U kasnom brončanom dobu (14. - 8. st. pr.

Prema ostacima pronađenim 1886. godine bilo je to prvo naseljeno mjesto na području Rovinja u brončanom dobu.

Najstariji sloj pripada brončanom dobu, a većina nalaza željeznom. footnote Arheološki leksikon BiH, sv. 3, str. 277, Petar Oreč: Prapovijesna naselja, str. 198 - 199./footnote

Pod nazivom Virovitička grupa krije se najstarija faza Kulture žarnih polja u kasnom brončanom dobu (13. st. pr.

Povijesni dokazi govore kako su ljudi naseljavali ovo područje još u brončanom dobu, a ovdje su pronađeni i tragovi glavne rimske ceste (Magna via) koja je vodila do Siska.

Vas, gospodo, koji se pozivate na religijske, NE znanstvene tekstove napisane u Brončanom dobu.

Svi se radovi o brončanom dobu u Istri služe kronologijom B.

Pne), brončanom dobu (oko 1800. god.

Ranom brončanom dobu (2200. - 1600. god. pr.

Oko gradina ranoga brončanoga doba nalaze se tumuli, u srednjem se brončanom dobu mrtvi pokapaju u nekropolama uz bedeme naselja, a s nastupom željeznoga doba prelazi se na spaljivanje pokojnika (incineracija).

Tada će osim paljevinskih grobova iskopavanje obuhvatiti i naselje, pronađeno probnim rovovima, te će se dobiti cjelovita slika načina života ali i ritual spaljivanja i pokapanja pokojnika u urne, običaj koji je započeo oko 2000 g. prije Krista, u kasnom brončanom dobu.

U posljednje dvije tisuće godina prije Krista, u brončanom dobu, nastaju prve veće utvrde i suhozidne građevine (gradine).

Na osnovi njegovog pronalaska, a nakon detaljnih stručnih ispitivanja, arheolozi su zaključili da žara pripada kasnom brončanom dobu (otprilike prije 4 000 godina), a po karakteristikama se svrstava u virovitičku grupu.

U školi učimo o kamenom dobu (neolitu) i brončanom dobu, ali također imamo takve periode u modernom dobu tijekom 20. stoljeća, kapitalizam, komunistički planirana ekonomija i nacizam/fašizam, svi građeni na industrijalizaciji i standardiziranoj masovnoj proizvodnji, što eksperti nazivaju fordizmom.

Osijek: znanstveni skup i izložba o kasnom brončanom dobu

Nažalost bez arheološkog istraživanja osim konstatacije da naselje pripada brončanom dobu nije moguće donijeti nikakve konkretnije zaključke, niti o naravi naselja a niti o dužini trajanja.

Većina ovih građevina je izgrađena u neolitu, ali postoje neki straiji primjeri iz mezolita, a nastavili su se graditi u bakrenom i brončanom dobu.

U kasnom brončanom dobu proširila se sjevernom Hrvatskom kultura polja sa žarama, nazvana prema glinenim posudama u koje se polagao pepeo pokojnika, s nalazištima kraj Virovitice, Zagreba i Velike Gorice.

Tijela su položena negdje u brončanom dobu.

Vidljivo je kako je zapravo riječ o višeslojnom nalazištu, odnosno da su na ovom blagom pjeskovitom uzvišenju ljudi živjeli u kasnom brončanom dobu (1200. - 800. g. pr. Kr.), potom starijem (800. - 400. g. pr. Kr.) i mlađem željeznom dobu (400. g. pr. Kr. - 1. st. po. Kr.) i naposlijetku u kasnom srednjem vijeku (13. - 14. st.).

Kasnije u bakrenom/brončanom dobu, ili 4. - 3. tisućljeća p. n. e., te primitivne zajednice doživljavaju značajne promjene.

Prema nađenoj keramici jače naselje razvilo se tek u kasnom brončanom dobu i od tada je naseljenost neprekinuta. ".

Lani smo očistili Maklavun koji su potom posjetili znanstvenici i arheolozi koji su sudjelovali na znanstvenom skupu o bakrenom i brončanom dobu u Bologni, rekao nam je predsjednik udruge Anton Meden.

Kolika je bila veličina ljudske naseobe u brončanom dobu na području Lepoglave?

Pod nazivom virovitička grupa krije se najstarija faza Kulture žarnih polja u kasnom brončanom dobu (13 st. pr.

Bogati arheološki nalazi pričaju o životu u brončanom dobu, a danas se zna da su u željezno doba tu živjela plemena Panona i Sereta.

U ranom brončanom dobu počelo je utvrđivanje lokaliteta gradinskog tipa kamenim bedemima u suhozidnoj tehnici.

U sastavu zbirke su mnogi značajni arheološki nalazi među kojima je, primjerice, bogata keramička zbirka vučedolske kulture, zatim brončani i zlatni predmeti brojnih pronađenih skupnih nalaza (ostava), te druga raznorodna građa, koja karakterističnim stilskim osobinama i načinom izradbe predstavlja dragocjen izvor podataka o životu stanovništva u brončanom dobu.

Četvrta faza Ravlića špilje pripada ranom brončanom dobu.

U kasnom brončanom dobu u sklopu Kulture žarnih polja formirala se virovitička grupa, rasprostranjena u sjevernoj Hrvatskoj od Vukovara i Šida na istoku do Kalnika i Medvednice na zapadu.