Sada se na toj istoj pozornici priprema u koreografiji Ljiljane Gvozdenović i uz dramaturške zahvate Tene Štivičić, dok je scenografiju pripremila Dinka Jeričević i kostime Barbara Bourek.

Dostatno je tek podsjetiti da je Zlatko Bourek ostvario u svojem bogatom i raznovrsnom opusu kojega sada spominjemo iznimne rezultate ne samo kao slikar, kipar, grafičar, crtač, scenograf, kostimograf. dakle kao svestrani likovni umjetnik, već i kao radoznali stvaralac i u drugim medijima.

Nagradu ' Julije Knifer ', koju dodjeljuje medijski pokrovitelj priredbe ' Glas Slavonije ', dobio je slikar i kazališni redatelj Zlatko Bourek za retrospektivnu izložbu u osječkoj Galeriji likovnih umjetnosti te za režiju dječje predstave ' Baltazar i tenor Koko '.

Tim su putom kročili i eminentni hrvatski umjetnici poput Vaska Lipovca, Rabuzina, Radoičića, Paladina, Generalića, a nezaobilazni su i istinski graditelji Zlatko Bourek, Mojmir Mihatov, Gordana Grebelj te Vesna Balabanić. O naših pedest godina lutkarstva govore njihove scene i njihove lutke pozivajući nove i nove lutkare da ih uzmu iz vitrina i pokrenu, jer jedina tajna lutkarstva leži u lutkarskoj animaciji, rekao je Zvonko Festini, predsjednik hrvatskog centra UNIMA-e proglasivši izložbu otvorenom.

Uz već spomenutu Knezovićevu lijepu scenu i osvjetljenje, tu su i autentični kostimi Barbare Bourek, pa je cijeli scenski okvir čistih linija pomogao ostvarivanju redateljske koncepcije Dore Ruždjak Podolski, koja je u ovih osam godina evidentno sazrela.

Zatim je angažirana poznata kostimografkinja HNK-a Ika Škomrlj koja je s kolegicom Dijanom Bourek na temelju povijesnih spisa oblikovala odoru sličnu onima kakve su nosili Zrinski.

Da se tom čudesnom umjetnošću više ne bavi jedan Luko Paljetak, jedan Zlatko Bourek, ' a Boga mi ni ja se ne osjećam dobro '.

Razmišljajući o koncepciji spomenika, Bourek je zaključio da to ne bi smio biti samo spomenik velikom glumcu, koji je preminuo 1. siječnja 2001. godine, nego cijeloj Slavoniji, toj ravnici, tom blatu u kojem se ljudi dobro drže.

Tako je i nastala ideja o spomeniku Fabijanu Šovagoviću s njegovim Sokolom, slavnim konjem iz njegove drame Sokol ga nije volio, koja je u Gavelli odigrana čak 224 puta, a po kojoj je Branko Schmidt snimio 1988. godine igrani film. Fabijan Šovagović naslonio se leđima na trbuh Sokola držeći ga za ular, a Sokol, simbol nečeg neobuzdanog, koji se cijeli život bori kao zmaj, reži prema publici, objasnio je Bourek.

Jednostavna scenografija Marina Gozzea, bez suvišnih pojedinosti, jasno je odredila vrijeme i mjesto odvijanja radnje, likovi su bili dobro odjenuti skromnim ali ukusnim kostimima Diane Kosec-Bourek, s diskretnom ali posve odgovarajućom koreografijom Antuna Ma rinića.

Time bi odražavao, prakulturu tog kraja, znači, arhitekturu i život Slavonije, posebno Osijeka i Đakova, u kojima su najvažanije građevine, kuće i crkve, a nekada bi štagljevi u bogatim slavonskim selima, bili napravljeni od pečene cigle, koje su pak slagane u redoslijedu boja hrvatske zastave. Slavonci trobojnice stavljaju i na gaće, nastavio je Bourek šešire i torte, tako da to njihovo dirljivo rodoljupstvo prelazi granice ljubavi prema domovini i službenog nacionalnog ponosa nego zadire u sentiment i pretvara se u vrlo intimni osjećaj.

Serijal o dobroćudnom profesoru koji rješava probleme svojih sugrađana počeo se emitirati 1969., kao reakcija na iznimno nasilne američke filmove, i održao je visoku kvalitetu sve do svojeg ugasnuća 1978. Do danas je ostao najuspješniji projekt Zagrebačke škole crtanoga filma, a njegovi najvažniji kreatori bili su Zlatko Grgić, Ante Zaninović, Pavao Štalter, Boris Kolar i Zlatko Bourek, pri čemu ne treba zaboraviti i glazbu Tomice Simovića.

Ženski dio ansambla čine Slavica Knežević, Antonija Stanišić i Edita Majić, dok scenografiju i kostimografiju potpisuje Zlatko Bourek.

Barbara Bourek kostimima diskretno, ali jasno naznačuje društvene razlike među likovima.

No usprkos popularnosti Baltazara, nitko se iz ekipe nije obogatio, nastavlja, svi su ostali siromasi. Ja sam se prehranio radeći lažne nosove u teatru, a ne crtani film, no tih 20 - ak godina neizmjerno sam uživao, rekao je Bourek.

Projekt rugalačkog teatra, kako ga je nazvao Bourek, izveden je u maniri teatra figura pred brojnom premijernom publikom i uzvanicima.

Na žalost, to je uz kostime Barbare Bourek najslabiji dio predstave.

Prikladne kostime kreirala je Diana Kosec-Bourek, a lutke Zlatko Bourek.

Ime mu nismo saznali, koliko se moglo razabrati, napravljen je od komada neobojena sukna, a animiralo ga je troje osječkih studenata uglednoga lutkarskoga redatelja i pedagoga iz Ljubljane, Edija Majerona, koji kao gost (naslijedit će ga, kažu, Zlatko Bourek) predaje lutkarstvo na Odsjeku kazališne umjetnosti nedavno osnovane Umjetničke akademije u Osijeku.

Kao scenograf i kostimograf često radi u kazalištima SR Njemačke (Shaffer: Crna komedija; Prokoffjev: Kameni cvijet, Romeo i Julija, Peča i vuk, Pepeljuga; Strawinsky: Pulcinella, Žar ptica; Delibes: Coppelia; Čajkovski: Orašar) Od 1988. godine, Bourek je stalni član kazališta Hans Wurst Nachfaren u Berlinu, gdje je s velikim uspjehom postavio četiri Čehovljeve jednočinke, Shakesperaovu Ukroćenu goropadnicu i farsu Rigolleto načinjenu prema libretu istoimene opere.

S tom predstavom Bourek je počeo obnovu lutkarskog scenskog izraza u nas.

NACIONAL: Mislite li kao i Bourek da je dizajn pokriće za prodaju smeća?

Autorsku ekipu uz maestra Ivana Repušića i redateljice Dore Ruždjak Podolski čine i scenograf Ivo Knezović koji potpisuje i oblikovanje svjetla te kostimografkinja Barbara Bourek.

Juvančić početak predstave minuciozno obilježava premosnicom u odnosu na dva prethodna dijela (koja rješava navedene dramaturške probleme) uz nostalgično-elegičnu glazbu Paole Dražić Zekić, funkcionalnu scenu Ivice Prlendera i vremenski karakterizirajuće kostime Ike Škomrlj i Diane Kosec Bourek, likovi Tarace iz škrinja vade svijećnjake gospođe Ane Menze Bobali, klupko vune sestara Beneša mrtvi su to artefakti koji međutim živo povezuju neimenovano jesensko predvečerje 1900. s ulaskom Frančeza u Grad 1806. i sutonom 1830 - ih.

Povijesni kostimi Dijane Kosec-Bourek i parcijalno doslovna scenografija Dinke Jeričević potpuno su u tom ključu, kao i pomalo autoironična koreografija Milka Šparembleka.

Izvana različita, djevojka s trešnjama ili žena s mislima o domu, crna ili bijela, ona je u sebi dosljedna i čista.Zlatko Bourek stavlja na postolje lik žene koja umjetničkim djelom prenosi moralnu poruku nadređenu svemu što je umjetnik slikom prikazao kaže Lidija Ivančević Španiček iz Gradskog muzeja predstavljajući autora.

Dirigirao je Zoran Juranić, režirao Božidar Violić, antologijsku scenografiju priredio je Ivo Knezović, a kostime Diana Kosec-Bourek.

Za knjigu je predgovor napisao Frano Čale, a crtežima ju je opremio Zlatko Bourek.

ZLATKO BOUREK, jedan od tvoraca serijala o Baltazaru, spreman je izraditi njegove velike šarene likove i ostaviti ih u Zagrebu Bourek nam je otkrio da je simpatičnom znanstveniku ime dao Pavao Štalter, vjerojatno po jednom od trojice dobrih kraljeva, koji su se došli pokloniti Isusu, no presudno je bilo i narodno vjerovanje po kojem je svaki Baltazar dobar čovjek.

U ovoj prigodi bio je to izbor iz baleta u čijoj su poluscenskoj izvedbi prilagođenoj uvjetima koncertne dvorane sudjelovali šarmantna i duhovita sopranistica Ivanka Boljkovac u ulozi Starog mačka i članovi Baleta HNK u Zagrebu u kostimima Barbare Bourek.