Vrste M. tuberculosis, M. bovis, M. africanum, M. canettii, M. microti i M. pinnipedii članovi su Mycobacterium tuberculosis complexa i pokazuju usku srodnost.

Jedan od članova kompleksa je i Mycobacterium bovis subsp. caprae ili najnovije Mycobacterium caprae.

Taj kompleks obuhvaća M. tuberculosis, M. africanum (primarno porijeklom od ljudi) i M. bovis (primarno porijeklom od goveda).

Nekada je bovini uzročnik tuberkuloze (M. bovis) često uzrokovao zarazu stoke u Evropi i Americi.

Zbog kontrole stočne tuberkuloze i pasterizacije mlijeka, M. bovis se rijetko pojavljuje kao uzročnik TBC.

TBC uzrokovana M. bovis nastaje obično konzumiranjem nepasteriziranog mlijeka ili mliječnih prerađevinama, a ponekad se prenosi i zračnim putem na osobe koje rade sa stokom.

Djeluje protiv Gram-pozitivnih bakterija - posebno stafilokoka, brojnih Gram-negativnih vrsta: E. coli, Pasteurella multocida, Mannheimia (Pasteurella) haemolytica, Actinobacillus pleuropneumoniae) te mikoplazama (Mycoplasma bovis i Mycolpasma hyopneumoniae).

mikobakterioze osim tuberkuloze uzrokovane Mycobacterium bovis

Izloženost životinjama s bolestima uzrokovanim bakterijom M. bovis/capre još je jedno specifično okruženje koje zahtijeva obradu kontakata.

Dobiva se od u vodi topljivih frakcija pripremljenih grijanjem u slobodno strujećoj »free flowing« pari i naknadnim filtriranjem kultura M. bovis ili M. avium (prema potrebi) uzgajanim u tekućem sintetskom mediju.

Streptokok skupine D (Streptococcus bovis i Streptococcus equinus), izoliran iz stolice čovjeka, ali i iz mlijeka i mliječnih proizvoda, često izaziva upale otvorenih rana.

Bovis znači krava, a dur tvrd.

Bovini tuberkulin je pročišćeni proteinski derivat (PPD Purified Protein Derivate) kulture Mycobacterium bovis uzgojene na sintetskom hranilištu koja sadrži 1 mg s po 1 ml tuberkuloproteina.

Pravilnik propisuje da je meso koje je invadirano larvom C. bovis neprikladno za prehranu ljudi.

Ovdje vrijedi ona stara: Što je dozvoljeno Bogovima nije dozvoljenbo volovima (Quod licet Jovis non licet bovis) ŽIDOVI SU GENIJALCI U POZITIVNOM I NEGATIVNOM SMISLU.Njih ima u USA oko 3 - 4 % a drže oko 50 % banke, oko 80 % sve medije (RT-tisak) i oko 90 % filmske industrije.

Prva eksperimentalna istraživanja na piramidnim modelima izrađenim u proporcijama Velike piramide proveo je oko 1930. godine francuski radiestezist Antoine Bovis.

Tuberkulinski pročišćeni proteinski derivat (tuberkulinski PPD, goveđi ili avijarni) pripravak je koji se dobiva termičkom obradom proizvoda rasta i lize uzročnika Mycobacterium bovis ili Mycobacterium avium (prema potrebi) koji može otkriti odgođenu hipersenzitivnost kod životinje senzibilizirane na mikroorganizme iste vrste.

Pretjerano hranjenje lako probavljivim ugljikohidratima uzrokuje promjenu homeostaze buraga zbog selektivnog povećanja aktivnosti Streptococcus bovis i Lactobacillus spp.

OFLOKSACIN inhibira rast M. tuberculosis, M. bovis, M. kansasii, M. xenopi i M fortuitum, kao i većine sojeva M. avium.

Od izolata na prvom mjestu bila je S. enteritidis sa 172 ili 93 %, dok na ostale izolate otpada 7 % (S. tomson sa 5, S. typhimurium 3, S. bovis 2 i S. catbus 1).

U mišićju goveda nalazimo larvalni stadij Cysticercus bovis ljudske trakavice Taenia saginata.

Real Madrid je angažirao vanjskog konzultanta, prestižnu australsku tvrtku Bovis Lend Lease, koja pažljivo proučava sve detalje.

Poznavajući razvojni ciklus ljudske trakavice Taenia saginata, kojoj je C. bovis larvalni stadij, razvidno je da učestalost invazije u goveda izravno ovisi o prisutnosti tenijaze u ljudi i izloženosti goveda jajašcima trakavice (Edwards i sur., 1997.).

Mycoplasma bovis (lat. bos, govedo; sin.

M. agalactiae subsp. bovis) jedna je od najpatogenijih mikoplazama za govedo.

M. bovis ne fermentira glukozu i ne razgrađuje arginin.

Tako je Kebede (2008.) analizom rezultata post mortem pregleda utvrdio pojavu Cysticercus bovis u 18,49 % (n = 4 456) klaonički obrađenih goveda u 8 klaoničkih objekata sjeverozapadne Etiopije.

Prema podacima Velimirovića (1992.) te Živkovića i sur. (1996.) koji su promatrali stupanj ikričavih goveda iz službenih podataka veterinarske službe pokazalo se da je u periodu od 1985. do 1991. godine u bivšoj Jugoslaviji prevalencija C. bovis imala slijedeći redoslijed:

Bakterija Mycoplasma bovis uzrokuje akutne do subakutne upalne procese u različitim organima: vimenu krava, zglobovima teladi i mlađih goveda te u dišnom ili spolnom sustavu u mladih i odraslih goveda.

M. bovis često uzrokuje latentne infekcije vimena što ima važnu ulogu u širenju infekcije tim uzročnikom, a time mikoplazmoznog mastitisa.