Nakon što je Bušićeva molba za ponovni primitak na posao po zi tivno riješena, on je s radom u Institutu nastavio 1. ožujka 1967. na radnom mjestu pomoćnog istraživača u Odjelu za so ci ja li stičku izgradnju.132

Ja ne bih ulazio u motive Bušićeva djela za koje je suđen.

I ne lezi vraže, Petrić će svjedočiti već 22. veljače 2000. i Sindičiću praktično osigurati alibi, tvrdeći da mu se optuženik - kada ga je iz Stockholma nazvao pola sata prije Bušićeva ubojstva - javio na telefonskom broju u Rijeci

Stoga je teže pronaći riječi koje bi bile dostatne za opisivanje Bušićeva djela ili bolje rečeno njegove žrtve koju je podnio za svoju domovinu i za svoj narod.

Veličina Bušićeva djela i hrabrost za njegovo oživotvorenje, neizmjerni su.

Bušićeva amnestija i povratak u domovinu sretno su raspletena, ali tužna bilanca života koji je, po današnjim mjerilima i barem dosad, bio temeljito promašen.

Od Biloglava doznajemo kako Bušićeva odluka ipak nije bila konačna, te da bi mogli svjedočiti njegovom ponovnom angažmanu.

Jogre, na mogu odoliti i moram te pitati zašto misliš da je Bušićeva žrtva veća, plemenitija i vrijednija od žrtve ovog čovjeka???

Većina saznanja do kojih je došao, međutim, zapravo su bile najobičnije nebuloze i izmišljotine, lako oborive ukoliko se usporedbe s detaljnom rekonstrukcijom Bušićeva kretanja koju je napravila francuska policija.

Umjesto u Chicago, zrakoplov je preko Kanade preusmjeren za Francusku, a konačni cilj trebali su biti Zagreb i Solin, iznad kojih je Bušićeva ekipa namjeravala baciti letke u kojima se traži slobodna Hrvatska.

Možda ne znaš: famozna Bušićeva izjava obična je izmišljotina

Zvonko@ Sve što želim reći je da uopće više ne razmišljam o obnovi Jugoslavije.U tome je jedino srpska prijetnja svemu u okruženju.Do toga definitivno više nikada neće doći.Nekako sam uvjeren u to.Bez obzira na namjere i bilo kakve pokušaje bilo koga sa naše ili njihove strane.No da će se morati trgovati, susjedski živjeti to će biti.Kese i politika će biti razdojene, to sam siguran.U teritorijalne aspiracije Srbije i Srba uopće ne sumnjam ali sve će ostati samo na njihovim željama.Kao i talijanskim i inim.No da se bojim ovakvih Hrvata oko uređenja same Hrvatske, to sigurno da.Za 20 godina se obistinila Bušićeva " kletva " o pljački Hrvata nad Hrvatom do neslućenih razmjera.Dakle, mišljenja sam da nema šanse za obnovu Jugoslavije ali za sustavno usporavanje Hrvatske u razvoju, to je evidentno na djelu.Ponajviše mi smeta što to izvode pod geslom domoljublja.Kakvo domoljublje.To je najobičnija pljačka.Dakle najveća smo prijetnja sami sebi.U to sam se uvjerio u ovom razdoblju.Problem je i u tome što ne vidim ni minimum otrežnjenja od pijanstva otimačine i čerečenja Hrvatske iznutra.Promatram Hrvatsku kao komad ribe (keder u ribičkom žargonu) na koji su svi navalili kao morski psi.Jednostavno otkidaju komade onako kako im to omogućuje kvazi-pravni sustav uspostavljen baš u tu svrhu.A za mene začetnik takvog čerečenja, je samo jedan.Ostali su se uklopili.

Prije gotovo dvije godine, u rujnu 2006., na portalu " Jutarnjega lista " ambivalentnost je (recepcije) Bušićeva imena, lika i djela anticipirana u dva oprečna komentara: u onome uvaženog novinara " Jutarnjega lista " Branimira Pofuka, i tome nasuprot zloglasnog komentatora imena Kapetan Kuka.

Nakon Bušićeva odlaska iz aktivne politike Plamen je nastavio s radom, ali kao nestranačka organizacija i tako je djelovala sve dosad.

Bušićeva sposobnost uočavanja i jasnim mislima i vremenu i struci pri mje re nim izrazima iskazivanja bîti problema o kojima je pisao, i što nije se moglo pročitati u javnim medijima ili negdje drugdje, tada je po sebno mamilo čitatelje.

U izvještaju, potpisanom od šefa kadrovskog odsjeka Anke Uzelac, konstatira se da je postupak oko (Bušićeva) prijema nor ma lno spro ve den, da ni kadrovska služba ni Uprava nisu učinile nikakav pro pust. 112

Pod teretom spomenute dvostruke viktimizacije svoje junakinje Bušićeva otvara i moralna pitanja ne štedeći hrvatsko tradicionalno društveno nasljeđe, koje još uvijek karakterizira rodna nejednakost ili pak nepriznavanje psihičkih poteškoća ratnika i ratnica (naših branitelja i civilnih žrtava u Domovinskome ratu) - je li S. doista trebala odabrati život, pitani smo kao čitatelji na više mjesta u romanu.

Bušićeva stranka kriva je, kako piše u prekršajnom nalogu, što je 5. 12. 2011. godine postavila plakat u požeškoj ulici Pavla Radića.

Jezično mu je navod sasvim nebušićevski, jer on tako nije govorio, a politički pogotovo, jer to nije Bušićeva politička filozofija.

Milan Kovač, Zdravka Bušić i Bosiljko Mišetić ljudi su kojih se oni mlađi neće ni sjetiti, ali on smatra da s njihovim povratkom (primjerice Bušićeva je bila prva tajnica predsjednika Tuđmana) ima još jednu kartu za pobjedu.

Pod teretom dvostruke viktimizacije svoje junakinje Bušićeva otvara dubinska egzistencijalna pitanja - je li S. doista trebala odabrati život, je li opravdano da majka želi pod svaku cijenu živjeti za vlastito dijete?

Za branitelja dodijeljen mu je odvjetnik Zdenko Haramija, a javnost je očekivala da će ključne argumente protiv Sindičića iznijeti Blagoje Zelić, čovjek koji je u doba Bušićeva ubojstva bio šef Odjela za emigraciju u splitskoj Udbi, a koji je optužujući iskaz dao u filmu " Bruno Bušić - život, djelo i mučko ubojstvo ", te ga kasnije ponovio pred istražnim sucem.

Knjiga naslovljena " Bard i mučenik hrvatskog državotvorja " predstavljena je u Klubu Imoćana u Splitu, na spomendan Bušićeva ubojstva, znakovitog nadnevka 16. listopada, kada je za papu izabran najveći hrvatski prijatelj u svijetu papa Ivan Pavao Drugi te poginuo slavni vukovarski branitelj Blago Zadro, kazao je priređivač knjige Mladen Vuković, koji je u uvodnom proslovu knjizi naznačio da tom knjigom želi dati umjetnički omaž pjesniku Brunu, o kojem bi se dala sastaviti i posebna knjiga s epskim pjesmama.

Bušićeva ideja koju je u djelo pretvorio Tuđman ali ne za trajno.

Predsjednik Saveznog savjeta za zaštitu ustavnog poretka u vrijeme Bušićeva ubojstva bio je Vladimir Bakarić, član Predsjedništva SFRJ.

Razlog je jasan: kad se do toga dođe, Bušićeva borba za Hrvatsku pretvara se u ubojstvo s predumišljajem ili " murder in cold blood ", a to nije slika kakva odgovara modernim formama hrvatskoga patriotizma.

Kakva god bila Bušićeva sudbina, ona je još uvijek bolja od njegove.

Ubrzo nakon izlaska iz zatvora, 1. travnja, Bušić se je javio u In sti tut, vjerojatno u dogovoru s onima koji su mu tamo bili skloni, i sa znanjem direktora Tuđmana, dopisom u kome je obja snio svoj slu čaj, s molbom da ga se zadrži i dalje na dosadašnjem rad nom mjestu. 116 Bušićeva je molba pozitivno riješena 27. travnja pa se je vratio na po sao, a 3. listopada 1966. postavljen je na radno mjesto po moćnog is tra ži vača znanstvenoistraživačkog sektora u Odjelu socijalističke iz gra dnje.117

Bušićeva suradnja u Hrvatskom tjedniku prekinuta je u prosincu 1971., kad su počeli poznati politički progoni.

Izvori Bušićeva značaja i duhovnoga stvaralaštva