Ova metoda koristi se samo za sljedeće rodove koji imaju pljevičasto sjeme: Agrimonia Cenchrus Oryza Andropogon Chloris Pennisetum (ne glaucum) Anthoxanthum Dichanthium Scabiosa Arrenatherum Echinochloa Sorghastrum Astrebla Ehrharta Stylosanthes (ne guianensis) Beckamnnia Elymus Taeniatherum Bouteloua Eragrostis Trisetum Brachiaria Gomphrena Briza Melinis te za sljedeće rodove drveća i grmlja: Acer Corylus Populus Aesculus Fraxinus Quercus Ailanthus Juglans Salix Castanea Liriodendron Tectona Metoda: 1. Sjeme se ravnomjerno rasporedi po glatkoj čistoj površini. 2. Sjeme se dobro promiješa koristeći spatulu i formira u hrpu. 3. Hrpa se podijeli na dva dijela, te svaki dobiveni dio još jednom, čime se dobiju četiri dijela.

Za početak je možda dobro reći da divlji kesten (Aesculus hippocastanum) nije ni u kakvom srodstvu s pitomim kestenom (Castanea sativa) i botanički se radi o dvije potpuno različite porodice koje su isto ime dobile zbog sličnosti plodova.

Domaći je kesten (Castanea Sativa) u povijesti bio kod nas poprilično proširen međutim nakon napada bolesti nazvane kestenov rak (Endothia Parasitica), koja je uništila dosta stabala je dio stabala propao.

Pitomi kesten, Castanea sativa, biljka je u čijim plodovima s pravom uživamo svaku jesen.

Uglavnom su to su japanske sorte koje potječu od vrste Castanea Crenata, međutim kod nas imaju problema sa prilagodbom na klimatske uvijete tako da ne uspijevaju nabolje, bar ne koliko i domaća vrsta Castanea Sativa sadnje Castanea Crenata.

Zbog toga je uzgojena sorta europsko japanske sorte križanjem sorte Castanea Sativa sa sortom Castanea Crenata.

Proizvod temeljen na kombinaciji organskih kiselina i tanina iz kestena (Castanea sativa).

Kestenova paša Kesten (Castanea sativa) je stablo koje naraste do 25 metara visine.

Sječa stabala znači da preostali panj bukve (Fagus sp.), bora (Pinus sp.), hrasta (Quercus sp.) ili kestena (Castanea sp.) više neće plodonositi gljive i nestat će vrganji (Boletus sp.), mliječnice (Lactarius sp.), lisičke (Cantharellus sp.) i tisuće drugih vrsta mikoriznih gljiva.

Najvažnije vrste koje se prikupljaju u Hrvatskoj su kopriva (Urtica dioica), preslica (Equisetum arvense), kesten (Castanea sativa), borovica ili kleka (Juniperus communis) i breza (Betula pendula).

Kesten (Castanea sativa) se skuplja isključivo za lokalno tržište.

- 15:00 - Naruči (9) - Račun - ja znam kraj, al neću nikom reć (spada 23.02.2006. 15:44) hehehe, ovo je ludo (castanea 23.02.2006. 16:04) nadrealizam u dokoljenkama (alethea 23.02.2006. 20:11) evo i ja šutim;) (nemiri 23.02.2006. 23:16) ja sam jošte fascinirana cinjenicom da je zabrinutost za m. z. dokaz njegovog postojanja pa barem u tragovima... ako je djeda mraz lebdia šta mu je bilo pod papučama, nekakav raketni pogon? znaš ono, super turbo papuče na raketni pogon za sve prilike? (Viz Skalicheva 24.02.2006. 00:18) namjrno ću ostati u razmišljanu o toj možda ipak pomalo i neobičnoj pojavi... uživaj...:))) (freestyler 24.02.2006. 00:35) sretan put i mirno more. i vrati se brzo. (D. S. O. 24.02.2006. 02:24) ja bi dalje, ja bi dalje 8) (razliven 24.02.2006. 10:21) mozda ne moze pogrijesiti ali puno toga propustiti. aj ' vracaj se, tamo ces se samo izmorit (studena 24.02.2006. 11:47)

Kako se u hrvatskom jeziku pridjevom " pitomi " obično obilježavaju biljne vrste (ili sorte) koje se uzgajaju zbog nekih korisnih osobina (najčešce jestivih plodova), a pridjevom " divlji " biljke od kojih su potekle kultivirane i korisne sorte, tako je i pitomi kesten (Castanea sativa) onaj koji nosi jestive plodove, dok divlji kesten (Aesculu shippocastanum) nosi nejestive plodove.

Objašnjenje latinskih naziva također je korisno: Castanea sativa dolazi od latinskog imena za kesten prema gradu Castanea u Tesaliji te pridjeva " sativus " koji označava korisnu, kultiviranu biljku.

Castanea sativa Miller, drvo je iz porodice bukovki (Fagaceae) u koje još spadaju bukva i hrast.

Naročito vrijedan primjerak Castanea sativa Mill. (Europski pitomi kesten).

Poaceae) s udjelom peluda od 26.1 %, no dominira pelud pitomog kestena (Castanea sp.) s 37 %, a intenzivnije se pojavljuje i pelud zeljastih biljaka iz porodice kopriva (fam.

Izdvojeni su rezultati distribucije odabranih hlapljivih fitosupstancija i/ili markera iz USE ekstrakata sljedećih nektarnih vrsta meda i medljike vrbe: Asphodelus microcarpus Salzm. et Viv. (metil-siringat), Salix spp. nektarni med (8 - hidroksi-4, 7 - dimetilkumarin, pinocembrin, C 13 - norizoprenoidi, 2 - hidroksibenzojeva kiselina), Salix spp. medljika (benzojeva kiselina, feniloctena kiselina, 2 - hidroksibenzojeva kiselina, 4 - hidroksifeniloctena kiselina), Paliurus spina chris ti (4 - hidroksi-3, 5 - dimetoksibenzaldehid, 4 - hidroksibenzojeva kiselina), Castanea sativa L. (feniloctena kiselina, benzojeva kiselina) i AmorJa. fruticosa (2 - feniletanol, metil-siringat).

Dinka Matošević Kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus Yasumatsu; Hymenoptera: Cynipidae) je novi i značajan štetnik na pitomom kestenu (Castanea sativa) u Hrvatskoj.

Pripravak se ne koristi za vrste: rhododendron, larus, orchis, castanea, robinia, brassicace I svi pinusi.

Nakon obavljenog terenskog uviđaja i pregleda Spomenika prirode " Starog stabla pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) " od strane stručnjaka iz Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode utvrđeno je da je na tom zaštićenom starom stablu kestena došlo do faze odumiranja pojedinih glavnih i sporednih grana te da postoji opasnost od opadanja istih.

Stoga je Ministarstvo kulture izdalo Rješenje i uvjete zaštite prirode za zahvat sanacije Spomenika prirode " Staro stablo pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) " koje se nalazi na k. č. broj 13013 u k. o.

O obavljenom zahvatu sanacije za koji je određen rok obavljanja 18. siječanj 2011. godine dostavljeno je izvješće Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu prirode te je nastavljen kontinuirani monitoring i praćenje zdravstvenog stanja Spomenika prirode " Staro stablo pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) " od strane Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke županije.

Četiri lista pitomog kestena (Castanea sativa) zajedno tvore slovo M.

Njegovo je lat. ime dvojako: Castanea sativa za pitomi kesten, odnosno Aesculus hippocastanatum za divlji, no vidi se da je korijen u svim ovim nazivima isti.

Kesten (Castanea sativa Mill.) je jednodomna biljka visokog i razgranatog stabla i raste u samoniklim šumama od kojih su najveće u okolici Petrinje, Hrvatske Kostajnice, Dvora na Uni, Zagreba (Medvednica) i u Istri.

Pripravak se ne koristi za vrstame: Rhododendron (Azalea), Laurus, Orchis, Castanea, Robinia, Brassicace i sve Pinus vrste.Ne sadrži genetski modificirane niti patogene organizme.

Pitomi kesten (Castanea sativa) je zastupljen u mnogim krajevima naše zemlje, a interesantan je zbog svojih ukusnih plodova, zatim kao tehničko drvo, sirovina te osigurava pčelama obilnu pašu za vrijeme cvatnje.

Pitomi kesten ili castanea sativa, poznati i pod nazivom: gorski kesten, kostanj, maron, marun je visoko drvo s bujnom i velikom krošnjom.

Pitomi kesten - marun (Castanea sativa Mill.) podrijetlom je najstarija biljna hrana koju je čovjek u Europi koristio čak prije krumpira, o čemu svjedoče i brojni arheološki nalazi.