Budući da je koronarna bolest srca ozbiljna i učestala komplikacija u dijabetičara, ti su rezultati zanimljivi za istraživače koji se bave dijabetesom.

Simptomi su posljedica djelovanja somatotropina (povišeni tlak, koronarna bolest srca, dijabetes), a moguća je i hiperprolaktinemija.

Danas se koronarna bolest srca pod nazivom angina pektoris (stenokardija) kao i infarkt miokarda javlja u sve ranijoj dobi kod muškaraca i žena.

Ako sve gore nabrojeno primijeniš, ne znači da se neće razviti koronarna bolest u budućnosti (obično kada se uđe u menopauzu naslijeđe dolazi do izražaja), ali ćemo je dijagnosticirati u začetku i držati pod kontrolom samo lijekovima.

U preventivnoj primjeni ramipril značajno smanjuje pojavu infarkta miokarda, moždane kapi ili smrti zbog kardiovaskularnih poremećaja u bolesnika s povećanim kardiovaskularnim rizikom zbog srčanih i žilnih bolesti (kao što su izražena koronarna bolest srca, moždana kap u anamnezi ili periferne vaskularne bolesti) ili dijabetesa melitusa povezanog s još najmanje jednim dodatnim faktorom rizika (mikroalbuminurija, hipertenzija, povišene vrijednosti ukupnog kolesterola, niske razine kolesterola velike gustoće, pušenje).

Specifični ciljevi su istražiti povezanost obrazaca iskustva s karakteristikama bolesti (dijabetes i koronarna bolest), bolesnika (spol, dob, obrazovanje, radni status, obiteljski status, karakteristike ličnosti), i okoline/konteksta (mjesto rođenja, iskustvo s kroničnom bolesti u obitelji, krug prijatelja, ekonomsko stanje) Osnovna je hipoteza da bolesnici oboljeli od kroničnih bolesti proživljavaju proces prilagodbe koji se najvjerojatnije sastoji od iznenađenosti, neizvjesnosti, zabrinutosti, nesnalaženja i prihvaćanja.

Predsjednik kongresa Željko Reiner istaknuo je da je ateroskleroza bolest od koje umire skoro svaki drugi građanin Hrvatske, a njezine pogibeljne posljedice - koronarna bolest srca, akutni infarkt miokarda i cerebrovaskularne bolesti već su godinama glavni uzrok smrtnosti u nas.

Ružica Evačić je u Domu za starije i nemoćne govorila o visokom tlaku i demonstrirala pravilno mjerenje arterijskog tlaka (AT), a dr. Eugen Fucak je u srednjoj školi održao predavanje na temu Koronarna bolest srca.

Koronarna bolest označava suženje unutrašnjeg promjera koronarnih arterija plakom.

Sve ove simptome uzrokuje koronarna bolest srca.

Koronarna bolest srca uključujući akutni infarkt miokarda uzrokuje nešto manje od polovine smrti od KVB u Europi, a u Hrvatskoj 38,5 %.

Ukoliko je terapija pantoprazolom uspješna možete je nastaviti uzimati dugotrajno i po potrebi pod pretpostavkom da su isključeni drugi mogući uzroci navedenih tegoba (koronarna bolest), s tim da preporučam ponoviti gastroskopiju nakon godinu dana terapije.

Ateroskleroza i bolesti koje ona uzrokuje koronarna bolest srca i ishemijski moždani udar, glavni su uzrok smrtnosti u čitavom svijetu pa i u Hrvatskoj.Da bi se ispitali uzroci raskoraka između znanstvenih spoznaja i prevencije te liječenja tih bolesti u Hrvatskoj, ispitati će se percepcija čimbenika rizika anketom na 4000 liječnika opće prakse i 200 kardiologa u različitim dijelovima Hrvatske.Ispitati će se i koliko liječnici poznaju europske smjernice za prevenciju i kako liječe bolesnike.Načiniti će se i ispitivanje na 650 liječnika opće prakse da bi se doznala njihova percepcija čimbenika rizika za ishemijski moždani udar te poznaju li europske smjernice za primarnu i sekundarnu prevenciju moždanog udara.Percepcija čimbenika rizika za aterosklerozu (osobito za koronarnu bolest i ishemijski moždani udar) u općeg pučanstva ispitati će se anketom na 5000 ispitanika iz raznih dijelova Hrvatske.Provođenje sekundarne prevencije u Hrvatskoj ispitivati će se u sklopu EUROASPIRE III na 500 bolesnika sa dokazanom koronarnom bolešću.Procijeniti će se njihovi čimbenici rizika i analizirati način liječenja.Njihovim srodnicima prvog reda (najmanje 500) biti će također procijenjeni čimbenici rizika.Budući je nedavno pokazano da psihosocijalni čimbenici mogu biti vrlo važni u nastanku ateroskleroze, u 200 bolesnika s hiperlipoproteinemijama će se ispitati kognitivne sposobnosti i osobito eventualna depresija i demencija a rezultati će se usporediti s onima u 100 klinički zdravih osoba.Uloga endogenih spolnih hormona kao mogućih čimbenika rizika za aterosklerozu ispitivati će se u 100 muškaraca s aterosklerotičkim promjenama mrežničnih arterija i nalazi će se usporediti s onima 50 zdravih muškaraca bez ikakvih promjena mrežničnih arterija.Stupanj uznapredovalosti ateroskleroze mrežničnih arterija u 200 bolesnika usporediti će se sa ultrazvučnim nalazima njihovih arterija nogu da se dokaže moguća korelacija promjena u tim dvjema vrstama arterija.Budući da ateroskleroza ima mnogo toga zajedničkog sa dijabetesom, u 100 bolesnika sa dijabetičkom retinopatijom odrediti će se aktivnost ACE u plazmi, polimorfizam ACE gena, čimbenik V (R506Q), genotip MTHFR, homocistein u plazmi, fibrinogen, von Willebrandov čimbenik, te magnezij, kalcij, bakar i cink u krvi.Ti će se potencijalni čimbenici rizika odrediti i u oko 50 bolesnika sa senilnom degeneracijom makule a rezultati će se usporediti s onima dobivenim u 100 klinički zdravih osoba koje nemaju nikakvih promjena na mrežnici.

Kliničko očitovanje ateroskleroze, tj. njezine posljedice su: koronarna bolest srca, posebice infarkt miokarda, cerebrovaskularne bolesti poglavito moždani udar, te opstrukcija perifernih krvnih žila, primjerice donjih udova s klaudikacijama i gangrenom kao glavnom posljedicom.

Koronarna bolest srca odnosno infarkt miokarda, kao njezina akutna komplikacija, glavni je uzročnik smrti pučanstva diljem svijeta.

Statistički podaci za Hrvatsku su oskudniji, ali prema njima su srčano žilne bolesti, posebice koronarna bolest, vodeći uzroci pobola i smrtnosti.

Podsjetimo da koronarna bolest predstavlja najčešći uzrok...

Epidemiološka ispitivanja su pokazala da je infarkt miokarda tri puta češći u pušača, da povećane razine kolesterola odnosno masnih supstanci u krvi, povećavaju rizik od infarkta miokarda za 3,8 puta, da hipertoničari, odnosno ljudi sa povišenim tlakom, od infarkta miokarda obolijevaju 4 do 8 puta češće, i da je koronarna bolest 8 puta češća u dijabetičara, odnosno u ljudi sa povišenim vrijednostima šećera u krvi, nego u odnosu na normalne vrijednosti šećera u krvi.

Nema krvnih žila koje nisu zahvaćene procesom ateroskleroze odnosno zadebljanja i otvrdnuća stijenke krvne žile, ali ne postoje ni krvne žile koje su više uključene u proces zadebljanja i otvrdnuća stijenke, od koronarnih krvnih žila.Nepromjenjivi čimbenici rizika, za nastanak ateroskleroze odnosno zadebljanja i otvrdnuća stijenke krvnih žila, su starenje, muški spol stariji od 45 godina, žene više od 55 godina, pozitivna obiteljska anamneza, to jest preuranjena koronarna bolest u obitelji.

srčani i moždani udari te koronarna bolest

Koronarna bolest srca je 2 - 5 puta češća u dijabetičara.

Vjerojatno najbolji predstavnik ovih priča je moj osobni favorit, Spolna bolest, ali nimalo ne zaostaju ni Koronarna bolest, Splitski pacijent, Patologija ni Zagrobni život.

Vodeći uzrok smrti je koronarna bolest, a gotovo petina bolesnika ima anginu pektoris.

Zadebljali srčani mišić s jedne strane a aterosklerotski promijenjene koronarne krvne žile s druge strane uzrok su slabijoj prokrvavljenosti, tako da se češće javlja i koronarna bolest (angina pectoris), a bitno češće se dogodi infarkt.

Zdravo srce - Bolesti srca i krvnih žila, od kojih su najznačajnije koronarna bolest srca i cerebrovaskularne bolesti, glavni su uzrok smrti i bolničkog liječenja u nas.

Također razlog može biti upala srčanog mišića ali i rana koronarna bolest.

Od preostalih bolesnika, kod 3 je indiciran klasicni zahvat (2 prihvatljiv kirurski rizik, 1 visezilna koronarna bolest), 2 je odustalo od ikakvog zahvata, a 2 je preminulo.

Ispitanici su pretežito imali jednozilnu bolest (n = 17, 49 %), dok su dvozilna (n = 11, 31 %), trozilna (n = 6, 16 %) i cetverozilna (n = 1, 3 %) koronarna bolest bile manje zastupljene.

Koronarna bolest uvjetovana je čimbenicima na koje ne možemo utjecati - spol, dob, naslijeđe i skupinom čimbenika na koje možemo utjecati - masnoće u krvi, tlak, pušenje, fizička aktivnost, stres.

Koronarna bolest je najčešća posljedica hipertonije.