Za vrijeme vladavine cara Justinijana II (vladao 685 - 695. i 705 - 711.) oko 692. godine kovan je zlatnik (semis i triens) s poprsjem Krista na averu i na reveru stojeća figura imperatora te oko njega natpis D IHSTINI AN US SERU (Justinijan sluga Božji), slika br. 8.

Papa Virgilije (537 - 555), kupio je papstvo od Velizara, namesnika cara Justinijana.

Izgrađena je kao crkva Svete mudrosti, još za vrijeme cara Justinijana, na mjestu na kojem su prije nje već bile dvije crkve.

Corpus Iuris Civilis (hrvatski: zbir građanskih prava) je druga i zadnja kodifikacija rimskoga prava koja je sastavljena po naredbi bizantskog cara Justinijana I.

Kao prvo, mislim da je tvoja usporedba s " justinijanskim " udarom na autonomiju jedne Akademije s ovom antikorupcijskom akcijom vrlo nategnuta - na isti način kao što se pokušava plasirati teza da se ovdje ponavlja neka 1971. Ako je udar cara Justinijana na Akademiju bio pokušaj gušenja slobode misli - a opet, ponavljam, teško je primjenjivati stavove 21. stoljeća na 6. stoljeće - zašto bi ova antikorupcijska akcija bila udar na slobodu misli i slobodu akademskog rada?

Pleme Jabaliyya su izravni potomci Makedonaca poslanih od cara Justinijana da sagrade i štite manastir u 6 - om stoljeću.

U vrijeme cara Justinijana (vladao 527 565) ono je pod svoju vlast stavilo neke dijelove bivšega Zapadnog Rimskoga Carstva, tako da je i sjev.

Kompleks ravenatskog tipa podignut je u 6. stoljeću, za vladavine cara Justinijana.

Aja Sofija je izgrađena u doba vladavine cara Justinijana.

Ogromna carska palača sa svoja tri gorostasna dijela, pa veliki i sjajni hram sv. Mudrosti sa svojih devet kupola i devet ulaza i s visokim trostrukim grčkim križem iz zlata, utaknutim u srednju najvišu kupolu, zatim ogromni hipodrom, a onda nedogledno duga ulica trijumfa s veličajnim spomenikom cara Justinijana na konju sa svjetskim globusom u ruci; cara, koji je iz Konstantinova veličajnog grada stvorio i načinio još mnogo veličanstveniji i raskošniji grad s nedobrojnim crkvama pod pozlaćenim kupolama, s mnogim javnim kupalištima, s porticima u dugim redovima visokih mramornih stupova.

Za početak - naziv Eufrazijana nastao je zbog Eufrazija, biskupa iz doba bizantskog cara Justinijana, kojem možemo zahvaliti gradnju Eufrazijane.

Jedan od za š tićenih podru č ja je i arheolo š ki park na vrhu poluotoka poznatog kao " Zlatni rog " u kojemu se nalaze najvažniji spomenici Isto č nog Rimskog Carstva: Konstantinov hipodrom i Teodizijeve zidine, ali i spomenici Bizantskog carstva kao š to su Crkva Svetog Mira izgrađena za vladavine cara Justinijana I.

- Arheološki park na vrhu poluotoka poznatog kao " Zlatni rog " u kojemu se nalaze najvažniji spomenici Istočnog Rimskog Carstva: Konstantinov hipodrom (324.) i Teodozijeve zidine (413. -); ali i spomenici Bizantskog carstva kao što su: Aja Sofija i Crkva Svete Irene koje su izgrađene za vladavine cara Justinijana I.

Izgrađena je u vrijeme biskupa Eufrazija i cara Justinijana I., a nalazi se u biskupskom kompleksu.

Spomenuti most djelomično datira i iz vremena vladavine bizantskog cara Justinijana I. (6. stoljeća), a radi se o najstarijem mostu na svijetu koji se još uvijek koristi.

Prije otprilike tisuću i pet stotina godina dvije struje navijača na konjskim trkama, Plavi i Zeleni, ujedinile su se protiv represivne politike cara Justinijana.

Isti su vjerojatno i najljepši sačuvani spomenici rane bizantske umjetnosti na Sredozemlju, a nastali su u vrijeme biskupa Eufrazija i cara Justinijana I..

U neposrednoj blizinio Aja Sofije nalazi se ova cisterna sagrađena za vrijeme cara Justinijana I. (6. stoljeće).

Yerebatan Sarnıcı (Potopljena cisterna) najveća je cisterna u Istanbulu, a izgrađena je za vrijeme cara Justinijana, u 6. stoljeću.

Ranobizantske utvrde javljaju se polovinom šestog stoljeća nakon Krista, kada je nad kvarnerskim priobaljem uspostavljena čvrsta vlast sposobnog bizantskoga cara Justinijana.

To je vrijeme bizantskog cara Justinijana koji je želio bolje zaštititi jadranski trgovački put i počeo je graditi utvrde.

Podignuto nastojanjem Lucija Junija Rufina Prokulijana, carskog namjesnika. Od pisanih kasnoantičkih povjesnih izvora posebice se ističe darovnica bizantskog cara Justinijana iz sredine VI. stoljeća.

Napomena: ovdje nije riječ o carici Teodori, ženi cara Justinijana, već o kasnijoj carici istog imena, majci cara Mihajla III.

U 5. st. nad kućom se gradi longitudinalni crkveni objekt, da bi se za vladavine cara Justinijana (527. 565. g.) na mjestu današnje crkve izgradila nova, veća crkva.

Napomena II: Teodora I. (rođena oko 497. umrla 28. lipnja 548.), žena je cara Justinijana I. i njegova najbliža savjetnica i suradnica preko dvadeset godina.Justinian I.

Zapravo, nikakvo čudo nije da je i Bizant u doba cara Justinijana na istom mjestu podigao novu utvrdu - govori arheolog Ivan Pedišić, koji je Gradinu na Žirju dugo godina istraživao sa svojim kolegom, pokojnim Zlatkom Gunjačom.

Tijekom Samaritanske pobune 529., Betlehem je opljačkan, a njegove zidine i Bazilika Rođenja Isusova su uništeni, ali su brzo obnovljeni prema naredbama cara Justinijana I.

Naša prva turistička destinacija bila je Potopljena palača ili Potopljena cisterna ispod negdašnje antičke bazilike (po kojoj je dobila ime), a izgrađena je u 6. stoljeću, za vladavine bizantskog cara Justinijana I.

Hagia-Aya (sveta) Sofija kršćanska je bazilika iz vremena cara Konstantina (4. stoljeće), preuređena za cara Justinijana (6. st.) i pretvorena u glavnu crkvu moćnog Bizantskog carstva (glavna kupola visoka je 55 m).

Najznačajniji spomenici ranobizantske umjetnosti nalaze se u talijanskoj Ravenni koja je 402. g. postala prijestolnicom Zapadnog Rimskog Carstva, a za cara Justinijana (od 554. g.) bila je sjedištem bizantske vlasti u Italiji.