U težim oblicima spastičnosti koristi se periferna kemijska blokada botulinum-toksinom tipa A.

Ovaj proćišćeni protein koji proizvodi bakterija Clostridium botulinum specijalno je priređen, daje se u injekciji, u izuzetno malim dozama u mišiće lica kako bi zaustavio stvaranje novih bora.

Trovač hrane poznat kao Clostridium botulinum, može preživjeti pasterizaciju pa se zato preporučuje sterilizacija kuhanjem.

Ako tik postane trajan, ili pređe u nevoljko grčenje muskulature lica, tada se primjenjuje liječenje botulinum-toksinom.

Kod neurorizične i djece sa centralnim oštećenjem koja odstupaju u motoričkom razvoju, uz dobar timski rad sa ostalim članovima tima provodi se neurofizioterapija kroz koncepte kao što su Bobath, Vojta, Osteopatija, PNF tehnika, senzorna integracija, kinesiotaping, terapija botulinum toxinom i dr.

Za dojenčad se ne preporuča med zbog moguće kontaminacije sporama Clostridium botulinum koje ne predstavljaju opasnost za stariju djecu s razvijenim gastrointestinalnim sustavom.

Istina je da se med ne preporuča maloj djeci jer on sadrži spore bakterije koja se zove Clostridium botulinum.

Crijeva djece mlađe od jedne godine nisu dovoljno zrela i sredina u njima nije dovoljno kisela tako da se može dogoditi da se spore ove bakterije počnu razvijati u bakterije i producirati toksin botulinum.

Također, u trijas neinvazivnih metoda uklanjanja bora spada i primjena botulinum toksina koji daje izvrsne rezultate na pojedinim dijelovima lica.

Pristup liječenju distonije može se podijeliti na tri dijela: lijekovi, botulinum toksin (botox) injekcije i operativni pristup.

Fileri hijaluronske kiseline i botulinum toksin se obično primjenjuju, odnosno kontrolira njihov učinak, otprilike dva tjedna nakon prve primjene, dok se površinski kemijski fileri primjenjuju višekratno, postepeno povećavajući koncentraciju kiseline.

Liječenje spasticiteta provodi se medikamentozno, fizikalnom terapijom, ponekad operativnim zahvatima i primjenom Botulinum toksina kada se radi o žarišnim grčevima mišića.

Prve ideje o mogućnosti primjene Botulinum toksina u svrhu liječenja pojavile su se još davne 1822 g., ali se nisu održale.

Sulfiti su konzervansi koji se dodaju vinima dok se nitriti i nitrati dodaju mesnim prerađevinama za zaštitu od patogenih mikroorganizama (Clostridium botulinum) i za poželjnu boju mesnih prerađevina.

Kada se jednom Botulinum toksin pripremi za primjenu, treba ga primijeniti unutar 2 - 3 sata, jer nakon toga nema više djelovanja.

Botulinum toksin se ubrizgava u zahvaćene mišiće, a točna mjesta mogu se odrediti klinički (palpacijom i inspekcijom), a ponekad je potreban i EMG, naročito za duboko smještene mišiće.

Botulinum toksin djeluje u mišiću u kojeg se ubrizga, ali ponekad je moguće njegovo širenje u susjedne mišiće, što može izazvati neželjene učinke.

Botulinum toksin blokira prijenos živčanog podražaja na neuromišićnoj spojnici i izaziva paralizu pojedinih mišića te time dovodi do popuštanja grča.

Liječenje Botulinum toksinom nije trajno - učinak terapije prestaje nakon par mjeseci.

Smatra se da već par sati nakon aplikacije Botulinum toksina dolazi do razvoja novih živčanih vlakana i veza koji tada omogućuju ponovno nesmetano širenje živčanog impulsa, a u ovom slučaju i povratak tegoba.

Kontraindikacije za primjenu Botulinum toksina su neuromišićne bolesti, trudnoća, dokazana preosjetljivost na pojedine sastojke pripravka te istodobna primjena s aminoglikozidnim antibioticima.

Botulinum toksin se može primijeniti u ambulantnim uvjetima, nakon čega je bolesnik sposoban nastaviti svoje svakodnevne aktivnosti i obaveze.

Da bi uspješnost terapije bila optimalna, a sporedne pojave što manje, liječnik koji primjenjuje Botulinum toksin u terapijske svrhe treba za to biti educiran.

Terapija koja daje odlične rezultate, osobito kod pazušne hiperhidroze je terapija botulinum toksinom - botoksom.

Iako se gotovo polovica svih proizvoda od toksina botulinum koristi u kozmetičke svrhe, zabrana testiranja na životinja u kozmetičke svrhe može se zaobići.

Ako se pravilno primijeni, Botulinum toksin obično nema nuspojava, a ako se i pojave prolaznog su karaktera (slabost pojedinih mišića, krvarenje na mjestu ubrizgavanja).

Botulinum toksin se primjenjuje po točno određenom protokolu, a mjesto primjene ovisi o zahvaćenim mišićima.

Primjerice, nitrati i nitriti koji se dodaju procesiranom mesu štite od smrtonosne bakterije Clostridium botulinum, dok inhibitori plijesni koji se dodaju žitaricama sprečavaju rast potencijalnog karcinogena koji bi inače uzrokovao karcinom želuca.

Botulin toxin A, kao i ostali egzotoksini, proizvod su bakterije Clostridium botulinum.

Stoga je vrlo važno naglasiti da med može sadržavati spore bakterije Clostridium botulinum, koje kod dojenčadi mogu izazvati bolest zvanu dojenački botulizam.