U utorak 16.02.2010. sa početkom u 17,00 sati u predavaoni 1 Medicinskog fakulteta u Rijeci održati će se tribina na teme: " Slikovni prikazi mozga u suvremenoj neuroznanosti " (predavač: Ronald Antulov, dr. med sa Klinike za rengenologiju KBC Rijeka); " Migrene " (predavač: mr. sc Zoran Tomić, neurolog sa Klinike za neurologiju KBC Rijeka) i " Cerebrovaskularne bolesti " (predavač: doc.dr.sc Lidija Tuškan-Mohar, pročelnica Odjela za cerebrovaskularne bolesti i ekspanzivna stanja Klinike za neurologiju KBC Rijeka), moderator tribine biti će prof. dr. sc Gordana Rubeša.

Slijede cerebrovaskularne bolesti, koji svake godine u prosjeku usmrte oko 8000 stavnovnika Hrvatske, te insuficijencija srca, od koje godišnje u državi umre oko 2400 osoba.

Ljudski vijek postaje duži i mjesto vodećih uzroka smrti počinju zauzimati kronične nezarazne bolesti (knb): kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, maligne bolesti, nesreće, bolesti respiratornog sustava, bolesti probavnog sustava, bolesti endokrinog sustava (diabetes mellitus) itd.

Ističu i kako je konzumacija životinjskog mlijeka i mliječnih proizvoda povezana je s nepodnošenjem mliječnog šećera laktoze, alergijskim reakcijama, povećanim rizikom za kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti i maligna oboljenja, kao i s astmom, dijabetesom, infekcijama uha, rezistencijom na antibiotike, osteporozom...

Predsjednik kongresa Željko Reiner istaknuo je da je ateroskleroza bolest od koje umire skoro svaki drugi građanin Hrvatske, a njezine pogibeljne posljedice - koronarna bolest srca, akutni infarkt miokarda i cerebrovaskularne bolesti već su godinama glavni uzrok smrtnosti u nas.

Kod bolesti cirkulacijskog sustava u 2009. godini u Zadarskoj županiji najvišu stopu smrtnosti imaju ishemijske bolesti srca i kod muškaraca i kod žena, a nakon njih cerebrovaskularne bolesti, koje su više kod žena a iznosile su 178,5/100.000 žena i kod muškaraca 153,5/100.000 muškaraca.

Pretilost povečava rizik za razvoj brojnih kroničnih bolesti poput šećerne bolesti tip II, inzulinske rezistencije, koronarne srčane bolesti (odgovorne za srčane infarkte), cerebrovaskularne bolesti (odgovorne za moždane udare), arterijske hipertenzije, žučnih kamenaca, karcinoma debelog crijeva, apneje pri spavanju, te jetrene bolesti poznate kao NEALKOHOLNA MASNA JETRENA BOLEST (NAMJB).

Depresija značajno povećava rizik nastanka organskih bolesti kao što su kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti.

Nepravilan način prehrane - uzrok smrtonosnih oboljenja Niz bolesti, koje su vodeći uzroci smrtnosti u razvijenim zemljama svijeta (kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, povišeni krvni tlak, pretilost, dijabetes tipa II, te maligne bolesti), povezano je s nepravilnim načinom prehrane, koji također utječe i na pojavnost osteoporoze, bolesti probavnog sustava, anemije i različitih oblika pothranjenosti.

Pretile osobe izložene su većem riziku od brojnih bolesti, uključujući šećernu bolest, arterijsku hipertenziju, kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, sindrom apneje u snu (Haslam i Iames, 2005).

Za 2,4 milijuna smrtnih slučajeva godišnje u 2010. najčešći uzroci su redom: srčane bolesti, maligne bolesti, kronične respiratorne bolesti, cerebrovaskularne bolesti i nesreće.

Pritom su glavni uzroci ishemična bolest srca, cerebrovaskularne bolesti (moždani udar) i rak pluća i bronha.

Kliničko očitovanje ateroskleroze, tj. njezine posljedice su: koronarna bolest srca, posebice infarkt miokarda, cerebrovaskularne bolesti poglavito moždani udar, te opstrukcija perifernih krvnih žila, primjerice donjih udova s klaudikacijama i gangrenom kao glavnom posljedicom.

Vaskularna demencija Vaskularna demencija javlja se često nakon preboljelog moždanog udara (u preko 25 % oboljelih), osobito onih starije životne dobi, te se danas sve više povezuje i s pojavom AD, osobito u slučajevima kronične cerebrovaskularne bolesti.

Osnovne postavke vaskularne demencije sastoje se u prisutnosti demencije, kao i znakova cerebrovaskularne bolesti (anamneza, klinički pregled i rezultati imaging pretraga).

Međutim, dobrodošli su i mlađi ljudi opterećeni pozitivnom obiteljskom anamnezom cerebrovaskularne bolesti ili kod kojih je zabilježen poremećaj poznatih čimbenika rizika.

Najvažniji uzrok cerebrovaskularne bolesti je ateroskleroza, oštećenje ili začepljenje krvnih žila, koje nastaje zbog nakupljanja masnoća na njihovim stijenkama.

Uzročnik infarkta miokarda često može biti i stres i emotivna napetost te neka druga oboljenja, kao što su zatajenje bubrega ili cerebrovaskularne bolesti.

Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemične bolesti srca s udjelom od 43,3 na razini svijeta i 48,1 % u Europi, te cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 32,9 % na razini svijeta i 29,4 % u Europi.

U starijoj dobi vrlo čest uzrok nastanka epilepsije su cerebrovaskularne bolesti, dok nešto rjeđi su uzrok tumori na CNS-u, traume glave, degenerativne bolesti koje se javljaju u starijoj dobi primjerice demencija.

Depresija značajno povećava rizik nastanka organskih bolesti kao što su kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti.

Pri izboru antidepresiva važno je voditi brigu o tipu i težini depresije, tipu i težini kardiovaskularne/cerebrovaskularne bolesti, profilu nuspojava pojedinog antidepresiva.

Fokus Susreta bile su cerebrovaskularne bolesti, jedne od najčešćih neuroloških bolesti, što je primarni razlog zašto stručnjaci ovog područja svakodnevno rade na pronalaženju što efikasnijih načina liječenja.

Time bi se, naime, omogućio individualan pristup u propisivanju antitrombotske terapije, te tako pridonijelo rješavanju jednog od važnih, još neriješenih pitanja u medikamentnom liječenju koronarne i cerebrovaskularne bolesti.

Temeljem tog izvora prikazane su za Hrvatsku i neke zemlje Europe, zemlje Europske unije i prosjek zemalja europske regije stanadardizirane stope smrtnosti za ishemičnu srčanu bolest i cerebrovaskularne bolesti.

Na trećem mjestu je kod muškaraca rak pluća, a kod žena cerebrovaskularne bolesti.

Među deset vodećih uzroka smrti u ukupnoj dobi ako gledamo pojedinačne dijagnoze to su uglavnom dijagnoze iz skupine bolesti cirkulacijskog sustava (ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti i insuficijencija srca), neke zloćudne novotvorine (pluća, debelo crijevo, dojka), upala pluća, kronične bolesti donjeg dišnog sustava, šećerna bolest.

Posljednjih deset godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti, nego za ishemijsku bolest srca i to posebno za dob do 64 godine.

" Cerebrovaskularne bolesti nastaju zbog loše cirkulacije u mozgu, dok one degenerativne uzrokuje to što su tvari koje cirkuliraju mozgom loše.

Nezdrav način života itekako je poguban za mozak jer upravo on može uzrokovati cerebrovaskularne bolesti uslijed kojih cirkulacija u tom organu slabi zbog čega se oštećuju moždane stanice, a što se više oštećuju njihov je vijek sve kraći.