Trojica gradonačelnika pariških satelitskih gradova Clichy-sous-Bois, Sevrana i Sarcellesa upozoravaju da je današnje stanje posljedica dugogodišnje nebrige za predgrađa koja su getoizirana jer se za njihov razvoj, sigurnost, radna mjesta izdvajalo sve manje i manje novca.

Ovaj broj uključuje i stanovnike susjednih satelitskih gradova, kao što su Laval, Longueuil i neke druge manje općine.

Većim osamostaljivanjem satelitskih gradova jača njihovo ekonomsko značenje jer administrativno-teritorijalna organizacija ima veliki utjecaj na lokaciju ekonomskih djelatnosti, a time i na oblikovanje osnovnih obilježja prostorne organizacije ponajviše proizvodnih i uslužnih djelatnosti (Toskić, 1998.).

Onaj dio stanovništva satelitskih gradova koji svakodnevno migrira u Zagreb, ondje zadovoljava i potrebe za centralnim funkcijama, a s druge strane, jedan dio stanovništva Zagreba dolazi u satelitske gradove.

3. Procesi u Zagrebačkoj aglomeraciji kao činitelji razvoja centralnih funkcija satelitskih gradova

Dnevne migracije su najraširenije u općinama koje su smještene blizu Zagreba, s iznimkom satelitskih gradova koji prekidaju vijenac najvećeg udjela dnevnih migranata uz rub Grada Zagreba.

Željeznica je bila glavni činitelj razvoja i satelitskih gradova Stockholma, koji je u posljednjih pedesetak godina doživio promjenu od monocentričnog grada (kakav je bio do drugog svjetskog rata) u plansku policentričnu metropolu.

Slike 6. i 7. prikazuju strukturu zaposlenog i aktivnog stanovništva satelitskih gradova 1991. i 2001. godine.

Iz ovoga se može zaključiti da presudnu ulogu u trgovačkoj funkciji satelitskih gradova imaju trgovački centri koji su u njima izgrađeni ili bi trebali biti.

Za potrebe rada napravljena je anketa kojom se istraživalo gravitiraju li domaćinstva određenih naselja u okolici satelitskih gradova satelitskim gradovima ili Zagrebu.

Hipoteza glasi: procesi unutar Zagrebačke aglomeracije, ponajprije suburbanizacija i satelitizacija kao njezin oblik, dovode do promjena u organizaciji centralnih funkcija satelitskih gradova.

Već postojeće željezničke pruge, nacionalnog i internacionalnog značenja iskorištene su za bolje funcioniranje Zagrebačke aglomeracije budući da je većina satelitskih gradova (svi osim Samobora) smještena na željezničkoj pruzi.

Raspodjela prema sektorima djelatnosti kod svih satelitskih gradova u objema popisnim godinama prikazivala je da je proces tercijarizacije razvijen.

Tabl. 6. Kretanje broja stanovnika satelitskih gradova Zagreba u razdoblju 1857. - 2001.

Nadalje, knjižnična funkcija satelitskih gradova relativno je razvijena, usprkos bogatoj ponudi Zagreba i veli-kom broju studenata i učenika srednje škole koji ondje studiraju.

Rezultat ovakvog utjecaja satelitskih gradova jest vrlo kvalitetna ponuda njihovih knjižnica.

Može se zaključiti da su procesi unutar Zagrebačke aglomeracije, a to su ponajprije suburbanizacija i satelitizacija, dovele do promjena u razvoju centralnih funkcija satelitskih gradova, tj., istraživanjem je hipoteza potvrđena.

Stupanj razvijenosti javnog i osobnog prometa, cestovnog i željezničkog u najvećoj mjeri određuje razvoj satelitskih gradova.

Pojava satelitskih gradova u svijetu uglavnom se veže uz pojavu i razvoj industrije, dakle od druge polovice 19. stoljeća.

Rijetki su primjeri satelitskih gradova koji su nastali prije pojave industrije.

Takav je slučaj četiriju od danas brojnih satelitskih gradova Pariza, koji su nastali još krajem 17. i početkom 18. stoljeća, u razdoblju koje se poklapa s razdobljem mirovanja broja stanovnika pariške regije, u međupopisnom razdoblju 1672. - 1719. (Biraben JN., Blanchet D., 1998.).

Opća je pojava da naselja u okolici satelitskih gradova u velikoj mjeri gravitiraju svome satelitskom gradu.

Knjižnična centralna funkcija dosta je snažna jer su knjižnice satelitskih gradova vrlo opremljene bibliotekstakim jedinicama, raznovrsnog su sadržaja i prate trendove dajući na korištenje CD-e, DVD-e, korištenje računala, internet i sl.

Sl. 6. Zaposleno stanovništvo satelitskih gradova Zagreba po sektorima djelatnosti 2001.

Hipoteza da satelitizacija dovodi do promjena centralnih funkcija satelitskih gradova, koja je provjeravana u radu, dobiva potvrdu.

Tabl. 22. Upravna funkcija satelitskih gradova Zagreba 1992.

Uspoređujući stanje 1991. i 2001., primjećuje se da je udio dnevnih migranata kod svih satelitskih gradova 2001. bio manji nego deset godina ranije, osim u Samoboru i Dugom Selu.

Sudeći prema smanjenju udjela dnevnih migranata, može se zaključiti da je radna funkcija satelitskih gradova ojačala, odnosno da su sateliti 2001. godine postali samostalniji nego što su to bili deset godina ranije.

Tablica 12. pokazuje kako se stupanj centraliteta satelitskih gradova mijenjao od 1991. do 2007. godine.

U radu se nastoje istražiti obilježja centralnih funkcija, procesi unutar Zagrebačke aglomeracije u prošlosti i danas, a to su uloga Zagreba u urbanom sustavu Hrvatske, suburbanizacija, satelitizacija, upoznati obilježja satelitskih gradova kako njihove posebnosti, tako i zajednička obilježja kako bi se objasnio razvoj centralnih funkcija te na kraju usporediti centralne funkcije početkom 1990 - tih i početkom 2000 - tih.