Javna ustanova " Park prirode Biokovo " i " Brolanenses ", društvo prijatelja kulturne i prirodne baštine Breljana zajednički su razvili projekt poučne staze " Putevima drevne Berulije ".

- S ponosom ističemo kako naše Društvo ima preko 100 članova, Breljana i ljudi koji vole Brela, i to ne samo iz našeg mjesta već iz raznih krajeva svijeta.

Brolanenses (latinski: Breljani), društvo prijatelja kulturne i prirodne baštine Breljana osnovano je 1994. godine u Brelima Gornjim.

- Za promociju sam se pobrinuo sam, ali bio sam svjestan da većina Breljana, jer u to vrijeme nisu imali računala, film uopće nisu imali gdje pogledati.

Kanet s ove teme, sv. Abo s neke druge, matun s neke treće teme i govor Breljana dovukli su me na online komad Breljskog ričnika koji ću prinit ovde.

BRELA - SDP Brela, nezadovoljan odlukama Općinskog vijeća i radom novonastale koalicije HDZ-a i dvojice njihovih bivših vijećnika Tonća Šošića i Jerka Juričića, obratio se priopćenjem za javnost u kojemu, priželjkujući što prije izvanredne izbore, pozivaju Breljane da se na svaki način suprotstave vlasti protivnoj interesima Brela i Breljana.

Tako su neki preci Breljana, promišljajući o dobru svojih nasljednika, ostavljali plodna polja sinovima koji su se pokazali najradišniji i provjereno odgovorni prema dobru cijele obitelji.

Sprovodnim obredima, održanim u župi Rašeljke - BIH, koje je predvodio nadbiskup splitsko-makarski msgr. Marin Barišić uz sedamdesetak svećenika bilo je nazočno više od dvije stotine Breljana.

Javna ustanova " Park prirode Biokovo " prihvatila je inicijativu Društva prijatelja kulturne i prirodne baštine Breljana - Brolanenses te je izrazitim zalaganjem i naporom članova društva i djelatnika Ustanove, uz potporu Općine Brela i Splitsko-dalmatinske županije, a u suradnji s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom i Hrvatskim biospeleološkim društvom za posjetitelje otvorila Prezentacijski centar Parka na zapadnom ulazu u sam Park prirode Biokovo.

U okviru započete suradnje s društvom Brolanenses, Javna ustanova " Park prirode Biokovo " planira i uređenje poučne staze kroz Park na području Brela Gornjih, koja bi vodila od same zgrade Zavičajne zbirke Breljana u kojoj će društvo Brolanenses u preostalim prostorijama postaviti Zavičajnu etnozbirku.

Prezentacijski centar« Brela Gornja »rezultat je projekta kojega je Javna ustanova« Park prirode Biokovo »na inicijativu Društva prijatelja kulturne i prirodne baštine Breljana« [ Brolanenses ] »realizirala izrazitim zalaganjem i naporom članova društva i djelatnika Ustanove, a uz potporu Općine Brela i Splitsko-dalmatinske županije u suradnji sa Hrvatskim prirodoslovnim muzejom i Hrvatskim biospeleološkim društvom.

Pohvaljujem komunalce za trud, a naglašavam da je ovo nagrada svih Breljana i njihovog zajedničkog truda.

Naziv Brolanenses prvi je povijesni spomen Breljana na latinskom jeziku u povelji hrvatskog velikana Jurja Šubića iz 1315. godine.

Značajan srednjovjekovni spomenik visoke kategorije, višestoljetna župna crkva s grobljem nalazi se na brdu Prirovcu (572 m), sa sv. Nikolom kao patronom i zaštitnikom Breljana.

ODLUKA o znaku " Brolanensesa ", društva prijatelja kulturne i prirodne baštine Breljana

Turizam je osnovna djelatnost većine Breljana.

Sigurno je bilo još i drugih Breljana pomoraca koji se ovdje ne spominju, jer piscu nisu poznati.

FAP 02. Travanj 2009. 01:54:59 strašni ste vi pojedinci sa komentarima... toliko o koheziji vatrogasaca..... kao i u svim sferama i granama u Hrvatskoj, administracija ce nas doslovno pojest.... cuj, OSOBNO mislim da je dovoljno da informacije stizu u policiju (ona obavlja uviđaj), zupanijski centar 112 koji mora posjedovat sve informacije i u VOC kako bi ga samo ime opravdalo.... a svi ostali iz vatrogasnog svijeta nek potraze informacije u VOC-u i on triba bit baza/temelj............. nadalje citam VOSovca koji uredno napada svog kolegu koji je postovao hijerarhijsku strukturu.... sto se niste osobno obratili Glavini, zapovjedniku operativnog područja ili zapovjedniku DVD Podgora na čijem teritoriju je zapravo požar i bio-to mi je pitanje koje mi pada na pamet.......... da nebi ispalo da branim Makarsku samo, triba ih vikat ukoliko nisu dostavili kompletne informacije taj dan, ali sam i prilicno siguran da su javljene informacije o vremenu izbijanja požara i stavljanja istog pod kontrolu sto je u tim trenucima najvaznije... sve ostalo nemanje bitno može se naknadno iščitat.......... @pouzdani78 - poznavajuci makarane sumnjam da su te oni " gledali " i istina je da sam na tim famoznim stanicama cuo makarske glasove ali kako govore gasi/pali vodu... produzit cu se/skratit cu se.... ne znam, mozda grijesim, mozda su bili oni kraj tebe a ti drza mlaznicu.... boli me i cinjenica da ti sad izdvajas tu dva drustva (nebitno koja) kad se cilj postiga ZAJEDNIŠTVOM i breljana, baškovođana, tučepljana, makarana, drveničana i podgorana.... a ti ako ti se neda nosit cjevine, lipo se uvati knjige, skupljaj iskustvo na intervencijama i jednog dana napreduj na hijerarhijskoj ljestvici i rijesi se te " brige " (to mi nekako izgleda normalnim putem)......

Navodno su, kako kruži priča, USKOK-ovci o svemu tome saslušali četvoricu Breljana.

Doduše crkvici se može prići i pješačkom stazom kroz planinu, ali niti marljivost Breljana koji su tijekom protekle dvije godine od ruševnog i sasvim devastiranog zdanja i okliša crkvice " učinili čudo ", vjerojatno ne bi nadjačala prepreke višesatnog hoda, zmijskih legla, olujnih naleta ili golemih sparina.

Nekoliko kilometara udaljena crkvica u vojničkoj je dokolici temeljito uništena, dok je višestoljetno grobište Breljana raskopano i devastirano.

Da nije bilo hrabrih Breljana, kanuisti su mogli završiti u kanalu.

Zahvaljujući ovim riječima nadam se da ćemo potaknuti stručnjake da prouče karakteristike jezika koji se nekada koristio u Brelima i na taj način dati doprinos za proučavanje podrijetla Breljana prije dolaska na ove prostore.

Prelazak Breljana od poljoprivrede i stočarstva na turizam i ugostiteljstvo, to opći porast razine obrazovanja i ubrzani razvitak znanosti i tehnologije izazvali su eksploziju suvremenih sredstava javnog priopćavanja koja bitno mijenjaju razinu i opseg komuniciranja.

Jesu li oni vikend-gosti ili ne, koliko Breljana posjeduje stanove ili nekretnine u drugim mjestima u Hrvatskoj i izvan nje, kako bi se oni osjećali da im se otvoreno kaže da nisu dobrodošli.

Nekolicina starijih Breljana koji su znali guslati uzimali su (krišom) dlake s konjskih repova za izradu struna za gusle.

Tomaši su najvjerojatnije najprije živjeli u Zaveterju u blizini granice između Osmanlijskog carstva i Venecije te su gradili staje i kuće na sigurnijim mjestima kako bi zaštitili stoku i imovinu, te konobe u primorju kao većina Gornjih Breljana, gdje su pojedinci ostali živjeti i tako stvarali nove obitelji.

Pojava prvog dijela rječnika pobudila je kod mnogih Breljana zanimanje za ovu tematiku te su se počeli prisjećati riječi, koje su se nekad koristile a nisu se našle u rječniku.

Oproštajne riječi zahvale Breljana pročitao je student i dugogodišnji ministrant Duje Medić, a napisao Prof. dr. Ozren Žamić.

Kako je sv. Stjepan zaštitnik Brela, ova moderna crkva, sagrađena 1897. ujedno je i omiljeno mjesto za slavu Božju kako Breljana tako i njihovih gostiju