ponajviše sto

Izložba radova Borisa Bućana s nagrađene izložbe moći će se u Galeriji Forum pogledati do 29. siječnja 2010. godine.

Brechta, Ivana Ladislava Galete: Zrcalni ping pong (1978/79.), Borisa Bućana: Povijest moderne umjetnosti od Altamire do danas (1975.), Mladena Stilinovića: Eksploatacija mrtvih (1984. - 1988.) i dr. Također imaju oblik knjige-umjetnika, primjerice, Vlade Marteka: Radovi za pripremanje poezije (1978. - 1980.), dokumenata i predmeta preuzetih iz različitih izvanestetskih područja, koji tek u institucionalnom kontekstu galerije i muzeja zadobivaju značenje i legitimitet umjetničkog djela, kao što je to slučaj s fotografijama, tekstovima, razglednicama, fotokopijama C.

Umjetnički projekt " Sitespecific " akcija u zajedničkoj realizaciji autora umjetnika Borisa Bućana i Zavičajnog muzeja grada Rovinja.

Kao najava za festival u subotu, 31. srpnja 2010. otvoriti će se izložba Borisa Bućana u galeriji Ulika nakon koje će nastupiti Zazophponic orkestra iz Grenobla.

Djela Julija Knifera, Đure Sedera, Toma Gotovca, Borisa Bućana i Sanje Iveković nalaze se na restauratorskom odjelu Muzeja suvremene umjetnosti.

U Muzeju suvremene umjetnosti traje izložba plakata nazvana Ideje za plakat koja je djelo uglednih grafičkih dizajnera poput Mihajla Arsovskog, Borisa Bućana, Borisa Ljubičića, Mirka Ilića i konceptualnih umjetnika poput Dalibora Martinisa, Gorkog Žuvele, Gorana Trbuljaka, Mladena Stilinovića i drugih koju možete posjetiti do 23.08.2012.

Naši prijatelji, sve iskusni vuci i vučice tiskanih medija, napisali su tekstove o najraznoraznijim temema od Facebooka i e-knjige, preko Von Triera i McQueena pa do Filona Aleksandrijskog a nakon duplerice u izvedbi Borisa Bućana (Žena na mjesečini), slijede izabrana poglavlja iz nekih od najočekivanijih knjiga proljetne sezone: između ostalih tu su Divlji detektivi Roberta Bolaña, Tiepolova ružičasta Roberta Calassa i Crna knjiga Orhana Pamuka.

Novootvorena Galerija Bućan, što je novost u Hrvatskoj, zastupat će isključivo radove Borisa Bućana koji je u Hrvatskoj te posebno u svijetu cijenjen autor, dobitnik vrhunskih međunarodnih priznanja i nagrada, čiji se radovi nalaze u najistaknutijim svjetskim muzejima.

- Prepoznao sam značenje Dubrovnika u umjetničkom smislu te smatram da je on izvrstan hrvatski prozor u svijet - kratko rezimira Zdravko Bašić Vlaho, ekskluzivni manager Borisa Bućana, odabir Dubrovnika za otvaranjem Galerije Bućan te nastavlja: - Otvaranjem galerije koja zastupa samo jednog autora svjetski cijenjena imena, svakako će pridonijeti podizanju kvalitete te cenzuriranju (pre) široke ponude koju Dubrovnik ima.

Polaznici će upoznati radove Zvonimira Lončarića, Ferdinanda Kulmera i Borisa Bućana i vidjeti će u kakvu su odnosu naslov njihova rada i sam rad.

Spominjući svjetska imena različitih generacija, poput Luca Tuymansa, Marlene Dumas, Petera Doiga, Rainera Fettinga, Anselma Kiefera i Gerharda Richtera, Maković zapravo ocrtava krug unutar kojega vidi i hrvatsku slikarsku scenu. Tu mislim na umjetnike koji su se javili oko 1980. s novom slikom, npr. na Igora Rončevića, Ninu Ivančić, Borisa Bućana, pa na Lovru Artukovića.

Radovi Borisa Bućana, Martine Grlić i Pavla Pavlovića izloženi su na Bijenalu u HDLU No poseban je bombon otvoreni sukob interesa u odabiru autora za Bijenale između članova Tijela upravljanja HDLU-a, odnosno Upravnog odbora HDLU - a, članova stručnih povjerenstava HDLU - a i članova Ocjenjivačkog suda Bijenala (Đuro Seder, Dalibor Jelavić, dekan ALU-a, Josip Zanki i Tomislav Buntak).

Na Svom tom crtežu kustosice Daine Glavočić između brojnih radova mogla su se vidjeti i otkupljena djela nekih od viđenijih sudionika izložbe, Jean Messagiera, Richarda Mortensena, Ettore Sottsassa, a na pratećoj izložbi plakata kustosice Ljubice Dujmović-Kosovac zanimljiva kronologija grafičkih rješenja izložbi, Ivana Picelja, Borisa Bućana, Sandra Đukića

No, osim spomenutih japanskih, izložena su i djela hrvatskih slikara iz zbirke HNK u Zagrebu, među kojima i Ede Murtića, Dimitrija Popovića, Borisa Bućana i ostalih.

Uz sasvim osoban pristup ilustraciji, temeljen na kombinaciji fotomontaže i šrafurama zasićenih crteža (koji prizivaju stil kazališnih plakata Mirka Ilića za Teatar TD, kao i pojedinih plakata Borisa Bućana za nacionalne kazališne kuće), prepoznatljivost Gavellinim plakatima osigurava i kontinuirana uporaba tipografija najistaknutijeg hrvatskog tipografa Nikole Đureka; kao i tiskanje većine plakata u sitotisku, što ovoj danas već pomalo zaboravljenoj tehnici daje novu privlačnost i aktualnost.

Izložit će se, među ostalim, djela Ivana Picelja, Borisa Bućana, Sergija Glumca, a među najvećim otkupima u povijesti muzeja je i cjelovit korpus hrvatske grafike iz zbirke uglednog arhitekta i kolekcionara Edvina Šmita.

U sklopu Festivala Hrvatske u Francuskoj, od 9. studenog do 9. siječnja 2013, pariška galerija Le Lieu du Design u partnerstvu s Muzejom suvremene umjetnosti Zagreb predstavlja prvi puta u Francuskoj plakate doajena hrvatskog grafičkog dizajna Borisa Bućana.... dalje > > >

U sklopu Festivala Hrvatske u Francuskoj, od 9. studenog do 9. siječnja 2013, pariška galerija Le Lieu du Design u partnerstvu s Muzejom suvremene umjetnosti Zagreb predstavlja prvi puta u Francuskoj plakate doajena hrvatskog grafičkog dizajna Borisa Bućana.

U Gliptoteci HAZU (Galerija II. i Galerija III.) otvorena je izložba slika akademika Borisa Bućana, ' Stakleni ljudi '.

U fondu Grafičke zbirke čuvaju se i najstariji hrvatski plakati, među kojima se ističu secesijski plakati, kao i plakati Sergeja Glumca, Borisa Bućana, Borisa Ljubičića i Mihajla Arsovskog.

Večeras u 19.00 sati u MMC-u će biti otvorena izložba plakata Borisa Bućana koju je postavio Mladen Lučić, ravnatelj Muzeja suvremene umjetnosti Istre.

Od nedavno je u stalnom postavu Zbirki u pokretu plakat Borisa Bućana Razgovor umjetnika, dizajnera i kičera povodom 30 godina ULUPUH-a iz 1981. Na tom je plakatu jasno iskazana suprotstavljenost umjetnika i dizajnera (da ne spominjemo kičera), problem koji trajno zaokuplja Borisa Bućana, doajena grafičkog dizajna u Hrvatskoj i jednog od najuglednijih svjetskih grafičkih dizajnera čija se velika izložba plakata upravo održava u Parizu, u Le Lieu du Design (do 9. siječnja 2013.) u okviru manifestacije Croatie, la voici

Dok je tehnika sitotiska bitno odredila taktilne i estetsko-konceptualne kvalitete danas slavnih plakata Ivana Picelja, Mihajla Arsovskog ili Borisa Bućana za razne kulturne institucije i prakse, tako je na Rutine radove za mamu utjecala tehnologija digitalnog tiska.

Tako ste došli u društvo Ede Murtića, Ivana Lovrenčića, Vatroslava Kuliša, Miroslava Šuteja, Ljube Ivančića, Joška Eterovića, Đure Sedera, Petra Barišića i Borisa Bućana koji su prijašnjih godina dobili istu nagradu sviđa li vam se biti u tom društvu?

Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u svom fondu čuva 350 plakata Borisa Bućana.

Što se po tvom tumačenju dogodilo u razumijevanju dizajna između zastupanja integracije svih plastičkih disciplina kod EXAT-a, i izrazito individualnih autorskih pozicija kao što su one Mihajla Arsovskog i Borisa Bućana?

U sklopu Dana otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, danas je u Narodnom domu u Opatičkoj ulici u Zagrebu otvorena izložba varaždinskih kazališnih plakata, koji su autorsko djelo Borisa Bućana, redovniog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Na taj način za izlaganje nerijetko zahtjevna djela Damira Sokića, Borisa Demura, Nine Ivančić, Gorana Petercola, Dalibora Martinisa, Gorkog Žuvele, Edite Schubert, Borisa Bućana, Mladena Stilinovića ili Viktora Popovića, da nabrojimo samo neke, ne gube ništa od izražajnosti i uvjerljivosti te predstavljaju doista reprezentativan uzorak dominantnih strujanja u najnovijoj hrvatskoj umjetnosti kraja 20. i početka 21. stoljeća.

Ne samo da MUO priprema još jedan kapitalan kulturološki projekt, već će prvi put domaća i strana javnost upoznati svjetske vrijednosti uvelike nepoznata grafičkog blaga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u zagrebu s majstorskim radovima Jurja Julija Klovića, Andrije Medulića, Mencija Klementa Crnčića, Miroslava Kraljevića, Vladimira Becića, Josipa Račića, Andrije Maurovića, Borisa Bućana i Ede Murtića, ali i Rembrandta, G.