Upotrebljavan je još u neolitiku (8000 g. prije Krista).

Nakon što dobivene podatke o zajednici i pronađenom kosturu iz razdoblja mezolitika arheolozi usporede s onima koji dolaze u neolitiku moći će utvrditi radi li se u neolitiku o istim tim autohtonim zajednicima iz mezolitika ili je došlo do naseljavanja novih populacija kao što već sada neki znanstvenici tvrde.

Sa prvim tragovima navedenih naselja, odnosno lokaliteta na kojima se oni danas nalaze susrećemo se u srednjem neolitiku kada se na tlu Slavonije, Baranje i Srijema razvija sopotska kultura.

Plodovima mora stanovnici istočne jadranske obale hranili su se sigurno već u neolitiku, pokazuju arheološki nalazi.

Brač je bio naseljen još u predhistorijsko doba, vjerovatno u mezolitiku, a sigurno u neolitiku, tj. krajem III. milenija prije Krista, predindoeuropskim stanovništvom, kojemu je glavno zanimanje bilo stočarstvo.

Međutim, ono što je čudnovato jest činjenica da se ta tri kruga jasno ocrtavaju već u mlađe kameno doba, neolitiku.

Prema nekim istraživanjima, žir je u neolitiku bio jednom od namirnica koju su stanovnici skupljali za potrebe prehrane, dok se danas još uvijek priprema kruh od žirovog brašna, a sam žir peče ili kuha te takav konzumira.

Već u neolitiku stanovnici Istre su održavali veze sa susjednim krajevima, ugl. morem.

Postoje materijalni tragovi o tome da je teritorij Funtane bio naseljen još u kasnom neolitiku, te da postoji kontinuitet naseljavanja funtanjanske obale sve tamo od 3. ili čak 4. milenija prije naše ere.

Tijekom istraživanja pronađeni su razni predmeti sopotske kulture, koja je u istočnoj Slavoniji i Baranji bila najraširenija neolitička kultura u srednjem i kasnom neolitiku.

Taj dio obuhvaća i vremensku pripadnost naselja, pitanje odnosa s drugim istodobnih zajednicama, položaj naselja u ranom neolitiku na području istočnog Jadrana, problematiku povezanu s pitanjem uvođenja i stabiliziranja produktivne privrede, te povijesnu interpretaciju ranog neolitika na ovome području.

Iz Posušja starijem neolitiku pripadali bi nalazi u Vukovim njivama, footnote Petar Oreč: Prapovijesna naselja i grobne gomile, Glasnik Zemaljskog muzeja, sv. XXXII./1977., Sarajevo, 1978., str. 184, T. IIL, 1 - 12 (dalje, Prapovije-sna naselja)./footnote Ilčinovoj lazini footnote Petar Oreč: Prapovijesna naselja, 184 - 185, T. IIL, str. 13 - 15./footnote i Pratarušama. footnote Petar Oreč: Prapovijesna naselja, str. 187, T. VI., 1 - 20, T. VII, 1 - 3. Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, sv. 1, Zemaljski muzej BiH, Sarajevo, 1988., str. 94 (dalje, Arheološki leksikon)./footnote Manje sondažno istraživanje u Žukovičkoj pećini u Viru kod Posušja pokazalo je da je kulturni sloj sasvim plitak, što govori da je prostor za stanovanje bio skroman.

U starijem neolitiku naselja bijahu malena.

U mlađem neolitiku rasprostranjena je hvarsko-lisičička kulturna skupina.

No područje je bilo naseljeno u neolitiku, dok su na brdima oko Vodica bile prethistorijske gradine.

Arheološki ostaci potvrđuju pak da je drevni Vrbnik još i stariji da su ovdje obitavali ljudi već u neolitiku, a tragove u prostoru ostavila su ilirska plemena Japodi i Liburni, potom Grci i Rimljani.

Najstariji izlošci u stalnom postavu pripadaju neolitiku (6000 - 3500 godine prije Krista)

Novi znanstveni rad rezultat je istraživanja koje je otpočelo prije dvije i pol godine, kada su, kako kaže Primorac, odlučili istražiti migracije u neolitiku.

Naselje koje je tu postojalo niklo je u neolitiku. footnote 22 Arheološki leksikon BiH, sv. 3, str. 274. Petar Oreč: Prapovijesna naselja, str. 187./footnote

To je naše najvažnije otkriće, da su ljudi sa suprotnih strana Jadrana u starijem neolitiku komunicirali.

Zanimljiv eksponat je školjka pronađena u Bapskoj, koja se koristila kao platno sredstvo, te idol, koji pripada neolitiku (6.000 g. pr.

To su zarana zamijetili i stanovnici Nakovane, te naselili brdo vec u Neolitiku, a u prvom tisucljecu prije K. podižu i prve zidine i nasipe na njemu.

Najstariji trag naseljavanja Ulma i okolice počinje u ranom neolitiku, oko 5000 pr.

Najraniji tragovi naselja Ulmu i okolici počela je u ranom neolitiku, oko 5000 pr.

Neki arheološki nalazi i isprave potvrđuju mišljenja o gradnji i korištenju bunja u neolitiku.

Na području Poreča je 20 - ak hotela, 15 - ak apartmanskih kompleksa, nekoliko autokampova, s mnogobrojnim sportskim terenima, plažama, kongresnim dvoranama i dr. Sjedište je osnovnih i srednjih škola, I nstituta za poljoprivredu i turizam, Zavičajnoga muzeja, te Porečko-pulske biskupije. Područje grada Poreča bilo je naseljeno već u neolitiku o čemu svjedoči nalazište neolitske keramike na lokalitetu Pical.

Nakon stanovita prekida pećina je ponovno naseljena u srednjem neolitiku, tijekom kojeg je bila i znatno češće korištena.To pokazuju i brojni nalazi, posebice ulomaka keramičkih posuda, a sloj formiran tijekom toga vremena najznačajniji je dio kulturnih naslaga Gudnje.

Supetarska uvala je bila naseljena već u neolitiku i u antičko doba čemu svjedoče starokršćanski sarkofazi uz crkvicu Sv. Nikole na groblju podno kojega se nalaze ostaci jedne rimske vile.

Neolitiku pripadaju nalazi glačanih zdjela na visokoj, šupljoj, ponekad i ovalno perforiranoj nozi.

Povijesni dokazi nam govore kako je područje današnjeg grada bilo naseljeno već u neolitiku i u vrijeme antike.