Došavši u Nepal bilo je razmjerno lako prepoznati dva od tri dragulja budizma.

Moje proučavanje budizma je ograničeno na različite oblike meditacije.

Prije budizma, bili su bramanizam i višnuizam.

Azije, Estonije budizma i hinduizma.

Od budizma do mesarenja!

Cilj budizma je izvuci iz sebe svu snagu, hrabrost, mudrost i dobru volju.

Posebno me fascinira pratiti put budizma jer je ta filozofija tijekom 25 stoljeća izgradila most koji izravno povezuje drevno društvo sa suvremenim svijetom.

Hram Bodh Gaya je Meka budizma.

Razdijeljene su između različitih plemena, vladara i kraljevstava koji su počeli slijediti put budizma i u čast svom osnivaču izgradili monumente ili stupe, iznad njegovih ostataka.

Prilagodljivost i različitost oduvijek su bile prednosti budizma.

Budistička Sangha postala je samostanska tradicija koja se sastoji od zaređenih redovnika i redovnica i jedna je od "Tri dragulja" budizma.

Kao i kod budističkih redovnika od redovnica se očekivalo da ostanu u celibatu, čiste, budući su jedan od tri dragulja budizma, ne samo Budine ratnice već utjelovljenje samog vjerskog sustava.

Do sada sam prošla dva od tri dragulja budizma.

250. pr.n.e. nemilosrdni, svemoćni car Ašoka koji je vladao većim dijelom drevne Indije, postao je najvećim saveznikom budizma.

Ašoka je prihvaćanjem budizma stavio poseban naglasak na posljedice svojih djela, svoje misli i način života.

Karma je jedno od glavnih načela budizma.

Kada su budističke ideje zaživjele u Šri Lanci njezini su vladari poslali izaslanike susjednim kraljevstvima jugoistočne Azije da prenesu poruku budizma.

Povijest Kambodže dobila je humanistički zaokret a kako je rasla popularnost budizma u arhitekturi se našlo mnoštvo prikaza Bude i njegovih sljedbenika, na vratima, zidovima i hramovima.

Bilo je dirljivo doći u Kambodžu jer je ovo mjesto bilo poprište najdramatičnijih preokreta sudbine budizma.

Meditacija se oduvijek nalazila u središtu budizma, ali ovdje u Kini iznikla je nova vrsta meditacije, i nazvala se prema sanskrtskoj riječi "dhyana" koju je vrlo teško prevesti, ali znači vrstu pozornog, produktivnog stanja uma.

Možda to objašnjava zašto je od svih vrsta budizma zen posebno postao privlačan onima koji žive u našem zahtjevnom 21. stoljeću.

Da li se zen više razlikuje od ostalih oblika budizma?

Primijetila sam jednu stvar, a to je da se neovisno o regionalnoj varijaciji budizma u samoj srži filozofije uvijek nalazi pitanje patnje.

Moramo se upitati kakva je budućnost budizma kao globalnog vjerskog sustava.

Neki govore da privlačnost budizma za mnoge Amerikance leži u tome što je dopadljivo mističan, dolazi s Istoka, ali istovremeno se uklapa u "Sve može proći", materijalistički životni stil.

Hram Hsi Lai primjer je suvremenog ekspanzionizma budizma.

Ali ako ste poklonik budizma jedna od glavnih motivacija za dolazak bit će potraga za prosvjetljenjem - nirvanom.

Bez obzira na sve varijacije i tumačenja budizma on mi se čini prilično jednostavnim i prosvijetljenim.

Je li filozofija Shingon budizma-- kako mač bira svog vlasnika-- jednostavno, jedan primjer, rane ljudske težnje, za projeciranjem duhovne svjesnosti, na nežive predmete?

Da, zar nije praštanje glavni dio budizma?