O životu i djelovanju Ivana viteza Trnskog na kolokviju su govorili ugledni znanstvenici i sveučilišni profesori: prof. dr. sc. Vinko Brešić, akademik Ante Stamać, prof. dr. sc. Katica Čorkalo i mr. sc. Božidar Petrač.

Priredio Ivan Rodić; za Temu broja Školskih novina govore Božidar Petrač, Dubravko Jelčić, Sanja Polak, Vinko Brešić, Berislav Majhut, Vedrana Živković Zebec, Ivan Bošković...

Prof. dr. Vinko Brešić upozorio je i na to kako se književnost, a s njom i tradicionalni oblici njezina pospremanja, našla pred brojnim zamkama izrazito opasnoga procesa globalizacije.

Moderator skupa Vinko Brešić rekao je kako je želio propitati koliko je živo djelo Dragutina Tadijanovića, što se dogodilo u posljednjih pet godina i kojim smjerom treba ići u osmišljavanju njegovih budućih obljetnica.

Brlića kao uistinu fascinantnoj i u mnogome još zagonetnoj ličnosti 19. stoljeća; 2) jer pojašnjava život, međusobne odnose i uloge članova ugledne brodske porodice Brlić i tako baca potpunije svjetlo na život i kulturu Slavonskog Broda sredine i druge polovice 19. stoljeća; 3) jer pridonosi temeljitijim i jasnijim sagledavanju i spoznajama o procesima, akterima i strategijama nacionalnih preporodnih zbivanja u doba njezina modernoga konstituiranja, dakako, u pripadajućem europskom, poglavito srednjoeuropskom i slavenskom kontekstu rekao je prof. Brešić.

Stjegonoše na čelu kolone bili su: Antonio Eranović, Antonio Basić, Josip i Ivan Grbavac, Ante i Ivan Bešlić, Toni Biuk, Hrvoje Jerković, Jakša Martić, Marin Grubišić, Nikola Mihaljević, Toni Glavaš, Ante Najev, Andi Odak i Mile Brešić-Ćoko djeca poginulih branitelja, a slijedili su ih kliški uskoci u tradicionalnim uniformama.

Brešić smatra da danas regionalizam nije problem jer je on sastavni dio hrvatske književnosti i politike.

Knjigu je priredio Vinko Brešić, koji je desetak godina s profesorom Milićevićem dijelio zajedničku radnu sobu B121 na Odsjeku za kroatistiku.

Recenzenti su akademik dr. Petar Strčić i dr. Vinko Brešić.

Treću knjigu iz ambicioznog pothvata Matice hrvatske Slavonski Brod uredio je sveučilišni profesor dr. Vinko Brešić, priređivači su dr. Cvjetko Milanja i prof. Kristina Grabar, a recenzenti dr. Joža Skok i Dubravka Težak.

Urednik knjige, Brođanin Vinko Brešić istaknuo je kako je relativno malo ovakvih kritičkih izdanja budući da je njihovo priređivanja vrlo težak i komplicirani posao.

Pomirivši svoj lokalpatriotizam i struku prof. Brešić prihvatio se ovog ambicioznog projekta Matice hrvatske okupivši ekipu vrsnih stručnjaka, dobrih poznavatelja života i djela Ivane Brlić Mažuranić.

Profesor Brešić izrazio je nadu da ćemo se sljedeće godine ponovo okupiti povodom izdavanja 4. knjige sabranih djela koja je u pripremi i u kojoj će biti svi ostali tekstovi koji nisu obuhvaćeni dosadašnjim izdanjima.

- Tako bismo 2013. godine, na stogodišnjicu nastanka šegrta Hlapića, imali objavljena sva Ivanina djela, ali ni to nije kraj projekta kojim bismo pristupačnim učinili cijeli književni opus Ivane Brlić Mažuranić, kazao je prof. dr. Vinko Brešić.

Liječnice Ruža Brešić Pudar i Ljiljana Krnić na tečaj su se upisale zajedno.

To mi je bio pravi kompliment kaže Ruža Brešić Pudar.

Urednik sabranih djela Vinko Brešić podsjeća kako je vrlo malo hrvatskih pisaca koji imaju sabrana djela, a još manje onih koja to imaju u kritičkoj redakciji.

' Ako išta dugujemo jednom piscu i ako išta za njega možemo učiniti to je da mu objavimo sveukupna djela u onom izdanju i onakvima kakva ih je napisao i želio vidjeti ', ističe Brešić.

Knjigu će uz autora predstaviti Vinko Brešić, Nenad Rizvanović i Leo Rafolt.

Može se proširiti i na preneseno značenje: ono što je najvažnije u nečemu, bit čega. 11. Takvu kategorizaciju pojedinih krugova pjesme daje Vinko Brešić u svojoj studiji o Dobriši Cesariću.

Vidi Vinko Brešić, Dobriša Cesarić, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1984. str.51-58. 12. Tako o erosu govori Platon u Gozbi, a apostol Pavao o agape u Prvoj poslanici Korinćanima. 13. Brešić, isto. 14. Radi se o prva dva poglavlja trećeg dijela (O viđaju i zagonetki, Prije izlaska sunca).

Žarko Paić govorio je o postmoderni kao ideologiji kulturalnih razlika i njezinim posljedicama, Vinko Brešić upitao se o značenju časopisa u doba digitalnih tehnologija, Zvonimir Donat je govorio o ideologiziranju književnosti, a svoje su priloge temi dali i mnogi drugi autori.

Sko ro tri desetljeća ova poetesa strpljivo njeguje svoj lirski glas od 1965. javno ga obznanjujući po raznim časopisima, a od 1971. i u vlastitim knjigama šireći ga s jednakim uspjehom i kroz antologijske izbore domaće i strane, dakle i u prijevodu na više jezika. (dr. Vinko Brešić)

Zacijelo se u tome krije barem dio popularnosti ovoga pjesnika i svakako solidan zalog trajnosti njegove lirike. " Vinko Brešić

Ovogodišnji su dobitnici Vinko Brešić za najbolju knjigu kritika »Kritike« te Ivan Trojan, kojemu je pripala »povelja uspješnosti« za niz književnih kritika.

Bošković, dr. sc. Vinko Brešić, dr. sc. Zvonko Kovač, mr. sc. Božidar Petrač, dr. sc. Helena Sablić Tomić i akademik dr. sc. Ante Stamać.

Naša posebna zahvalnost ide voditeljici folklora od samog početka, našoj Draženi Brešić pod čijim je stručnim vodstvom i bogatim iskustvom naš folklor dosegao zavidnu razinu i kvalitetu, koja je blistala na brojnim folklorijadama i nastupima diljem ove regije i Njemačke.

Dok joj od srca zahavljujem, ujedno je potičem da još dugo nastavi s radom među našim folklorašima u ovoj zajednici, kazao je zahvalivši svim voditeljima folklornih skupina kao i svim članovima. Nadam se da se današnje voditeljice Klara Banovčić, Martina Višić i Dražena Brešić nisu umorile i da će i dalje s istim žarom i ljubavlju nastaviti vježbati našu djecu i mlade.

Dobitnici Godišnje nagrade za znanost u području tehničkih znanosti su Franjo Cajner i Nedjeljko Perić, u području biotehničkih znanosti Tomislav Treer, u području društvenih znanosti Denis Bratko, a u području humanističkih znanosti Vinko Brešić, Lovorka Čoralić i Zdenka Janeković-Roemer.

Iste godine zaposlen kao mlađi asistent na Katedri za noviju hrvatsku književnost na matičnom fakultetu te kao znanstveni novak na znanstvenom projektu Hrvatska književna periodika 1950 - 2000, koji pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa vodi prof. dr. Vinko Brešić.