Zadnjih nekoliko desetljeća Primoštenci su »okretali leđa« vinovoj lozi i sadili masline, pa je postupno izblijedjela slika s početka tog vinogorja, o čemu svjedoči i fotografija Bucavca koja je desetljećima stajala u predvorju UN-ove zgrade kao simbol ljudskog truda i djela ljudskih ruku.

Mirko Čala, direktor Vinoploda, prvi je upozorio i na propadanje čuvenih terasastih vinograda na području Bucavca i Kremika, na kojima su babić gotovo u potpunosti istisnule masline.

Poveći je broj zlosretnika koji su se uključili u mukotrpnu revitalizaciju Bucavca, povadili su staru zemlju, izbušili rupe, minirali teren i nasuli ga novom hranjivom podlogom, te zasadili sadnice koje im je netko preko noći povadio i ukrao.

Zapravo u akciji revitalizacije starih vinograda, posebice onog najpoznatijeg i najatraktivnijeg Bucavca, koju je pokrenula Udruga vinara i maslinara, a podržale su je Ministarstvo poljoprivrede i Šibensko-kninska županija, sadnice su dijeljene besplatno i svi zainteresirani mogli su se uključiti u projekt i dobiti svekoliku pomoć i naravno sadnice.

Jučer u Primoštenu, proslavljen je završetak sadnje vinove loze za 2009. godinu na predjelu Bucavca.

Sadnja vinove loze na predjelu Bucavca odvija se u sklopu projekta Obnova Bucavca 2006 - 2011.

Nova vizura Bucavca posebice ružno izgleda s mora.

U obnovi Bucavca ruku je pružila i Područna služba HZZ-a u Šibeniku koja je, u okviru javnih radova, Udruzi na raspolaganje stavila dva radnika koji će pola godine raditi na čišćenju tog prostora.

Za primjer se može uzeti projekt revitalizacije Bucavca (Primoštensko vinogorje, sorta Babić); projekt se financira zajedno s nadležnim ministarstvom, a u postupku je procedura u uvrštenja vinograda na predjelu Bucavac u UNESCO-ov program zaštićenih krajolika.

U projekt revitalizacije Bucavca, koji je pokrenulo Ministarstvo poljoprivrede, ulaže se oko 11,5 milijuna kuna.

Obnova Bucavca odvijat će se prema strogo propisanim pravilima kako bi se zaštitio prirodni pejzaž.

Sredstva za revitalizaciju i obnovu Bucavca osigurat će Ministarstvo u iznosu od 8,8 milijuna kuna, Šibensko-kninska županija u iznosu 1,7 milijuna kuna, a Vinoplod-Vinarija d. d.

Legendu ruši mr. Jadran Kale, šibenski etnolog koji godinama uzaludno pokušava doći do potvrde zdravo za gotovo uzimanog podatka da (je) portret vinograda s Bucavca doista ukrašava (o) neki zid u zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku

Šibenska vinarija Vinoplod napravila je cjelovit projekt zaštite Bucavca, a naš poznati pejsažni arhitekt Dragutin Kiš prijedlog da se Bucavac uvrsti na UNESCO-ovu listu.

Prvi među jednakima predsjednik Udruge inž. Ante Gracin nam je kazao kako će se saditi na zapuštenim lokacijama Bucavca, te u zaleđu primoštenske općine.

Upravo je to prepoznala likovna pedagoginja i slikarica Lidvina Erl Luketa koja je zajedno s turističkom zajednicom inicirala nagrađivanje umjetničkom slikom Bucavca one vinogradare koji su posadili više od 100 mladih loza babića.

Podizanje novih vinograda bit će strogo ograničeno na lokalitet Bucavca, te na nekoliko područja u primoštenskom zaleđu, gdje je babić zaštićen.

Niti pola vijeka stari vinogradi iscijeđeni mukotrpnim radom primoštenskih težaka u nemogućim uvjetima ljutog krša obronaka Bucavca, ovjekovječeni i na znanoj fotografiji u zgradi UN-a u New Yorku, uistinu imaju status spomenika opstojnosti dalmatinskog čovjeka i njegove, do pojave turizma, neprekidne egzistencijalne bitke s u osnovi škrtim uvjetima za osiguranje temeljnih proizvodnih resursa.

Svjetski znani fenomen Bucavca nastao je, dakle, ljudskom intervencijom u prirodni okoliš.

Ma da su barem beton miješali ručno, nego su, gospoda jedna gotovanska, još i onu nakaznu automiješalicu izvoljeli angažirati, koja će, kako nam sugeriraju fotografije s novinskih naslovnica, zauvijek ostati zacementirana nasred Bucavca

Pokušajte se malo strpjeti, pa ćete za koju godinu, kad još svježa brazgotina zaraste, uvidjeti da taj put unosi sasvim prihvatljivu dinamičku dimenziju u idiličnu jednoobraznost panorame Bucavca.

Tko kaže da fotografija Bucavca kao maslnika za pedeset godina ne bi osvanula tik do one s lozom i u New Yorku?

Uskoro bi stupanj posebne zaštite Bucavca trebala donijeti i Šibensko-kninska županije, a trebao bi biti dovršen i elaborat Zavoda za zaštitu prirode RH.

Inače, saborski Odbor za zaštitu okoliša još daleke 2002. godine dao punu potporu upisu Bucavca u UNESCO-ovu baštinu, veli predsjednik Udruge Ante Gracin.

Projekt revitalizacije Bucavca, koji je pokrenulo Ministarstvo poljoprivrede, stoji oko 11,5 milijuna kuna, a provodi se u suradnji sa Šibensko-kninskom županijom, koja osigurava sadni materijal, Udrugom vinogradara i vinara Primoštena te šibenskom tvrtkom Vinoplod-vinarija, koja se obvezala osigurati repromaterijal.

Udruga vinogradara i vinara Primoštena ne namjerava stati na revitalizaciji Bucavca, koji je dio državnog projekta, nego planira obnoviti i susjedne površine čije imovinsko stanje također sređuju.

Proces revitalizacije Bucavca ujedno je dio projekta kojim se to vinogradno terasasto obrađeno vinogorje nastoji staviti pod visoku Unescovu zaštitu kao zaštićeni kulturni krajolik.

Potvrđuje to činjenica da je Ružman jučer ujutro kontaktirao s dr. Dragutinom Kišem, autorom elaborata za upis Bucavca u Svjetsku baštinu UNESCO-a, i zamolio ga za nešto zakasnjeli briefing o cijelom slučaju.

ZAŠTITA Na škrtoj zemlji Bucavca samo babić

U šibenskom Konzervatorskom odjelu doznali smo da je s problemom zagađenja Bucavca upoznato nadležno ministarstvo, a ovih dana javnost će biti izviješćena o mjerama zaštite.