O gradnji mrtvačnice skrbi Udruga za zaštitu i revitalizaciju sela Borovci Uzor na čijem čelu je predsjednik Mirko Alimić Mića.

Druženje je upriličeno u organizaciji Udruge za zaštitu i revitalizaciju baštine sela Borovci čiji su članovi i volonteri tijekom čitave večeri bili gostima na usluzi.

I taj put druženje je upriličila Udruga Uzor iz Borovaca koja skrbi o očuvanju baštine i revitalizaciji sela Borovci, mjesta u kojem trenutno živi tridesetak osoba.

Od kulturnih zbivanja ističemo ona koja su se odvijala u drugome danu trodnevnice i na sam spomendan sveca zaštitnika, a to su koncerti kulturno-umjetničkih društava iz Hrvatske i BiH (KUD Slavko Janković, Rokovci i Andrjaševci, Vinkovci; Vokalna skupna FA Tempet Makarska; Pjevačka skupina Borovčanke, Borovci, Metković; Crkveni pučki pjevači Rogotin; KUD Ravnica Oštra Luka i Bok; Pjevačka skupina Pleančanke, Plehan; Pjevačka skupina Rodoč, Mostar i Gradnići; HKUD Kamešnica Podhum; Pjevačka skupina župe Bukovica; Pjevačka skupina Bužanke iz sela oko buškoblatskoga kraja; KUD Družina Pag; KD Brnaze; HKUD Kralj Tomislav, Tomislavgrad).

U Općinskom sudu u Metkoviću nam je zemljišno-knjižni sudac Mate Šiljeg predočio Odluku Ministarstva pravosuđa, usvojenu 7. prosinca 2004. godine, dakle nepunih mjesec dana prije isteka roka za formiranje zemljišnih knjiga, o obnovi zemljišnih knjiga na području katastarskih općina Metković, Opuzen, Slivno, Vid, Dobranje, Vidonje, Desne i Borovci, dok se za k. o.

Uglavnom Borovci, Tadin, Braići, Guzići, Jerići, Vukovići, Beovići i ostali garancija su super zanimljivog i kvalitetnog turnira.

Zašto uz priču o Malčeviću bezbroj komentara, a o Borovci samo tri, četiri?

Područje današnje župe Borovci bilo je naseljeno tijekom čitava kasnoga srednjeg vijeka.

Borovci su sa svojim zaselcima pripali župi Nadjezerje koja se protezala od Lučke na zapadnoj strani na zapadnoj strani na zapadnoj strani Jezera pa sve do Vratara.

Tek poslije oslobođenja od Turaka 1694. doselilo se novo stanovništvo iz Hercegovine, pa se župnik iz Podjezerja preselio u Desne i odatle vodio duhovnu skrb nad okolnim selima među kojima su bili i Borovci.

Iako su Borovci navikli na prisustvo policije u mestu zbog blizine rečne granice sa Srbijom, ipak su bili uznemireni jer, kažu, nikome nije svejedno kada im policija zakuca na vrata.

Svećeničku službu upravitelja župe Borovci vršio je prije rimskoga studija (1964. - 1968.), a poslije je pomagao nedjeljom i blagdanom župnicima raznih župa, najviše u sljedećim župama i crkvama: Parrocchia dell ' Assunzione u Rimu 1969. - 1971., Kaštel-Sućurac 1974. - 1978., župa Sv. Roka u Splitu 1981. - 1984., crkva Sv. Duha u Splitu 1986. - 1991., župe Dugopolje 1991. - 1995., Sv. Luka - Kocunar u Splitu 1997. - 2005. i župama Kučine i Mravince od 2006.

Za napomenuti je da se ovdje ne radi o cijeloj dionici autoceste kroz mjesto Borovci, već samo o dijelu dionice koja obuhvaća i " interregionalni čvor Metković " (poziciju možete vidjeti na donjoj karti).

Sama utvrda je smještena na brdašcu Gradina na 97 metara nadmorske visine između zaseoka Vratar i Rastočići (oba pod mjestom Borovci), a brdašce je omeđeno većim dijelom riječicom Matica i močvarom te jednim dijelom kršom preko kojeg postoji kozja staza putem koje se može doći do utvrde.

Župi Borovci tada pripadaju sela: Desne, Borovci, Rujnica i Nova Sela.

08.04.2012. USKRS Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjega - sv mise u sv. Nikole Metković 8:30, 11:00 i 19:00 sati - sv. Nikola Borovci sv misa u 09:00 h - sv. Ante Nova Sela sv. misa u 10:30 h - na svim jutarnjim misama blagoslov hrane

Pozivaju se stoga svi koji bi mogli sudjelovati u potrazi da se odazovu pozivu HGSS-a i u nedjelju u 09.00 sati okupe u Borovcima kraj obiteljske kuće Ljiljanke Ćelić koja se nalazi na početku mjesta Borovci, a radi organiziranja potrage.

Po broju stanovnika iz popisa 2001, najiše ljudi živjelo je u naselju Krvavac, njih 613. U Krvavcu II. bilo je 336 stanovnika, sjedište općine Kula Norinska imala je 302 stanovnika, Momići 215 Podrujnica 142 stanovnika, zatim Desne 130, Matijevići 100, Nova Sela 55 i najmanji Borovci imali su 33 stanovnika.

Župa Borovci u prošlosti je obuhvaćala više zaselaka smještenih u dugojdolini koju od zapada zatvaraju Babina gomila (735 m) i Ilica (659 m), a od sjeveroistoka brdo Tikvina (352 m) sa svojim obroncima.

Borovci su odlično primljeni u Prištini, a posetili su i razgledali crkvu Sv. blagoveštenja u Gračanici.

Borovci kao matična župa ostali su na posluživanje franjevcima, a Nova Sela dodijeljena su svjetovnim svećenicima.

No i pored toga Borovo i Borovci kako je to kroz historiju bilo vidljivo pokazali svoj ponos i dostojanstvo i nisu poklekli, već naprotiv postali uzorna mesna zajednica, koja je kroz svoj samodoprinos izdigla Borovo na nivo visokorazvijenih mesnih zajednica ne samo u opštini Vukovar već na nivou cele tadašnje Jugoslavije.

Borovci su znali svojom idejom uvek biti prvi i ispred drugih pa je tako prije 53 god. tačnije 15.08.1947 god. odigrana prva noćna utakmica u tadašnjoj Jugoslaviji.

Metković, 19.5.2011. - U pratnji članova Udruge za zaštitu i revitalizaciju sela Borovci Uzor metkovski gradonačelnik Stipo Gabrić obišao je radove koji se izvode u neposrednoj blizini buduće mrtvačnice u Borovcima.

U sklopu dogovorenih radova završit će se grubi građevinski radovi na mrtvačnici i urediti okoliš oko nje što obuhvaća prilazne putove i parking. Siguran sam kako će po završetku svih radova i uređenja okoliša Borovci imati mrtvačnicu koje se ne bi posramili ni puno veći gradovi.

Rezultat je to aktivnosti mnogih Metkovaca čiji su korijeni borovački, ali i pomoći velike borovačke dijaspore pa Borovci danas, mada gotovo potpuno iseljeni, nisu ostali zapušten kraj.

07.04.2012. VELIKA SUBOTA Vazmeno Bdijenje - sv. Ante Nova Sela u 20:00 h - sv. Nikola Borovci u 21:30 h - sv. Nikola Metković u 23:00 h - blagoslov hrane na kraju svetih misa

Za sjedište župnika određeno je selo Borovci jer je ono prostorno gledajući bilo u središtu te nove župe.

To je stanje potrajalo do 1760. kada su u sastavu župe Borovci ostali svi borovački zaselci i sve zaselci Novih Sela.

U Starigrad, Kladu i okolicu naseliše se Babići, Devčići, Bralići, Dragičevići, Jerkovići, Legci, Modrići, Miškulini, Njegovani, Rogići, Vukelići i Vukušići, a prema Prizni i Cesarici: Borovci, Baričevići, Jovanovići, Mandekići, Matijevići, Starčevići, Čaćići i Prpići.