Cassini je lansiran 15. listopada 1997. Tijekom svog sedmogodišnjeg putovanja prešašao je 3,5 mlrd km. koristeći gravitacijsku praćku četiri puta (dva puta Venerinu, te po jednom Zemljinu i Jupiterovu) kako bi se dodatno ubrzao.

Tijekom svoje misije Cassini je više puta prelijetao Saturnov mjesec Titan, te potvrdio znanstvena predviđanja o postojanju jezera tekućeg metana na njegovoj površini.

Neki su predlagali da se Cassini usmjeri u područje između Saturnovih prstenova i samog Saturna.

1669. godine Cassini je otišao u Francusku gdje je uz potporu Luja XIV pomogao osnovati parišku zvjezdarnicu koju je otvorio 1671.

U Francuskoj je Cassini radio na dvoru 41 godinu kao astronom i astrolog Luja XIV. (" Kralj Sunce "), obavljajući očekivanu dvostruku ulogu još uvijek usredotočivši više vremena na astronomiju nego na astrologiju koju je učio toliko mnogo u svojoj mladosti.

Cassini ali pri tome je došao do rezultata koji su ga naveli, kako je već navedeno, na pogrešan zaključak o obliku Zemlje.

Casssinijeve ideje ostvario je njegov unuk Cesare Francois Cassini predvodeći geodetsku izmjeru Francuske koja je rezultirala edicijom Carte Geometrique de la France.

Cassini učinio konkretne korake, ponajprije izradom karte Francuske (Carte de la France) na kojoj su uz starije obrise obalne crte dane i novi obrisi do kojih je došao parcijalnim geodetskim izmjerama. (Kralj Louis XIV. u šali je prilikom predstvljanja te karte primjetio kako mu je Cassini umanjio državu za trećinu što nije uspjelo ni njegovim najnesposobnijim vojnim zapovjednicima.)

Razvijan od 1996. godine, film nije mogao krenuti u produkciju sve dok sonda Cassini nije došla u orbitu Saturna i poslala podatke na Zemlju.

Titan (Wikipedia) Prema snimkama koje je napravila svemirska letjelica Cassini pretpostavlja se kako na površini Saturnovog mjeseca Titana postoji stotine jezera i tri mora koja su puna tekućeg metana, piše Nature.

Sondine kamere i spektrometri trenutno su počeli odašiljati podatke preko letjelice Cassini nazad na zemlju.

Snažna oluja koja se sredinom siječnja 2009. formirala u atmosferi Saturna i bez prekida je trajala osam mjeseci, najdulja je oluja dosad otkrivena u Sunčevu sustavu.To je deveta oluja koju je zabilježila američka sonda Cassini što od 2004. kruži oko Saturna.

Otkriće se temelji na snimkama visoke rezolucije što ih je napravila NASA-ina sonda Cassini kao i na globalnim kartama uzoraka boja koje pokazju strukturu formacija tla i debljinu pokrovnog sloja.

Cassini je ostavio Huygens-a na Titanu: veličanstveni pothvat pokazuje slabo poznavanje vlastitog Sunčevog sustava.

Kako se astrobiologija bavi proučavanjem porijekla, evolucije, distribucije i budućnosti života u svemiru, pojavila su se senzacionalistička nagađanja kako će NASA objaviti dokaze o postojanju života u Saturnovom sustavu, a što nimalo ne čudi obzirom da njezina letjelica Cassini trenutno istražuje Saturn i njegove mjesece, te da je ljetos poprilično zanimanje javnosti izazvala vijest o otkriću neobičnih procesa sličnih biološkim na Saturnovom mjesecu Titanu.

To bi trebale biti: početak stvaranja detaljnog atlasa mozga - Allen Brain Atlas, prolaz Venere ispred Sunca, koji se odigrava tako rijetko da ga nitko sada živ nije vidio, The Transits of Venus dolazak Cassinija, dosad najveće međuplanetarne letjelice, na cilj: orbitu Saturna, - Cassini-Huygens Home stvaranje kvantne mreže na Singapuru - Temasek Laboratories početak izgradnje zrcala za nasljednika Hubbleovog teleskopa - James Webb Space Telescope završetak istraživanja o korisnosti Atkinsonove dijete Atkins Nutritionals: Home početak rada najvećeg optičkog teleskopa na južnoj polutki Zemlje SALT razvoj blokatora okusa gorčine bitter blocker lansiranje prve letjelice sa " Sunčevim jedrima " - Solar Sail potraga za Atlantidom - BBC NEWS Europe Hunt for Lost City of Atlantis Ugodno vam praćenje.

Svemirska letjelica Cassini 24. prosinca je snimila ogromnu oluju na Saturnovoj sjevernoj hemisferi.

Orbitirajući na visini od 175 km iznad površine Enceladusa, u lipnju 2005. Cassini je " uočio " tamne pukotine (kao tigrove pruge) na južnom polu Enceladusa, što su u stvari vruće šikljajuće vodene pare - gejziri i komadići leda.

Cassini će ponovno istraživati Enceladus 2008. godine.

Riječ je, zapravo, o dvojcu Cassini/Huygens, namijenjenom istraživanju Saturna i njegovih mjeseca.

Po okončanju trosatne Huygensove misije, kružeći oko Saturna, Cassini će nastaviti istraživati planet, njegov čudesni prsten, Titan (radarom) i manje mjesece.

Zbog toga je naknadno izmijenjen plan leta, pa će Cassini - dok Huygens bude zaranjao u atmosferu Titana - mjesecu prilaziti puno sporije negoli je prvotno bilo zamišljeno.

Fotografije su nastale samo mjesec dana nakon što se letjelica Cassini oporavila od greške koja je privremeno, od 2. studenog do 24. studenog, ušutkala njezine instrumente.

Ljubaznoscu NASA-e NASA-ini znanstvenici su uz pomoć instrumenata letjelice Cassini, pronašli nove dokaze o prisutnosti tekućine na Saturnovom mjesecu Titan.

01.07.2004. Cassini - Huygens se približio Saturnu.

Indijska sonda Chandrayaan prva je otkrila postojanje vode na Zemljinom satelitu, a to su potvrdile i američka sonda Deep Impact i američko-europska letjelica Cassini.

Znanstvenici vjeruju se da masivna oluja postoji već neko vrijeme, ali letjelica Cassini prije nije bila u mogućnosti snimiti fenomen jer je planetov sjeverni pol dosad bio pod okriljem tame, okovan polarnom zimom.

Ponovio sam taj postupak s trećom knjigom, The Cassini Division.

Ostali istraživači, koji su koristili mjerenja Cassini letjelice, otkrili su nekoliko ključnih činjenica o titanovoj rotaciji i orbiti.

Saturn i Tetida, Diona, Rea (mjeseci) Saturn i neki od njegovih satelita Saturn Saturn i njegovi prstenovi Usporedba veličina Saturna i Zemlje Saturn snimljen pomoću letjelice Cassini