Karakterističnom podjelom na zone rada, stanovanja, centralnih funkcija te sporta i rekreacije definirana je i središnja os naselja kao potez perivoja sa zgradama.
Karakterističnom podjelom na zone rada, stanovanja, centralnih funkcija te sporta i rekreacije definirana je i središnja os naselja kao potez perivoja sa zgradama.
Izmjene i dopune obuhvaćaju južni dio obuhvata važećeg Plana i odnose se na zonu športsko-rekreacijskog centra (potencijalna nova lokacija srednje škole), zonu centralnih funkcija (lokacija srednje škole prema važećem UPU-u) i eventualno novu zonu za izgradnju športsko-rekreacijskog centra.
RAZVOJ I IZGRADNJA SISKA OD 16. STOLJEĆA DO DANAŠNJIH DANA Utvrđivanje obrambene granice na Kupi i izgradnja sisačke utvrde na Angielinijevim planovima iz 1566. Bitka kod Siska i njeni odjeci u grafičkim listovima i renesansnim vedutama - Sisak kao simbol pobjede kršćanstva Stierov nerealizirani prijedlog dogradnje sisačkog kaštela iz 1657. godine Krajiški pokušaj prisvajanja sisačkog kaštela i njegova dogradnja u vrijeme Souchesa (1672 - 1681) Tragovi antike i ranonovovjekovna razgradnja Siscije na Marsiglijevom planu iz 1726. godine Revitalizacija kupskog plovnog puta i početak gradnje žitnih magazina po projektu Maksimilijana Fremauta 1762 - 1765. Otkup južnih kaptolskih posjeda i pripreme za gradnju Vojnog Siska na hidrografskoj karti iz 1783. godine Osnutak Vojnog Siska na projektnom planu nastalom oko 1785. Prvi posjednici kuća u Vojnom Sisku na planu nastalom oko 1790. godine Sisak u vrijeme početaka razvijene kupske plovidbe i Pongračev projekt hidroregulacije iz 1793. Sisačka naselja u vrijeme francuske vladavine (1809 - 1813) na topografskoj karti iz 1813. godine Posljednja slika Starog Siska i ideja Fistrovićeve regulacije na planovima Ludovika Zelenke iz 1824. godine Realizacija Fistrovićeve regulacije na planu iz 1829. - prva slika novog Starog Siska Vojni Sisak kao ishodište Knežićeva projekta krajiške željezničke pruge iz 1838. godine Trgovište Sisak u Sanfermovom projektu pruge Sisak - Karlovac iz 1842. godine Slobodno trgovište Sisak u vrijeme dolaska željeznice na katastarskom planu iz 1861. Vojni Sisak uoči razvojačenja na katastarskom planu iz 1860. godine Uređenje teretnog kolodvora i luke Starog Siska na planu iz 1869. godine Slobodni i kraljevski grad Sisak na topografskoj karti nastaloj oko 1885. Jačanje centralnih funkcija grada i borba za rješenje komunalnih pitanja na planu iz 1901. Regulacijska osnova Lavoslava Hanzlowskog iz 1909. - prvi pokušaj regulacije grada s obje strane Kupe Sisak u zamahu industrijalizacije na planu iz 1925. godine Gradnja gimnazije i detaljne regulacijske osnove istočnih dijelova grada (Kontroba i Misletine) Ponovni gospodarski uzlet nakon velike gospodarske krize Sisak u Drugom svjetskom ratu Poslijeratne obnove i prve vizije budućeg razvoja Siska u Direktivnoj regulacijskoj osnovi iz 1948. Daljnji industrijski razvoj i intenzivna društvena stanogradnja 50 - ih godina u Generalnom urbanističkom planu Siska iz 1956. Osvajanje novih prostora izgradnje i drastični zahvati u povijesnoj jezgri šezdesetih i sedamdesetih godina Osamdesete godine - stagnacija i prvi znakovi krize Razaranja Siska u Domovinskom ratu Sisak na pragu novog milenija Sisak danas - grad na prekretnici
Brži rast grada nakon Drugog svjetskog rata utjecao je na to da su se pošte, banke, škole i druge ustanove centralnih funkcija smještale izvan prostora gradske jezgre, uglavnom prateći stambenu izgradnju.
Neke od centralnih funkcija zastupljene su u naseljima Kostrena-Sveta Lucija, Glavani, Šodići, Žurkovo, Kostrena-Sveta Barbara.
Plan uređenja stambene zone Karma oko šetališta i akvatorija predviđa osmišljavanje i sadržajno određivanje ovog područja namijenjenog za gradnju centralnih funkcija grada i stambenu izgradnju srednje gustoće i daljnje uređenje obalnog pojasa.
Osim toga, zadržavanje mlađeg stanovništva kao nositelja budućeg razvoja otežava i nedostatak ostalih centralnih funkcija.
Smještaj Novog kampusa na vrlo atraktivnoj lokaciji unutar Zadra, u zoni centralnih funkcija grada, te uz važnu prometnu os govori o važnosti ove lokacije za daljnji razvoj grada.
URBANI RAZVOJ I PROSTORNA ORGANIZACIJA SREDNJOVJEKOVNOG VARAŽDINA Povijesni kontekst nastanka grada Varaždina Prve vijesti o gradu Varaždin u važnijim srednjovjekovnim ispravama Razvoj centralnih funkcija grada Topografija srednjovjekovnog Varaždina
Kako je prostor Karme sastavni dio predjela Arbanasi, njime je okružen i samo se preko njega može kopnom pristupiti, a zona centralnih funkcija oko Trga Gospe Loretske sadrži i sadržavat će centralne funkcije predjela Arbanasi, jasno je da se novi prostori ne mogu planirati u disharmoniji s postojećom strukturom Arbanasa.
Porast broja stanovnika, kao rezultat pojačane stambene suburbanizacije tijekom 1990 - ih godina, potakao je odgovarajući razvoj centralnih funkcija i diferencirani rast proizvodnih djelatnosti.
Ona predstavlja centralnu zonu naselja Rabac, odnosno mjesto direktnog kontakta stambenog dijela naselja Rabac i izdvojenog područja turističko-ugostiteljske namjene Lanterna-Girandela što je čini idealnom zonom za razmještaj centralnih funkcija javnih, duhovnih, kulturnih, trgovačkih i uslužnih sadržaja potrebnih stalnim stanovnicima i turistima.
Jučerašnja sjednica Gradskog vijeća zaključena je usvajanjem odluke o donošenju izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja zone parka i centralnih funkcija Maraska parka.
Prema važećem GUP-u ta je zona definirana kao zona centralnih funkcija, stanovanja i javnog poslovanja i svaka veća intervencija traži izradu detaljnog plana.
2.1. Pojam centraliteta i centralnih funkcija
Visok stupanj automobilizacije povećao je mobilnost stanovništva i tako utjecao na razvoj centralnih funkcija u tome smislu da je potaknuo i centrifugalna, i centripetalna kretanja te je tako došlo do homogenizacije Zagrebačke aglomeracije u aspektu centralnih funkcija.
3. Procesi u Zagrebačkoj aglomeraciji kao činitelji razvoja centralnih funkcija satelitskih gradova
U nastavku jučerašnjeg Kolegija gradonačelnika utvrđeni su prijedlozi izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja zone centralnih funkcija " Višnjik " u Zadru prema kojima su između ostalog predviđena kružna toka, odnosno rotora na križaju Splitske ulice i Ulice Domovinskog rata te Ulice Nikole Tesle i Ulice Benka Benkovića.
Glavno obilježje upravne funkcije je to da ona ovisi isključivo o inicijativi državne i lokalne uprave ondje gdje se odluči osnovati upravna ustanova, ondje će ona postojati, što je uvelike različito od trgovačke funkcije gdje se,, ponuda ' ' centralnih funkcija prilagođava zahtjevima,, potražnje ' '.
Struktura aktivnog i zaposlenog stanovništva kao činitelj razvoja centralnih funkcija može se promatrati prema djelatnostima i sektorima djelatnosti.
Sudeći prema ovome kriteriju, od svih centralnih funkcija satelitski gradovi imaju najrazvi-jeniju funkciju kupovanja polutrajnih i trajnih prehrambenih proizvoda.
Pretpostavlja se da je tome razlog kvalitetna ponuda knjižnica pa se na primjeru ove funkcije može reći da je kvaliteta ponude vrlo važan činitelj razvoja centralnih funkcija satelitskih centara.
Hipoteza glasi: procesi unutar Zagrebačke aglomeracije, ponajprije suburbanizacija i satelitizacija kao njezin oblik, dovode do promjena u organizaciji centralnih funkcija satelitskih gradova.
Da bi se odredio centralitet nekog naselja, potrebno je odrediti koji stupanj pojedinih centralnih funkcija ono posjeduje.
Obrađeno je pet centralnih funkcija: trgovina, školstvo, kultura, uprava i pošta.
Ti procesi utječu na razvoj centralnih funkcija satelitskih centara pa se stoga u ovom radu istražuju u zasebnom poglavlju.
Promet je bitan činitelj razvoja centralnih funkcija, kako grada, tako i okolice.
Dobra prometna infrastruktura omogućava intenzivno povezivanje stanovništva okolice s matičnim gradom, ali omogućava i stanovništvu grada povezivanje s okolicom u koju se u sklopu decentralizacije gradske urbane regije premješta znatan dio centralnih funkcija aglomeracijskog ranga.
Kod nekih centralnih funkcija nije zabilježena promjena što se tumači njihovim specifičnim obilježjima.
Može se zaključiti da su procesi unutar Zagrebačke aglomeracije, a to su ponajprije suburbanizacija i satelitizacija, dovele do promjena u razvoju centralnih funkcija satelitskih gradova, tj., istraživanjem je hipoteza potvrđena.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com