Iako sve pohvale filmske ekipe, posebice redatelja Veljka Bulajića, idu građanima Dubrovnika, u pripremama snimanja filma ipak je došlo do određenih neugodnosti.

ZAGREB - Isječci iz života nedavno preminulog sportskog novinara Borisa Mutića, dijelovi njegovih reportaža i utakmica koje je komentirao te razni komentari koje su o njemu izrekli njegovi kolege i prijatelji opis su sadržaja dokumenatrnog filma koji su o legendarnom komentatoru snimili njegovi kolege iz redakcije pod redateljskom palicom Siniše Bulajića.

Srela sam i starog Bulajića, kojem sam rekla da čak imamo i jednu Crnogorku na listi...:)

A tada više neće biti ni mene ni Bulajića, smije se Lustig.

Slično se može reći i za veterana Veljka Bulajića (Bitka na Neretvi), koji je snimanje velebnog Libertasa, njegova prvog filma nakon Donatora (1989.), odužio u maniri Stanleyja Kubricka potpomognut raznoraznim aferama/skandalima (dugovanjima filmskoj ekipi i slično), o kojima su redovito izvještavali dnevni listovi.

Kao jedinog hrvatskog redatelja koji ima osjećaj za golemo i iskustvo rada na takvim temama izdvaja Veljka Bulajića.

Mnogi pratitelji televizijske scene svakako još pamte da je Vrdoljak opljačkao Titove memoare seriju o Brozovu životu koju je sedamdesetih realizirao Veljko Bulajić i brojne kadrove Tita koji uživo govori o sebi hladno uvrstio u svoj novovremeni uradak bez dozvole autora (spomenutog gospodina Bulajića).

Vi ćete nam navesti 3 vjerojatno najuspješnija, i to: a) Za ulogu u ovom filmu iz 1982. je Meryl Streep dobila svog drugog Oscara; b) Orson Welles je 1962. snimio film prema jednom vrlo poznatom romanu jednog književnog klasika, a glavnu ulogu tumači Anthony Perkins; c) Film Volera Schloendorffa prema poznatom romanu još jednog književnog klasika i Nobelovca, koji 1980. dobiva Oscara za najbolji strani film. 4. Ova dvojica holivudskih glumaca rođeni su iste godine - 1915., a umrli su na isti dan 10.10.1985. Osim zajedničke godine rođenja i datuma smrti, povezuje ih i film Veljka Bulajića iz 1969., nominiran za Oscara za najbolji strani film.

Mladi debitanti Filip Đurić i Nikola Spasojević pristojno su odradili svoje uloge, dok je najbolju ulogu ostvarila nažalost već pokojna Jelica Bjeli (Veliki transport Veljka Bulajića).

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić primio je jutros poznatog filmskog redatelja Veljka Bulajića.

Tomislav Šakić (Filmski svijet Veljka Bulajića: poprište susreta kolektivnoga i javnoga) tako kreće od postavke da je svaki tekst ujedno i tekst o određenoj kulturi na određenom prostoru i u određenom vremenu pa nastoji iščitati niz ideologema kojima barata Bulajić u svom opusu jer od svih hrvatskih filmova i redatelja koji su nužno djelovali u ideologijskim uvjetima Veljko Bulajić može ponajbolje poslužiti za svojevrsno ideološko čitanje i kulturnu kritiku.

Tamara Obrovac dobila je Zlatnu Arenu za glazbu u filmu " Što je muškarac bez brkova "; Zlatnu Arenu za scenografiju osvojio je Mladen Ožbolt za film " Put lubenica "; za kostimografiju Zlatnu Arenu dobili su Željko Nosić, Nina Silobrčić i Franc Prestieri za kostime u filmu " Libertas " redatelja Veljka Bulajića.

Jurica Pavičić piše vrlo dobar tekst o položaju žena danas, potaknut ranim filmom Veljka Bulajića ' Uzavreli grad ' koji " industrijalizaciju pedesetih prikazuje kao trenutak kad žene stvari uzimaju u svoje ruke, a uzimaju ih zato što rade i zato što primaju svoj novac svakog mjeseca u bušti ".

Komentar: Nakon Kozare Veljka Bulajića, Fadil Hadžić snimio je drugi film novoustanovljena (pod) žanra partizanskog akcijsko-epskog spektakla.

Tragikomedija Hriste Bojčeva Opšta bolnica u režiji Gorana Bulajića osječkoj je publici pokušala predstaviti originalnu autorovu ideju o jazu između zapada i istoka dva svijeta u kojem onaj prvi, naravno, predstavlja utopijski svijet gdje je sve bolje od drugog i za kojim svi žude.

Teme iz Domovinskog rata, poput vukovarske epopeje i oslobodilačke operacije Oluja, najviše zanimaju staru gardu hrvatskih redatelja, uglavnom okušanih u radu na ratnoj, odnosno partizanskoj tematici, poput Antuna Vrdoljaka, Lordana Zafranovića i Veljka Bulajića.

Komentar: Svojevrsni nastavak debitantskog filma Veljka Bulajića Vlak bez voznog reda iz 1959, Obećana zemlja ostvarenje je tzv. epskog zamaha i izrazite dramatike, kojim Bulajić, po sudu kritike, nije učinio nikakav bitan iskorak iz već dobro znane poetike.

rođen 1967. u Zagrebu, gdje je završio Centar za kulturu i umjetnost, smjer Indok, a potom Akademiju Dramskih umjetnosti u školi igrao u Snjeguljici 1992. nakon završetka akademije zaposlio se u varaždinskom HNK 1994. prelazi u kazalište Komedija, gdje je odigrao više od 30 uloga; najviše ga pamtimo po ulozi Džone iz Nemoćnika u pameti te Camillea Chandelisea u Bubi u uhu, a tu su još San Ivanjske noći, Opera za tri groša, Od kreveta do kreveta glumio u 15 filmova, od Obećane zemlje Veljka Bulajića, svih filmova Snježane Tribuson i Lukasa Nole do filmova Tomislava Radića, Davora Žmegača i Hrvoja Hitreca igrao Stjepana Radića u tv seriji Olujne tišine, vodio kviz Treća sreća i bio glavni lik u reklami Kad piješ, ne vozi s predstavom Nemoćnik u pameti u režiji Jirija Menzela gostovao u Europi sinkronizira crtiće više od šest godina u braku s Antoninom s kojom ima trogodišnjeg sina Roka

Tri filma o bici snimljena su do 1949, među kojima i " Zakletva " Staljinovog Bulajića Mihaila Čiaurelija.

Konačno, u programu je i Partizantski film Igora Stoimenova, dokumentarac koji se bavi najvišim dostignućima ovog žanra: ratnim spektaklima Veljka Bulajića i akcijskim filmovima spomenutog Hajrudina Krvavca.

Zamisao o osnivanju Savjeta hrvatsko-crngorskog prijateljstva potekla je prošle godine upravo od Mesića i Vujanovića, a jučer je u zagrebačkom hotelu " Sheraton " održana osnivačka sjednica na kojoj je dvadesetak prominentnih osoba iz kulturnog, znanstvenog, umjetničkog i privrednog života Hrvatske i Crne Gore za predsjednika izabralo Veljka Bulajića. U savjetu su ljudi koji su nesumnjivo svojim profilom, djelom i uspjesima zaslužili biti u ovakvom tijelu, iako ono ostaje otvoreno svima koji se žele uključiti u ovakav oblik suradnje rekao je Vujanović.

Za prikazivanje u glavnom programu Vijeće je odabralo filmove Libertas Veljka Bulajića, Sve džaba Antonija Nuića, Put lubenica Branka Schmidta, Karaula Rajka Grlića, Što je muškarac bez brkova Hrvoja Hribara te Duh u močvari Branka Ištvančića.

Festival će otvoriti film Libertas Veljka Bulajića.

Postoji bojazan da kopija " Libertasa ", povratničkog filma Veljka Bulajića koji je prvotno trebao otvoriti festival, neće biti dovršena, no svi se nadaju da se neće ponoviti prošlogodišnja blamaža s Hribarovim filmom (navodno će Bulajić u Pulu poslati zbrzanu zagrebačku kopiju, dok se konačna verzija obrađuje i dotjeruje u Budimpešti).

Međutim pročuo se kao izvrstan organizator i vrsni poznavatelj proizvodnje filma, pa je počeo raditi s inozemnim i domaćim autorima poput Branka Bauera na filmu Ne okreći se sine i Veljka Bulajića na filmovima Kozara i Bitka na Neretvi koji je bio nominiran za Oscara za najbolji strani film.

Film Veljka Bulajića Bitka na Neretvi uvršten je na 32. međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi u deset najvažnijih filmova o Drugome svjetskom ratu.

Za Vojdraga Berčića snima film Prvi splitski odred (1972), za Veljka Bulajića film Č ovjek koga treba ubiti (1979) i za Vatroslava Mimicu Banović Strahinja (1981).

Kroz priču o glavnom i najvećem srpskom kinematografskom poduzeću, filmskom gradu Avala film smještenom u beogradskom naselju Košutnjak, Turajlićeva nudi i svojevrsnu društveno-ekonomsko-političku povijest SFRJ od 1945. do 1991, uobličenu od niza isječaka iz onovremenih filmova, arhivskog i svježe snimljenog materijala druge vrste te razgovora s filmskim djelatnicima poput svojedobnog šefa studija Gile Đurića, pomoćnika režije Stevana Petrovića, scenografa Veljka Despotovića i Vlaste Gavrika, redatelja Veljka Bulajića, Titovog osobnog kinooperatera Leke Konstantinovića i svejugoslavenske filmske zvijezde Bate Živojinovića, junaka desetaka partizanskih filmova u kojima je ubio stotine okupatora, zbog čega je nastao vic da je Hitlerova posljednja želja bila Ubijte Batu Živojinovića.

Bitka na Neretvi Veljka Bulajića, kult film partizanskoga žanra, prototip je i uzor svim sličnim filmovima.

Ta knjiga usprkos svojim strukturalnim nedostacima u sklaud s vremenom kada je pisana i manjkavosti jer nema strane literature, jasno pokazuje razvoj problema jugoslavenskih popisa žrtava i stvaranje srpskog jasenovačkog mita od Vladeta Vučkovića do Milana Bulajića.