U tome zaštićenom prirodnom objektu, na nadmorskoj visini 750 800 m, prostire se stara gorska bukova šuma (17 ha) i mješovita šuma hrasta kitnjaka i bukve (26 ha), približne starosti 250 300 i više godina.

Gornji dio strmog uspona olakšava nam gusta, mlada bukova šuma čija nam stabla služe kao oslonac, a i štapovi dobro dođu onima, koji su ih ponijeli.

10 minuta po lijepoj stazi, ponovo dolazimo na šumsku vlaku, koju okružuje bukova šuma i javor.

Primorska bukova šuma s jasenskom šašikom (Seslerio autumnalis-Fagetum) rasprostanjena je na kamenitim platoima iznad 1000 m.

Zadarski vatrogasni operativni centar zaprimio je danas u 12,25 sati dojavu o požaru otvorenoga prostora na Velebitu, u predjelu Tulovih greda, gdje gori bukova šuma na površini od 2 hektara.

Rekao bih ovako na 800 km - Gyroporus cyanescens - to je rijetka i ugrožena vrsta svugdje u Europi, staništa se mogu nabrojati na prste u pojedinim zemljama.Vjerujem da je u Sloveniji Str.zaštićena vrsta./AKO SAM U PRAVU/Bukova šuma, vrijeme javljanja, cjevčice koje nadrastaju kožicu klobuka, kožica fino čehinjasta, kao mrežica od jute, žućkasta drška - mislim da sam u pravu - Marino 100 % zna odgovor, samo nas isprobava.

6. Bukova šuma s bekicom (Luzulo-Fagetum sylvaticae Mausel 1937)

Jednostavno su pomele dio šume gdje ima najviše biokovskih jela, a jedno kilometar zapadnije pometena je bukova šuma.

Brdska bukova šuma (Lamio orvalae Fagetum)

Stara bukova šuma na vrhu Zakonom o zaštiti prirode, proglašena je posebnim rezervatom šumske vegetacije.

Na Učki i Ćićariji, iznad 500 metara nadmorske visine uspijeva bukova šuma.

Stanište je bukova šuma, otprilike 180 - 200 metara nadmorske visine, prevladava bukva, gdje koji hrast, crnogorice nema.

Iznad njih je na primorskim padinama planina razvijen pojas primorske bukove šume (Seslerio autumnalis-Fagetum sylvaticae), dok u kontinentalnom zaleđu Gorskoga kotara brdski pojas obrasta brdska bukova šuma (Lamio orvalae-Fagetum sylvaticae).

Dok ove šume rastu uglavnom na karbonatnoj geološkoj podlozi kakva prevladava u Primorsko-goranskoj županiji, na silikatnom stijenju uspijevaju i drugačiji tipovi šuma (npr. jelova šuma s rebračom Blechno-Abietetum, bukova šuma s rebračom Blechno-Fagetum i dr.), ili se zbog posebnih ekoloških uvjeta razvijaju azonalni tipovi šumskih zajednica (npr. gorska i pretplaninska smrekova šuma, jelova šuma s milavom, poznatija kao šuma jele na kamenim blokovima i brojni drugi).

U višim područjima ovu asocijaciju potisnula je bukova šuma (Fagetum croaticum), koja se čak spustila na visinu ispod 160 metara, osobito na strmijim i sjeveru eksponiranim padinama.

Požar na Velebitu - gori bukova šuma

Slijedi uspon, stalno kroz šumu, istočnom padinom povrh doline potoka Kraljevca, a podno Brestovca. Na dionici puta uz Brestovec radikalno je porušena bukova šuma pa se za razliku od većine staze pružaju vidici prema zapadnim obroncima Medvednice i pojedinim dijelovima grada.

Nakon što smo prešli dugu kamenitu udubinu, ponad koje je lebdjelo nekoliko velikih ptica grabljivica, zaklonila nas je gusta bukova šuma svježe zelene boje, ugodno različita od sažeženog raslinja obalnog pojasa i njegova šipražja.

Na stazi prema Zečjaku izmjenjuje se bukova šuma, smreka, stijene, uvale, travnate vrtače, hrpti, ali i prekrasni vidici prema ostalim velebitskim vrhovima.

Sa lijeve strane pružala se bukova šuma koja raste po obroncima Jerebinjaka i koja tvori teško prohodan teren zajedno sa opožarenim balvanima.

Sve češće smo oko nas pronalazili tragove snijega, a i bukova šuma je počela preuzimati primat nad grabovom.

Djelovala je tokom čitavog rata, a neprijatelj je nije uspio pronaći i uništiti jer su je čuvali stoljetna bukova šuma i zajedništvo srpskog i hrvatskog naroda

Pretplaninska bukova šuma uspijeva u najvišoj zoni, a stabla su sve niža i zakrivljenija zbog hladnoće i vjetra.

Bukova šuma s bekicom je šuma gustog sklopa u kojoj se mogu naći pojedinačna stabla jarebike, kitnjaka, gorskog javora i negnjila.

Gusta bukova šuma, tek ozelenjela, brežuljci sa zelenim proplancima, na koja smo se naporno penjali znatiželjni da vidimo kakva nova iznenađenja će našim očima pružiti novi vidici.

Oko samog grada postoji posebno zaštićena bukova šuma Puszcza Bukowa.

3. Brdska bukova šuma s mrtvom koprivom (Lamio orvale - Fagetum sylvaticae Ht. 1938.) Ova klimazolna zajednica rasprostire se u visinskom pojasu od 250 do 800 m. n. v., između kitnjakovo-grabovih i bukovo-jelovih šuma.

Najvažnija područja za ptice na području Parka prirode Papuk su: 1. Park šuma Jankovac stara bukova šuma s obilježjima prašume i velikim populacijama rijetkih i ugroženih vrsta ptica (npr. planinski djetlić, mala muharica, golub dupljaš). 2. Područja sa starijim kitnjakovim i bukovim šumama u kojima obitavaju nacionalno važne populacije sive žune, goluba dupljaša, bjelovrate muharice i crne žune. 3. Starije bukovo-jelove šume koje su važno obitavalište izdvojenih populacija nekih planinskih vrsta ptica u Hrvatskoj, poput planinskog djetlića, kukmaste i jelove sjenice i kreje.

Pretežno kestenova i bukova šuma Petrove gore sa svojim stanovnicima srnama, divljim svinjama i brojnim pčelama koje pčelari ovdje redovito ostavljaju, čuva još nekoliko odavno zaboravljenih zanimljivosti.

Većinom je u pitanju bukova šuma s pokojim stablom jele i smreke, tipični pretplaninski vegetacijski pojas, bar mislim da sam toliko zapamtio iz Zizinih dendroloških predavanja tijekom svakog izleta.