Danas smo Vesna i ja stigli proletiti po nekim pozicijama, nije bilo loše, par kila vrganja, par kila lisički dvadesetak zdravih krasnica u više varijanti.Naravno bilo je i dosta Bosanki (paprenih), prilično potstavki, dvije preslice, i to bi bilo to.

Na Srđu i Bosanki su pootkupljivali kvadrate pašnjaka i šume po bgatelnim cijenama radi izgradnje golf terena, ali su naišlli na otpor prenamjeni.

Znamo da je postojala Crkva Bosanska i Bosanki Djed kao njezin poglavar.

One su baš pravi prototip Bosanki tople osobe, druželjubive, pozitivne, odlučne, tvrdoglave kad se zainate, gostoljubive, razgovorljive, energične.

Na njima se sačuvao mehanizam za dizanje pokretnog mosta, na koji se prema kopnu nastavlja kameni most iz 1449. d malog trga ispred vrata vodi nekoliko cesta i putova prema Gružu i Lapadu, prema Bosanki i Žarkovici, te spojna cesta s Jadranskom magistralom.

Predstavnici Grada Dubrovnika su položili vijence i zapalili svijeće kod spomen obilježja u Mokošici, na Bosanki, kod Strinčjere te uz križ na Srđu.

Dan provedite u Medenoj dolini na Bosanki, neka Vaša djeca uzjašu ponija u ovom malom dječjem carstvu.

Willie, potpuno si u pravu kao i autor članka... i da dodam još neke sitnice, Bosanki kartu u ruke i pravac Bosna, zaustaviti financiranje državljana Bosne i Hercegovine, neka se nauče živjeti od svog rada, raskinuti ugovor s Vatikanom, Crkva može i bez proračunskih novaca... ima još, ali sve to dolazi tek poslije prijevremenih izbora, jer dok su Delirium Tremens Seks, malo dijete Hebrang i barba Luka u sedlu ništa se neće promijeniti... lutka na koncu neka ide doma prati suđe...

Deren se Bosanki na uvo: kako je bit žena?

Zar može biti važniji kamenjar i neki lokalpatriotizam od gradnje (ne zaboraviti da selu Bosanki projekt itekako mnogo znači) u vrijeme kada se može doručkovati u New Yorku, ručati u Frankfurtu a večerati i noćiti u Dubrovniku, kada jedna velika investicija donosi vrlo vjerojatno i druge velike investicije u Hrvatsku?

Danas na Bosanki, a sutra u Gradu ili negdje oko njega, svejedno.

Riječ je o komediji u kojoj dvije glumice, uz minimalne kostimografske izmjene, kroz lepezu likova publiku odvode na upoznavanje s različitim tipovima hrvatskih žena - od Zagorki tj. čistačica nakon predizbornog skupa dobrano upućenih u političku situaciju, preko majki propalih učenika, Romkinja, Bosanki, tradicijom opterećenih Dalmatinki, pa sve do otmjenih Dubrovkinja i ostarijelih dama u potrazi za izgubljenom mladošću.

U srijedu, 27. veljače 2013. u 19,30 sati zagrebačko će kazalište Smjehotići, prema tekstu Matka Elezovića, kazališnom predstavom Vesele žene hrvatske predstaviti različite tipove hrvatskih žena: od Zagorki, čistačica nakon predizbornog skupa (koje imaju svoje mišljenje o političkoj situaciji) preko majki propalih učenika na informacijama, hrvatskih Romkinja i Bosanki, zatim tradicionalnih svekrva i nevista negdje u Dalmatinskoj zagori do otmjenih Dubrovkinja i agramerskih dama u zlatnim godinama u potrazi za izgubljenom mladošću i ljepotom.

Ustaše su osudile sporazum smatrajući kako su na cjedilu ostavljeni bosanki Muslimani, koje su oni smatrali dijelom hrvatskog naroda.

Priču o Bosanki koja nakon rata kreće u potragu za ostacima svog posvojenog sina napisao je prije sedam godina i nakon smrti redatelja Benjamina Filipovića - koji ga je prvotno trebao režirati - zadnje što je očekivao bio je poziv Arsena Antona Ostojića.

Priču o Bosanki koja nakon rata kreće u potragu za ostacima svog posvojenog sina napisao je bosanski scenarist Feđa Isović.

Ostojić u Puli će predstaviti Halimin put, film o Bosanki koja pokušava identificirati posmrtne ostatke svoga posvojenog sina u kojem glavnu ulogu tumači Alma Prica, a nešto vedrine u program mogla bi unijeti romantična komedija Zabranjeno smijanje Davora Žmegača, o muškarcu koji pokušava uskladiti život između obitelji i znatno mlađe ljubavnice.

Đuro Pulitika rođen je u Bosanki, pokraj Dubrovnika, 26. siječnja 1922. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

S kojim pravom i bezobzirnom lakoćom je neki ' ćato ' koji ne zna ništa o štetnosti elektromagnetskog polja takve snage kakva bi trebala izrasti na Bosanki, ili ga nije ni briga, stavio paraf na takvu strahotu?

VEČERAS S JOŠKOM LOKASOM Subota, HRT 1, 22.01 Vijenac Praviti se neznatno manja seljačina nego što stvar jesi jedan je od recepata za uspjeh Željke Ogreste kod penzionera u kazalištu Vidra-Kuna-Ljuština-Jazavac-Kerempuh, pa nije čudo da je Joško Lokas, krv njene krvi, sinak njezin televizijski i plod njene elektroničke utrobe, savršeno pogodio kad je večeras u goste doveo prvu ligu Bosanki i Bosanaca (genijalna Jasna Žalica, odlični Saša Loša, Eddy Mother) i najavio da iduće subote iz Emone stižu Đuro i gospođa.

Na odjavnoj špici filma nisam vidio da se spominje ono što se u medijima navodilo, a to je da je tijekom rata ubijeno 300 tisuća Bošnjaka, ali se navodi kako je silovano 50 tisuća Bosanki.

Sve je to stoički promatrao iz svog stožera smještenog na Bosanki, vladika crnogorski Petar, udobno zavaljen u " slamnici s razapetim suncobranom nad glavom "

Dirljiva emotivna priča, inspirirana istinitim događajem o bosanki Halimi, majci koja traži posmrtne ostatke svog tijekom rata nasilno odvedenog sina, među gledateljima je izazvala brojne suze, no nakon projekcije, ustavši sa svojih sjedala, ispratili su je dugim i toplim ovacijama, kao i kratke govore zahvale koje su uputili redatelj Arsen A.

Ne poznavanje Zakona nikoga ne opravdava, ali kako je moguće da pola Bosanki prima kod nas porodiljne naknade i zdravstveno je osigurano, svi znaju što treba napraviti, koje obrasce treba popuniti.

Najutvrđeniji bosanski srednjovjekovni grad koji je osnovao bosanki velikaš Hrvoje Vukčić Hrvatinić.

Ovoj mladoj Bosanki želim sreću u lubavi a ne - karijeru.

A neki za dišpet nadošloj buri bosanki prema Dobranjama i Svibu, preko ogoljelih posljednjih obronaka Kamešnice.

Jedan dan provedite u Medenoj dolini na Bosanki poviše Dubrovnika, neka vaša djeca na čistom zraku uzjašu ponija i upoznaju ostale domaće životinje u ovom malom dječjem carstvu.

Godine 1563. slavonski i srijemski katolici žale se rimskoj Propagandi kako su s jedne strane prisiljeni plaćati poreze Osmanlijama, a s druge strane to isto od njih traže i pravoslavni vladike. [ 47 ] Opisujući svoj pohod župi Lišnji u okolici Prnjavora, bosanki biskup, franjevac Nikola Ogramić piše Propagandi te kaže: Raskolnici, koji nas neprestano progone, gore nego Turci.

Ajmo sad pljuni u dlanove i na drkanje bosanki neženja. hahahahahahahha