Knjige koje u carinsko područje Republike Hrvatske uvoze fizičke osobe u poštanskom prometu, ne podliježu carinskom nadzoru, već se sukladno odredbi članka 144. stavak 1. točka a) pod 1. Uredbe za provedbu carinskog zakona (Narodne novine br. 161/03. 76/09.), smatra da su u trenutku kad su unesene u carinsko područje deklarirane za puštanje u slobodan promet, a carinska deklaracija prihvaćena i puštanje robe deklarantu odobreno u trenutku kad je dostavljena primatelju.

Protiv nje slijedi podnošenje optužnog prijedloga zbog počinjenog prekršaja iz Carinskog zakona, nadležnom Prekršajnom sudu.

(1) Iznimno od odredbi Carinskog zakona (" Narodne novine ", br. 53 A/91., 33/92., 26/93., 106/93. i 92/94.) pravne osobe sa sjedištem, odnosno fizičke osobe s prebivalištem na područjima posebne državne skrbi ne plaćaju carinu kod uvoza, unosa ili primitka opreme i dijelova radi obnove ili razvitka djelatnosti koje obavljaju, odnosno koje počinju obavljati na tim područjima, o čemu prethodno mišljenje daje Ministarstvo razvitka i obnove.

Carinska vrijednost robe utvrđuje se temeljem metoda propisanih Carinskim zakonom (Narodne novine br. 78/99. 45/09.) i Uredbom za provedbu Carinskog zakona (Narodne novine br. 176/03. 76/09), a najčešće transakcijskom metodom gdje je carinska vrijednost robe njezina transakcijska vrijednost odnosno stvarno plaćena ili plativa cijena za robu koja je predmet postupka carinjenja (ukoliko se prilaže vjerodostojna dokumentacija o kupoprodaji iste), ali uz prilagodbu troškova iz članka 38. i 39. istog Zakona kao što su...

1. Carinski postupak vanjske proizvodnje propisan je odredbama Carinskog zakona (Narodne novine br. 78/99., 94/99., 117/99., 73/00., 92/01., 47/03., 140/05. i 138/06.).

Carinarnica će pri ponovnom uvozu robe odobriti oslobođenje od plaćanja carine propisano člankom 188. Carinskog zakona pod uvjetom da je roba koja se ponovno uvozi u istome stanju u kojemu je izvezena (čl. 189.)

Člankom 187. st. 3. točka a) Carinskog zakona (Narodne novine br. 78/99. 45/09.), propisan je rok od 12 mjeseci u kojemu su predmeti kućanstva uvezeni uz olakšice iz članka 187. st. 1. toč. 11. istoga zakona, pod carinskim nadzorom, i u kojem roku se ovi predmeti ne smiju prodavati ili otuđivati po drugoj osnovi, davati drugome na korištenje, bez obavijesti carinarnici i plaćanja carine.

Člankom 226. Carinskog zakona i 474. Uredbe za provedbu Carinskog zakona (Narodne novine br. 161/03., 68/06., 05/07. i 70/08.), među ostalim, propisan je rok plaćanja iznosa duga u slučajevima zbirnog knjiženja iz članka 222. stavak 2.

»Oslobođeni su od plaćanja carine osobni automobili, koji se uvoze u svrhu osobne uporabe od strane invalidnih osoba sa 100 % tjelesnog oštećenja ili najmanje 80 % tjelesnog oštećenja funkcije organa za kretanje, srazmjerno postotku tjelesnog oštećenja korisnika povlastice (članak 187. stavak 1. točka 18. Carinskog zakona).

Generalno od 01. siječnja 2007. nakon izmjena članka 187. točke 16. Carinskog zakona, a potom i izmjena Zakona o PDV-u, udruge kao oblik pravne osobe ne mogu biti korisnici uvoznih olakšica po osnovi inozemnih donacija.

- sukladno uvjetima iz članka 24. Carinskog zakona, u cijelosti dobivena ili proizvedena u carinskom području Republike Hrvatske, te koja ne sadrži robu uvezenu iz drugih zemalja, - uvezena iz drugih zemalja, a koja je bila puštena u slobodni promet, - dobivena ili proizvedena u carinskome području Republike Hrvatske bez obzira na to je li dobivena ili proizvedena samo iz...

Odjel za laboratorij obavlja kemijsko-tehnološka ispitivanja uzoraka robe u prvom i drugom stupnju, vrši kontrolno-inspekcijske poslove u tijeku i nakon završetka postupka carinjenja u skladu s ovlaštenjima iz Carinskog zakona, pruža pomoć carinarnicama u postupku carinjenja u svezi svrstavanja robe po carinskoj tarifi, uključujući i instruktivnu djelatnost obilaskom carinarnica, obavlja kontrolu rada carinarnica i uključuje se u naknadne kontrole kod posjednika robe u slučajevima gdje je zbog specifičnosti problematike to potrebno.

Sukladno odredbi članka 187. stavka 1. točka 3. Carinskog zakona (Narodne novine br. 78/99. 45/09.), fizičke osobe iz RH oslobođene su od plaćanja uvoznih davanja isključivo kod primitka besplatnih pošiljaka fizičkih osoba iz inozemstva i to ukoliko pošiljka ne premašuje vrijednost 300,00 kuna.

Oslobođenje od plaćanja carine u skladu sa člankom 189. Carinskog zakona može se odobriti također i za dijelove i dodatnu opremu, ako je pripadala prethodno izvezenim strojevima, instrumentima, aparatima ili drugoj robi.

" Za vozila useljenika i povratnika iz članka 2. Pravilnika o vrsti i količini predmeta kućanstva i osobnih stvari koje se mogu uvoziti temeljem carinskih i poreznih povlastica useljenika i povratnika (" Narodne novine " br. 22/98) uz uvjet da su bili vlasnici vozila prije 15. rujna 1997. godine i da je vozilo oslobođeno carine temeljem Carinskog zakona i Odluke o predmetima koji se uvoze, unose ili primaju u carinsko područje Republike Hrvatske, a ne smatraju se carinskom robom (" Narodne novine " br. 142/97). "

U skladu sa stavkom 1. točkom b) ovog članka, kod ponovnog uvoza robe roba će se osloboditi od plaćanja carine i ako je važnost ATA obrasca protekla, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti propisani člankom 188. Carinskog zakona i kriteriji propisani ovom Uredbom.

b) javno skladište, u kojem svaki korisnik skladišta odgovara za obveze iz članka 113. stavak 1. točke a) i b) Carinskog zakona u skladu sa člankom 114. stavkom 1. Carinskog zakona (tip B);

Kad se za puštanje u slobodni promet deklarira dio veće pošiljke istovjetne robe kupljene u okviru iste transakcije, sukladno članku 31. Carinskog zakona stvarno plaćenu ili plativu cijenu predstavlja onaj dio ukupne cijene koji odgovara omjeru količine deklarirane robe i ukupne količine kupljene robe.

Carinska su oslobođenja (čl. 187. Carinskog zakona) propisana za relativno uzak krug namjena i mogu se sa aspekta interesa neprofitnog sektora, kategorizirati u sljedeće skupine:

Postupanje sa stranom robom prilikom unosa u carinsko područje RH regulirano je odredbama Carinskog zakona te odredbama Uredbe za provedbu Carinskog zakona.

Metode koje se koriste sukladno članku 37. Carinskog zakona moraju u najvećoj mogućoj mjeri odgovarati metodama iz članaka 31., 32., 33., 35. i 36. Carinskoga zakona.

Spomenute metode mogu se upotrijebiti prilagođene na način koji odgovara zahtjevima članka 37. stavka 1. Carinskog zakona.

Vezano za Vaš upit o postupku carinjenja robe nakon uzimanja uzoraka sukladno članku 54. Carinskog zakona u svrhu utvrđivanja tarifne oznake robe, vezano uz mogućnost da se nakon uzimanja uzoraka odobri stavljanje podnesene robe u zahtijevani carinski postupak i njezino puštanje prije nalaza carinskog laboratorija u pogledu ispravnog tarifnog razvrstavanja robe, te s tim u vezi uvjeta pod kojima carinarnica može odobriti primjenu instituta pretpregleda robe i uzimanja uzoraka iz članka 54. Carinskog zakona, očitujemo se kako slijedi:

Posebna uporaba se neće odobravati u pojednostavnjenom postupku iz članka 206. a stavak 6. Uredbe za provedbu Carinskog zakona.

Među troškove popravka iz članka 161. Carinskog zakona, koji se uračunavaju kod određivanja carinskog duga, uračunavaju se sva plaćanja (u novcu, stvarima ili uslugama), koja izvrši ili treba izvršiti korisnik odobrenja u korist osobe koja izvodi popravak, ili posredna te neposredna plaćanja koja su uvjet za izvršenje popravka privremeno izvezene robe, ako na visinu plaćanja nije utjecala povezanost između korisnika odobrenja i osobe koja obavlja popravak.

Osim u slučajevima iz članka 237. ove Uredbe, normativ iz članka 124. stavak 2. točka d) Carinskog zakona ili metoda za utvrđivanje normativa iz članka 128. Carinskog zakona, odrediti će se koliko je to moguće na osnovi proizvodnih podataka i moraju biti razvidni iz evidencije proizvođača.

U polje 39, dužine četiri mjesta, upisuje se redni broj pod kojim je u Carinskoj upravi evidentirano rješenje doneseno na temelju članka 22. Carinskog zakona.

No napominjemo kako je u sklopu carinskog sustava, člankom 475. Uredbe za provedbu Carinskog zakona (Narodne novine br. 161/03. 76/09.), propisano da se kao dan plaćanja carinskog duga smatra dan kada je banka ili druga organizacija ovlaštena za vođenje platnog prometa pisano potvrdila da je svota carinskog duga uplaćena na propisom utvrđeni račun prihoda državnog proračuna.

Podnositelj zahtjeva može biti osoba, koja ispunjava uvjete iz članka 98. stavak 1. i članka 156. Carinskog zakona za izdavanje odobrenja.

Prema odredbama Carinskog zakona, Uredbe za provedbu Carinskog zakona, te Konvencije o privremenom uvozu, plovila pod stranom zastavom, koja se nalaze u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, njihovi strani vlasnici mogu za razdoblje dok ih ne koriste za razonodu, smjestiti na čuvanje u određene marine, koje predstavljaju određenu vrstu carinskih skladišta tipa E, tj gdje se smješta istovrsna strana roba pod carinski nadzor.