korak ka održivosti organizacija civilnog drustva

dalje. sjecam se svojih aktivisticki pocetaka. gore navedene udruge ne da su poticali razvoj civilnog drustva, vec su stavile capu na svoju interesnu zonu, te su de facto u svakom drugome vidjele ne suradnika, vec konkurenciju (za sredstva drzave, fondacija, eua). znaci ekipu koja je kajlala proces, umjesto da ga osnazi.

U Sloveniji je sredinom osamdesetih nastao pokret za smjenu komunističkoga režima i za stvaranje slobodnoga civilnog drustva.

sportske udruge nisu isto sto i udruge civilnog drustva (one koje si ti prozvao), a narocito ne one koje se bave promicanjem vrijednosti cl 3. Ustava (http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2001/0705.htm). da si procitao clanak do kraja vidio bi i komentar Puhovskog koji je apsolutno na mjestu pa da ne ponavljam. a 33 milje nije otislo razvoju civilnog drustva nego svima ostalima nakon sporta (dakle i kultura i socijala, i gospodarske udruge, itd.), a sto je i opet duplo manje nego na obnovu crkvi. no kao sto rekoh, stvar prioriteta.

Srijeda, 09. veljače 2005. MAP Savjetovanja, konzultanstka tvrtka za pitanja drustvenog razvoja, uz financijsku potporu Charles Stewart Mott Fundacije i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drustva u partnerstvu s organizacijama: Centar za civilne inicijative, ODRAZ, ZOE, Udruga za promicanje inkluzije, Mirovna grupom mladih Vukovar, Udruga žena Romkinja Bolja budućnost, Udruga MI i Academy of Educational Development

Ova građanska inicijativa provedena je zahvaljujući financijskoj potpori Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog drustva u sklopu decentraliziranog modela financiranja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

Ako govorimo s pozicije pravde i civilnog drustva onda se sjecam uzrecice koju sam ponjela jos iz roditeljskog doma " Bolje petoro krivih pustit, nego jednog neduznog osudit ".

Puno manje komentara posveceno je ljudskim slobodama, onim slobodama koje su osnova svakog civilnog drustva.

Umjesto hrvatskih vjerskih zajednica Hrvatsta treba financijski potpomagati udruge civilnog drustva svih nacionalnosti u toj zemlji kako bi se te udruge borile i nadajmo se smijenile vlast u Bosni.

Hrvatske autoceste idu u koncesiju.Croatia osiguranje i HPB se prodaju a instrumenti ' socijalistickih ' vlada poput udruga civilnog drustva nam uspjesno odvracaju pozornost svojim sitnim partikularnim interesima.

Žižek je istovremeno jedan od najboljih poznavalca kulturne produkcije, ali i kritičar tendencije koja u ime civilnog drustva " narušava autonomiju javne sfere.

Rezultati ankete posluzit ce za razvoj novih prirucnika i alata za poboljsanje marketinskih i komunikacijskih strategija organizacija civilnog drustva, a s ciljem jacanja i razvoja njihovih kapaciteta i vjestina za aktivno sudjelovanje u drustvenim procesima za opce dobro putem suvremenih nacina komuniciranja, informiranja i zastupanja.

Žene su iskaze o počinjenom seksualnom nasilju davale odmah po izlasku iz logora ili okupiranog prostora Hrvatske, službama krim policije, razlicitim policijskim istražiteljima, udrugama civilnog drustva, liječnicima.

nemesis, poznati madjarski sociolog elmer hankiss, u raspravi o tome kako bi zapad mogao pomoci postkomunistickoj madjarskoj, u nastupu letargije i razocaranosti tim madjarskim drustvom (kao i mi svojim) je sakrasticno izjavio.. " nama su potrebne nove ideje, teorije, filozofije i ako nam zapad stvarno zeli pomoci neka nam posalju nekog durkheima, webera, founcaulta, ili bar nekog habermansa. ":) na zalost, bivsa totalitarna vlast koja je sustavno unistavala drustvo i zatirala njegovu autonomiju i koja je unistila svako samopostovanje gradjana, sto je temeljni preduvjet svake autenticne politicke participacije i uspjeha bilo kojeg demokratskog projekta, je ipak nuzna podloga od koje, na zalost, mi i danas moramo poci, tako da niti jedan demokratski projekt uvezen sa " zapada " na takvoj podlozi jednostavno ne moze sazivjeti. umjesto da razvija institucije civilnog drustva, postotalitarizam se samo okitio demokratskim ukrasima (" visestranacjem " i " slobodnim izborima "), ocekujuci da bi nas ti demokratski ukrasi nekim cudnim procesom osmoze preko noci, sami po sebi, uspjesno demokratizirali? nemesis, a i gale, proces demokratizacije drustva se ne moze svesti samo na demokratsku tehniku (vjestinu), te neke neposredne demokracije, jer ako u podlozi jos uvijek imamo otuznu postotalitarnu svijest vecine i nisku razinu civilnog drustva, uz svu tu savrsenu tehnicku razinu (koja je po meni ipak utopisticka) necemo dobiti nista bolje od onoga sto vec imamo. naravno, to ne znaci da sam ja protiv tih novih i inovativnih, internet rijesenja. jedino sto ne podlijezem utopistickoj euforiji da ce ta " internet demokracija " potisnuti onu politicku (i civilnu), koju mi na zalost, ni u trulom zapadnom obliku, jos nismo uspjeli sazivjeli:)

Dotle dok Marx, Engels i De Leon bivaju vodeci gorostasi covjecanstva koji su temeljito zahvatili drustvene probleme vlastite epohe, te iznasli im znanstvena rjesenja, nasljedne generacije ne samo sto raspolazu tim povijesnim stecevinama, vec i jednom enormnom zadacom da se one cuvaju i sire u duhu nadolzecih epoha, te da njeguju njen spiralni razvoj socijalne evolucije u njenom prirodnom toku, i u skladu sa aktualnim potrebama i zahtjevima civilnog drustva.

Organizacije civilnog drustva vjeruju da je presuda jako blaga i da ona doprinosi sveopćoj klimi nekažnjivosti.

- u svakom slucaju veci nego li je danas.. jer bi se vise vracalo u " krug " - posto nemamo ili skoro da nemamo zaposelnih u realnom sektoru na malim placama ne bi bilo stete, jer nitko ne bi zbog minimalca odustao od rada kad ni bez minimalca ionako ne radi.. - radili bi samo oni koji su zeljni rada.. ili jako dobro placeni.. dakle imali bi super produkciju kulture, umjetnosti, aktivnosti civilnog drustva i sve druge lijepe stvari koje su nastale razvojem ljudske zajednice - radili bi oni koji imaju place preko 10.000 kn brutto, dakle osiguranja, banke, poslovnice mikrosofta i slicno.. koje ne znam sto bi radile i kome bi to prodavale svoje usluge kad takve stvari ne bi nikom trebale.. - ne bi imali javnih investicija gradenja i slicnog (nema zaduzenja) jer ne bi imali ni mogucnosti zato jer je premalo onih koji bi radili za tako male place ili bar ne bi stalno radili ili bi radili a plus dobijali minimalac, sto bi dakle bilo jedino posteno... da naguraju do 5.000 kn - ne bi imali problema sa penzijama ni povlastenim ni nepovlastenim jer 2.500 ionako iznosi vise od danasnjih prosjecnih penzija radnika, a povlastenih ne bi bilo jer ne bi bilo ni potrebe nekoga povlastiti kad je cijeli narod povlasten za 2.500 kn - patentni zavod bi bio preopterecen raznim izumima koje su ljudi u slobodno vrijeme zahvaljujuci minimalcu izmislili a ond abi mogla citava hrvatska zivjeti od oporezivanja izvoza patenata - ne bi vise bilo betonizacije obale jer ne bi bilo ni " staff " za uslugu turistima, dakle ne bi bilo ni turizma, sto i nije tako lose....

Pa i znanstveni divovi, koji su se rijetko ali redovito radjali, upravo iz tog potlacenog i zagubljenog drustvenog soja, donosili su sobom onaj kolosalni udio koji je nuzno pridonosio jednom uravnotezenom balansu onome sto bi danas trebalo predstavljati ukupnu suzivotnu savijest civilnog drustva.

PPS: ajmo jedno pitanje, jesmo li svjesni vaznosti uloge civilnog drustva u demokraciji??

sve udruge skupa mogu samo sanjati toliki novac iz proracuna, ali okej. to je stvar prioriteta Vlade o kojima mozemo raspravljati. i svakako nije isto jel se obnavlja šibenska katedrala ili kapelica u zaselku donjem, ali cak i to je stvar prioriteta. ali cemu ti je trebao ovaj komentar o guzicama i telefonima udruga?? za tvoju informaciju sama država u svojim natječajima već kod prijave ne dozvoljava da indirektni troskovi prelaze cca 25 % troskova provedbe projekta, a u pravilu tijekom natjecajnog procesa daju kolicinu para s kojima necija guzica ne moze otputovati dalje od sesveta (kad si vec spomenuo zg udruge) i pare su obicno jedva dostatne za samu provedbu projekta (ako je iole zahtjevniji i sadrzi vise od 2 okrugla stola). a vidim da imas fetis na telefonske troskove, da udrugama trebaju telefoni ako zele ista odraditi i da i oni spadaju u dio troskova. ja bi se vise zabrinula nad podatkom Zaklade za razvoj civilnog drustva koja je utvrdila da je drzava dala pare udrugama do kojih je nemoguce doci i uopce ih pronaci (njih cca 40 %) pri cemu se postavlja pitanje koliko drzava odgovorno trosi novce i tko sjedi u tim povjerenstvima i monitorira potrosnju para koje se uokolo dijele (primjera radi: MOBMS je za izradu gradskog programa djelovanja za mlade u Pregradi dao cca 50 000 kuna, grad je s tim param sudjelovao s udrugom mladih u uredenju gradskog prostora za mlade, da bi nakon 6 mjeseci sto je ulupana lova srusio - doslovno sravnio sa zemljom - taj prostor).

Volonterski centar Zagreb, kao clan Hrvatske mreže volonterskih centara (www.hmvc.net), poziva sve zainteresirane ustanove i organizacije civilnog drustva koje provode slijedece djelatnosti: socijalna skrb, obrazovanje, zdravstvo, kultura na edukacijski ciklus radionica o menadžmentu volontera.

iskreno, ne znam dovoljno dobro politicku povijest skandinavskih zemalja, ali sumnjam da su oduvijek imali peachy situaciju (ljudi su ljudi, vlast je vlast, i ne vjerujem da su bas na skandinaviji od stoljeca sedmog zivjeli vladari kojima je na umu bio iskljucivo razvoj civilnog drustva) - zasigurno se drustvo gradilo desetljecima.

Stari moj, malo nauciti osnove funkcioniranja civilnog drustva.

Centar za mirovne studije je u sklopu strateških litigacija tijekom projekta ' Podrška hrvatskim odvjetnicima i organizacijama civilnog drustva u litigacijama ispred Europskog suda za ljudska prava ', financiran od strane Open Society Institute, inicirao ekspertnu pomoć Dr. sc. Ivane Radacic i odvjetnice Ines Bojić u pripremi aplikacije za Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju I.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) poziva organizacije civilnog drustva, svoje klijente, partnere i sve zainteresirane na javne konzultacije u svrhu komentiranja nacrta revizije slijedecih radnih dokumenata banke: Okolisna i socijalna politika; i Politika informaranja javnosti.Radni skup odrzat ce se u Beogradu, 28. ozujka 2008. godine (na engleskom jeziku). Vise informacija dostupno je na: http://www.ebrd.com/about/policies/enviro/policy/review/index.htmhttp:// www.rec.org/ebrd_consultation

Ove stvari treba znati svaki gradjanin iole zainteresiran za sudbinu svoje drzave i civilnog drustva

tek tada moze poceti stvaranje organiziranog civilnog drustva u hrvatskoj bez cega nema niti gospodarskog razvoja niti razvoja demokracije unutar europskog civilizacijskog kruga.

Tako je to svugdje u povjet civilnog drustva bilo.

Svakako treba podrzavati i poticati rad civilnog drustva jer je ono uz medije ili uz njihovu pomoc znacajan korektiv vlasti.

Predstavnici Kontre i Iskoraka vec su u radnoj skupini za izmjene Obiteljskog zakona.Pravo i obveza svakog slobodnog gradanina je participirati u pol.zivotu zemlje i zato je ova akcija civilnog drustva velik podstreh demokraciji u Hrvata.