Možda najvažniji događaji u životu grada i kazališta jesu dugo najavljivana i s uzbuđenjem očekivana obilježavanja umjetničkih jubileja: onaj Nine Vavre za koji ulaznice nestaju već mjesec dana unaprijed, pa Ljubomira Jovanovića, Milana Šepeca, Martina Matoševića i, dakako, onaj Branka Gavelle u rujnu 1939. kada najistaknutiji jugoslavenski redatelj slavi dvadeset i petu obljetnicu rada s režijom Shakespearove komedije Na tri kralja. [ 35 ]

Zagrebačko kazalište uspijeva ipak za intendanture Julija Benešića (1921 - 26) djelovanjem redatelja Branka Gavelle i scenografa Ljube Babića ostvariti visoke artističke domete posebice u realizacijama djela hrvatske književnosti (Miroslav Krleža Golgota, 1922, Milan Begović Pustolov pred vratima, 1926.) i svjetske klasike i suvremenih autora (Shakespeare, Shaw, Pirandello).

Prošle godine su, kazalište " Gavella " i Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU/Odsjek za povijest hrvatskog kazališta, obilježavajući 50 godina od smrti, organizirali izložbu o liku i djelu dr. Branka Gavelle.

Pored fotografija iz predstava, izvornih kazališnih cedulja i knjižica, idejnih scenografskih skica, režijskih knjiga prepunih bilježaka, prijevoda te autorskih rukopisa i izdanja, u atriju kazališta po prvi put su oku javnosti bile izložene i memorabilije poput posmrtne maske, štapa, šešira, originalnih dokumenata iz života Branka Gavelle te o osnivanju Akademije dramske umjetnosti.

Kiki Kapor rođen je na Korčuli 1932., a na daske teatra u Frankopanskoj stao je već kao student zagrebačke Akademije kazališne umjetnosti, u prvoj premijeri novoosnovanog Zagrebačkog dramskog kazališta - " Golgoti " Miroslava Krleže, u režiji dr. Branka Gavelle.

Dakle, kao što znamo, sve je počelo, po Gavellinim riječima slučajno, gotovo bez koncepta, zahvaljujući suludoj energiji Marka Foteza, Branka Gavelle i Bojana Stupice, a nastavilo se još jače kada je slavodobitno na scenu Igara stupio Kosta Spaić, umjetnik s velikom vizijom i jasnim planom.

Mezzosopranistica čarobna glasa Marta Pospišil, poslije udana Griff, veliki i neponovljiv Josip Križaj te odličan bariton Robert Primožič najuglednija su imena izvedaba opere do sljedeće obnove 26. listopada 1921. pod ravnanjem Oskara Jozefovića u režiji Branka Gavelle, na kojoj su nastupili glasoviti tenor Josip Rijavec, koji će ostvariti veliku karijeru između dva rata kao član Berlinske opere, i vrstan verdijanski bariton Drago Hržić.

U drugoj su skupini prilozi kojima je glavni cilj predočiti rezultate istraživačkog rada na manje poznatoj građi, uz primjerenu dozu književnopovijesne deskripcije i analitičnosti, a čine je radovi Nikole Batušića (Beč kao formativni prostor Branka Gavelle), Branka Hećimovića (o slovenskim kazališnim umjetnicima u hrvatskom scenskom prostoru), Antonije Bogner Šaban (o Slučaju gospodina Crownenshielda A.

Godine 1919. stigao je u Zagreb i tu upisao studij prava i glumu u Državnoj glumačkoj školi kod Branka Gavelle.

S obzirom da sam glumu i režiju učio od boljih, npr. pok. glumca i redatelja Anđelka Štimca (Slakovci, 1909 - Rijeka, 1995), inače učenika dr. Branka Gavelle u Prvoj državnoj glumačkoj školi u Zagrebu (1924 - 28).

Labuđe jezero prvi je put na zagrebačkoj pozornici postavljeno 1921. u koreografiji Margarete Froman i režiji Branka Gavelle, a prikazani su samo II. i IV. čin, dok je druga premijera baleta 1940. u koreografiji i režiji Margarete Froman prikazala izvedbu cijeloga baleta.

Osnove teorije glume dr. Branka Gavelle.

Završni prizor izvedbe ujedno je i (radiofonski zabilježen) završni prizor Gundulićeve Dubravke prikazane 1961. godine na Dubrovačkim ljetnim igrama u režiji Branka Gavelle i Koste Spaića (Park Gradac, Festivalski dramski ansambl, HNK Zagreb i Zagrebačko dramsko kazalište) u kojem mitemski stihovi Himne slobodi dobivaju novi, naglašeno sarkastični, smisao u kontekstu cjelokupne prethodne dramske vizije tragike Grada i smrti Pjesnika.

Dana 8. travnja 2012, u nedjelju, navršilo se pedeset godina od smrti Branka Gavelle.

Na ovoj izložbi znatiželjni posjetitelji, budu ć i stvaraoci hrvatske kazališne povijesti i današnji Gavellini u č enici, danas iznimno aktivni na kazališnim pozornicama, pokazatelji kazališne vitalnosti Branka Gavelle, mogu rekonstruirati kazališna doga đ anja i Gavellinu osobnost na temelju fotografija iz predstava, izvornih kazališnih cedulja i knjižica.

Prikazani su i originalni dokumenti iz života Branka Gavelle, poput njegove doktorske diplome, ali i dokumenti koji su odredili hrvatsku profesionalnu kazališnu scenu, kakav je dokument o utemeljenju današnje Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu.

NACIONAL: Bili ste đak legendarnog Branka Gavelle.

U svom se radu pozivam uglavnom na teorijske postavke dr. Branka Gavelle te na viziju i praktična iskustva Cicely Berry.

prvi put, tijekom 1920 - ih godina pod vodstvom intendanta i europski naprednog intelektualca Julija Benešića i njegova ravnatelja Drame dr. Branka Gavelle kada je obećano (a velikim dijelo i izvršeno) održati najživlju vezu sa svim idejama koje i drugdje zauzimaju i pokreću duhove čovječanstva [ 3 ].

Temeljna umjetnička nastavna produkcija na studiju izvođena je pod mentorstvom dr. Branka Gavelle, Koste Spaića, Georgija Para, Božidara Violića, Tomislava Durbešića i Tomislava Radića.

Uz pronađene ulomke legendarnih predstava, Martinović se prisjeća i rada s redateljima, čija su imena također upisana u kuću slavnih umjetnika hrvatskog glumišta, od spomenutog Branka Gavelle i Koste Spaića, preko Božidara Violića, do Joška Juvančića, Georgija Para, Ivice Kunčevića i Tomislava Radića.

Najbolja je predstava nagrađena zlatnikom s likom osnivača teatra u Frankopanskoj, dr. Branka Gavelle, i novčanom nagradom čiji je pokrovitelj Hrvatski Telekom.

U suradnji s Nenadom Jandrićem priredila je likovnu izložbu uz obljetnicu Branka Gavelle, te izložbe o Ivani Brlić Mažuranić i Ljudevitu Gaju.

Knjiga obuhvaća sjećanja na velikane hrvatske kulture, od Miroslava Krleže, Branka Gavelle i Ive Šebalja do Jure Kaštelana i Meše Selimovića, koji su svojim djelima, ali i strašću i žudnjom za životom, te porocima i skrivenim znanjima, bili protagonisti kulturnog života.

Rođen je 1930. u Splitu, a režiju je diplomirao u klasi dr. Branka Gavelle.

Nakon odlaska dr. Branka Gavelle i dijela ansambla u novoosnovano Zagrebačko dramsko kazalište, HNK ostaje 1953. bez druge pozornice u Frankopanskoj ulici, koja je desetljećima služila kao »ventil« za uspješno manipuliranje s tri ansambla.

Vesna Matanić, majka četvero djece, supruga pokojnog zadarskog liječnika dr. Vladimira Matanića, sestra akademika Šime Vučetića i nećakinja blažene Marije Petković, je prijateljevala s najpoznatijim hrvatskim intelektualcima poput Vesne Parun, Tina Ujevića, Luka Paljetka, Branka Gavelle, Vojina Bakića, Ede Murtića...

Početkom 60 - ih godina nakon smrti dr. Branka Gavelle vodstvo akademije preuzima Kosta Spaić.

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku izložbom " Gavella u Gavelli " posvećenoj životu i djelu Branka Gavelle i predstavom " Unterstadt " otvoreni su 23. Krležini dani.

Pero Kvrgić, doajen hrvatskoga glumišta, glumac s božjim darom glume, glumčina za svaku ulogu, nažalost nije potegnuo do Pule, febrira u Zagrebu (u osamdeset i petoj), kako nas je detaljno izvijestio Vojo Šiljak, pa je na Kvrgićevo mjesto zajutraka dostojno usjeo teatrolog Boris Senker koji je, valjda koincidencije radi, baš nedavno napisao leksikografsku jedinicu u " Hrvatskom biografskom leksikonu " upravo o Peri Kvrgiću, kojega je pak, ponovne podudarnosti na volju, prvi put na pozornici gledao davno, u sporednoj ulozi poljskog Židova u Krležinoj drami " U logoru " (redatelja Branka Gavelle), još početkom šezdesetih (naravno, prošloga stoljeća) za vrijeme gimnazijskih dana upravo ovdje (gdje je i pohađao Gimnaziju Branko Semelić), u Puli, u Istarskom narodnom kazalištu.