Krunica je nešto poput brajice (Brailleova pisma za slijepe), s pomoću koje i slijepi i bolesni mogu čitati Bibliju.

Danica Rob najbrža čitačica ' brajice '

Uz tečajeve brajice i informatike, u ovoj godini planiraju se nove integracijske radionice za predškolce u svim koprivničkim vrtićima te uključivanje koprivničke knjižnice u programe nacionalnog Centra za stalno usavršavanje knjižničara.

Iako je pismo za slijepe nastalo 1821. godine, za Svjetski dan ' brajice ' uzet je dan rođenja njenog izumitelja, Francuza Louisa Braillea (4. siječnja 1809. - 6. siječnja 1852.).

Sredinom pedesetih godina intenzivira se rad na usavršavanju brajice.

Sredinom šezdesetih godina ulogu glavnog, ako ne i jedinog promicatelja novih rješenja na području brajice za čitavu tadašnju državu preuzimaju Hrvatski savez slijepih i Centar za odgoj i obrazovanje " Vinko Bek " iz Zagreba.

Na žalost, sredinom osamdesetih godina dolazi do potpunog zamiranja te aktivnosti, pa je za to razdoblje najkarakterističnija odluka o poništenju svih u međuvremenu usvojenih novih rješenja na području brajice.

Naš doprinos na međunarodnoj razini na području brajice jeste klasifikacija znakova tog pisma.

Na području usavršavanja i primjene brajice osobito su se u našoj zemlji istakli već spomenuti slijepi književnik Stanislav Šarić te Ivan Krznarić i Milutin Šakić (profesori Centra za odgoj i obrazovanje " Vinko Bek " iz Zagreba).

S tim u vezi svakako je zanimljivo istaći da unatoč činjenici da brajicu koristi mnogo veći broj slijepih, nego što ih koristi bijeli štap, još uvijek ne postoji opće proglašeni i prihvaćeni međunarodni Dan brajice.

Radionicu o Braillovom pismu održala je tiflopedagog Suzana Kesedžić u kojoj su učitelji upoznali brajev stroj, naučili kako izgleda brajica, svladali šestotočku, te uz pomoć listića " Znakovi brajice " (hrvatski standard), pisali određeni tekst crnog tiska na brajicu i obrnuto.

Individualne radionice brajice počele su se održavati od 15. veljače za prvih četiri korisnika projekta u Knjižnici i čitaonici Fran Galović.

Grupno učenje brajice održat će se 08. i 15. ožujka 2008. godine za zainteresirane volontere Udruge i knjižničare.

Naravno da je glas uvijek isti, zbog toga u primjeni glasova nisam ništa mijenjala, ali za početno pisanje »brajice« nedvojbeno su bile potrebne adaptacije u odnosu na pisanje slova kakva poznajemo kao ljudi koji vide.

Radionica i prezentacija (pisanje brajice simulacija sljepoće, korištenje tifloloških pomagala, kretanje uz pomoć bijelog štapa) prostor Udruge slijepih Zagreb, od 11 - 19 sati

Novi stalni postav Muzeja ide ukorak s vremenom - nudi drugačiji, moderniji pristup putem taktilnih podnih traka, uvećanog tiska i brajice, taktilnih crteža...

Temeljem preporuke Skupštine Svjetskog saveza slijepih, održane u Melbourneu (Australija) 2000., ove smo godine prvi puta u Hrvatskoj obilježili 4. siječnja kao svjetski, možda ispravnije kazano međunarodni dan brajice. 4. siječnja je rođendan tvorca pisma za slijepe slijepog Francuza Louisa Braillea.

05. veljače u prostorijama Udruge slijepih Primorsko-goranske županije Rijeka održano je natjecanje u čitanju brajice kojem se odazvalo 5 odraslih članova i 2 djece.

Zahvaljujući ovim sredstvima, tijekom 2008. godine u Knjižnici i čitaonici ' Fran Galović ' Koprivnica održavat će se tečajevi brajice i informatike za odrasle članove Udruge.

Treba reći da je pomoć slijepim osobama u Dnevnom centru sveobuhvatna, pa tako postoje radne i rekreacijske terapije, psiho - socijalna pomoć, radionice samostalnog življenja i kretanje, sportske aktivnosti, elektronički govorni pikado, šah, informatičke radionice, tečajevi brajice i razne druge mogućnosti za slijepe.

Zanimljivost je da će se poseban tečaj brajice, pisma za slijepe, održati i za videće osobe, konkretno koprivničke knjižničare i volontere Udruge slijepih.

GRUPNO UČENJE BRAJICE ZA VIDEĆE OSOBE 8 videćih osoba 2 x po 3 sati (u grupi) = ukupno 6 sati

- Naša članica Ella Barišić, učenica I razr. gimnazije u Splitu na Prvenstvu Hrvatske u brzom i izražajnim čitanju brajice osvojila je već po četvrti put premoćno I mjesto u svim kategorijama.

Svjetski dan brajice, pisma za slijepe i slabovidne osobe obilježila je 4. siječnja karlovačka Gradska knjižnica Ivana Gorana Kovačića proširenjem usluga za tu skupinu korisnika, a postavljena je i izložba o pismenosti slijepih.

Nakon ovog kratkog prikaza i pregleda stanja na području usavršavanja brajice u našoj zemlji, vratimo se na sam sustav Brailleevog pisma.

Zanimljivo je da svi slijepi u svijetu koriste ista 63 znaka brajice, ali ih različito čitaju.

Pravo je čudo da tu riječ nije prije profesora Vidulića upotrijebio Stanislav Šarić, prof., slijepi hrvatski književnik i pionir na području primjene i usavršavanja brajice ne samo u Hrvatskoj, nego i na području čitave bivše Jugoslavije.

Popularizacijom šaha među slijepima istovremeno bi se potaknula i praktična upotreba brajice.

Na taj način slijepa osoba istovremeno praktično vježba i zapisivanje i čitanje brajice.

Bilo je tu različitih predmeta i pomagala od slikovnica i atlasa namijenjenih slijepoj djeci, preko tablica za pisanje brajice, naljepnica za označavanje predmeta, govornog termometra i sata, igraćih karata i zvučnih lopti.