Iskreno, Bušićev nastup dočekan je s nelagodom.
Iskreno, Bušićev nastup dočekan je s nelagodom.
Uz proglas, koji se naslanja na Bušićev proglas Poziv na dostojanstvo i slobodu iz 1976., a na kraju je istaknut žiro-račun za uplate donacija.
Kao kontrapunkt takvoj Hrvatskoj još i danas u simboličnom smislu stoji Bušićev slučaj.
Najvjerniju sliku ratnih i poratnih stradanja je dao ubijeni Bruno Bušić, koji je bio zaposlen na Institutu za historiju radničkog pokreta gdje je napisao rad po naslovom Ukupni demografski i neposredni ratni gubici u stanovništvu SFRJ na dan 15. 3. 1948. godine zbog drugog svjetskog rata. Za području Hrvatske popisom neobuhvaćene žrtve rata (sve one koje su pobile partizani) je 219.216 a popisom neobuhvaćene za SR BiH 235.767. Bavim se problematikom ratnih i poratnih žrtava preko 30 godina, i po mojem mišljenju ne sumnjam u vjerodostojnost tih brojeva.Među tim stradalnicima (po mojem istraživanju) je nekih 60 tisuća pripadnika oružanih snaga NDH koji su poginuli u borbi ili bili ubijeni kao zarobljenici i ranjenici do 8. svibnja 1945. godine, nekoliko desetina četnika stradalih u borbama i srpskih civila pobijenih od partizana u istom razdoblju, i oko desetak tisuća uglavnom Hrvata pobijenih od nove vlasti od 1946. - e pa dalje.Broj stradalih u bleiburškim pokoljima, to je, od 9. svibnja do rujna 1945. - e nikako nije manji od 100 tisuća.Ne razumijem zašto se taj Bušićev rad do danas ignorira od ppoviesničara.Prema izjavama raznih slovenskih komisija i nevladinih udruga, koji djeluju od devedestih godina prošlog stoljeća, broj pobijenih samo u Sloveniji je nekih sto tisuća, od kojih večina vojika i civila NDH.Akoliko je tek stradalo Hrvata u Vojvodini i Itočnom srijemu-prema najnovijim podatcima, njih samo u Subotici 1300.
Nažalost, velika je vjerojatnost da Bušićev privatan arhiv dokumenata ne bi bio ovako stručno klasificiran i u konačnosti spašen od zaborava i uništenja da to svojim pregnućem nije učino T.
Usprkos bitnim političkim razlikama u odnosu na Bušićev angažman, u Odboru su uvjereni da je odbijanjem da ga se oslobodi poslije 30 godina provedenih na robiji, SAD prekršila njegova ljudska prava.
Komisija za pomilovanja 2006. odbila je Bušićev zahjev za pomilovanje.
Iako žalim što je Bušićev čin, rezultirao i stradavanjem američkog policajca, za što je hrvatski junak i domoljub, odslužio zatvorsku kaznu, vjerujem kako će mu nadležne hrvatske institucije odati priznanje zbog onoga što je za svoga života učinio za Hrvatsku.
Ostavljena je navodno i opcija da Dynamo Kijev i otkupi Bušićev ugovor nakon tih dvanaest mjeseci.
Toth, koji ga je znao iz emigrantskih francuskih dana, osporio je i politički i jezični izričaj kao Bušićev.
Takva odluka bila je očekivana obzirom na Bušićev posvemašnji angažman unutar stranke od njegovog uključivanja, a tek će se vidjeti je li uistinu bila i dobra.
Olakotna okolnost je to što Bušićev život nije okončan i što mu je pružena šansa da ostatak proživi kao slobodan čovjek.
Nasuprot Zagorčiću, Cerovac je tvrdio da se u emigraciji Sindičić nikada nije spominjao kao mogući Bušićev egzekutor, dok je Zdravka Bušić pričala o suradnji s Brunom, ali o samom ubojstvu nije imala relevantnih saznanja.
Dobro si spomenuo Bušićev primjer, a iz slične (oporbene) situacije su polazili i svi matičari i studenti.
- Mislim da to nije nikakav problem, niti je izazvalo ikakav potres, jer da jest Bušićev bi Hrvatski plamen " bio opstao, a nije.
Bušićev Plamen " nije izazvao potres
Po Bušića su trojica udbaša predvođena Stevom Vukadinovićem došla u ured u Institutu (Opatička 10) i u nazočnosti dvojice svje do ka djelatnika Instituta od 9,45 do 10,30 sati, pregledali Bušićev radni stol i uzeli su sljedeće:
I drugi Bušićev branitelj Krešimir Anić nastupio je u konačnoj riječi u istom smislu.264
Za Bušićev odlazak u emigraciju poduzete su posebne pripreme.
Naime, u drugoj polovini svibnja 1964. u Zagrebu je uhićen Bušićev prijatelj i student Filozofskog fakulteta Anđelko Mijatović, pisac ovih redaka i urednik ovoga izdanja.
Nakon što se u Institutu saznalo za Bušićev odlazak u emigraciju, 31. listopada 1966. izdano je rješenje o njegovu prestanku radnog odnosa u Institutu s danom 27. listopada zbog samovoljnog na pu štanja posla. 123 Bušić je odjavljen 2. studenog s prestankom rad nog odnosa 25. listopada 1966.124
Naime, otmicu aviona, pogibiju američkog policajca i presudu na doživotni zatvor, zagrebačka Hvidra vidi kao Bušićev pionirski doprinos nacionalnom oslobođenju.
Kako se u svojedobnom razgovoru za Zadarski list prisjetio Bušićev suborac Frane Pešut, sam američki sudac pri sudskom procesu koji se vodio protiv otmičara, kazao je kako Franu i ostale otmičare zrakoplova ne smatra teroristima niti kriminalcima, već domoljubima koji su bili zavedeni željom za slobodom svoje domovine.
Zadarski branitelji zagrijali se za - Bušićev Plamen
Nakon što se u institutu saznalo za Bušićev odlazak u emigraciju, budući da su u njemu uočili mlada perspektivna istraživača, većina zaposlenih na čelu s direktorom dr. Franjom Tuđmanom založila se je za njegov povratak, što je on prihvatio i vratio se u Zagreb, a Vrhovni je sud, svakako s blagoslovom Izvršenog komiteta CK SKH, uzevši u obzir da se je Bušić slobodno vratio iz emigracije, da se dokazao u radu i da se je za njega zauzeo skoro čitav institut, odgodio izvršenje kazne na rok od jedne godine.
Kao i na dosadašnjim radovima, i ovaj put lako je prepoznati Bušićev likovni izraz.
Odležao je 32 godine zatvora samo zato jer je volio Hrvatsku, rekao je u ime udruge Imotski sokolovi koji su i organizirali Bušićev dolazak u Imotski, Vedran Ujević.
Kulturnu večer je otvorio pjesnik Niko Vrsaljko, čitajući svoje pjesme, a zatim je nazočne pozdravio domaćin, ravnatelj Gradske knjižnice Benkovac, Mile Marić, posebno istaknuvši nazočnost Frane Pešuta, koji je Bušićev sudrug u akciji otmice zrakoplova i uzništvu, zajedno s Julijenne Eden Bušić.
Kada je Jure Šimić pozvan na okupljanje za Bušićev pokret, " Bjelovarci " su se prilagodili, pa je pala odluka da u Boćarskom domu ponudim Bušiću da profilira svoj pokret kao pravaški.
Bjelodano je da će HSP i HSP AS za sada nastaviti svatko svojim putem, i da Bušićev " Glavni " stožer samo usitnjava izborni rezultat desnice.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com