O CJD-u znanstvenici zasad vrlo malo znaju.

Britanska vlada zabranila je upotrebu animalnog brašna u tovu životinja 1989. godine, i od 1992. bilježe pad broja oboljelih goveda. 1996. prvi puta je opisana nova, drukčija varijanta Creutzfeldt-Jakobove bolesti (Creutzfeldt-Jakob Disease ili CJD) koju se spominje uglavnom kraticom vCJD (variant CJD).

Radi se o fatalnoj bolesti koja pogađa ljude mlađe od 42 godine (kod klasične nasljedne CJD su to ljudi znad 50), a do sada je u Velikoj Britaniji zabiljež e no 74 slučaja od kojih je već 67 umrlo.

Postoje i nasljedni oblici spongiformnih encefalopatija, npr. klasična CJD, no to je vrlo rijetka nasljedna bolest (oboli 1 čovjek na milijun godišnje) i i d entificirano je oko 50 obitelji s mutacijom u genu za normalni prionski protein (PrPc = prion protein of the cell).

U sklopu programa potpisan je sporazum o suradnji sa školom u Berchtesgadenu, koja je dio organizacije CJD (Christlichen Jugenddofrwerk Deutschland) a bavi se obrazovanjem prvenstveno mladih ljudi na 150 različitih lokacija i obrazuje oko 155.000 mladih ljudi godišnje i ima 9.500 uposlenika.

Sporazum su potpisali predsjednik CJD Hartmut Hühnerbein i Anica Kerep, ravnateljica Srednje škole Čakovec.

Ljudi su se bojali pomisli da iz tanjura, od dobrog kosanog odreska ili ćevapčića, mogu za petnaestak godina dobiti Creutzfeldt-Jacobovu bolest (CJD) od koje nastaju rupe u mozgu, a u pravilu se umire u najtežim mukama.

Mnogi od tih stručnjaka još i danas su suzdržani jer inkubacija kod CJD može trajati i preko 20 godina od dana infekcije.

Problem pojave CJD gurnut je pod tepih, ali su golemi strahovi ostali a mnogi i danas ne jedu govedinu.

Tek nakon biopsije mozga 25 - godišnje pacijentice koja vjerojatno umire od nekog oblika Creutzfeldt-Jakobove bolesti, moći će se precizno govoriti radi li se o ljudskoj varijanti kravljeg ludila ili jatrogenom CJD-u koji je mogla dobiti zbog neurokirurškog zahvata kojem je bila podvrgnuta kao djevojčica, ili pak o nečem petom...

Ali to su priče za malu djecu: CJD je rijetka realnost i na taj je način treba predstaviti.

Ljudi se dokazano mogu zaraziti s CJD transplantacijom moždane ovojnice (6 slučajeva) i primanjem hormona ljudskog porijekla (npr. ljudski hormon rasta 34 slučaja) ukoliko su donori nositelji bolesti, a najčešće se ovdje radilo o donorima s nasljednim oblikom CJD.

CJD (Creutzfeldt-Jakob Disease) je smrtonosna i rapidno progresivna neurodegenerativna bolest ljudi uzrokovana prionima.

Kravlje ludilo kod stoke, Creutzfeldt-Jakobova bolest (CJD) kod ljudi, neurološki je poremećaj koji se pojavljuje kad se normalni stanični proteini živčanih stanica prioni, iz još neutvrđenih razloga promijene u formu koja uzrokuje bolest.

Pri CJD-u, pacijenti mogu iskusiti probleme s pamćenjem, promjene u ponašanju, koordinaciji i vizualne poremećaje.

Od 1996., prema američkom centru za prevenciju i kontrolu bolesti, postoji mnoštvo dokaza za povezanost CJD u ljudi i kravljeg ludila u stoke.

NACIONAL: Kako je moguće da liječnici u slučaju L. T. mjesecima nisu mogli ustanoviti dijagnozu, a prema vašim tvrdnjama CJD je bolest koju medicina poznaje već 80 godina? Liječnici klinike su sigurno znali dijagnozu.

Mislim da se najvjerojatnije radi o jatrogenom CJD-u i on je čest kod mladih osoba.

Ti su autoklavi svakim danom sve važniji, s obzirom na to da se bez sterilizacije instrumenata CJD može silno proširiti, kao što se i dogodilo sa spomenutim slučajem u Kanadi.

To je vrlo važno, s obzirom na činjenicu da se prioni? uzročnici svih varijanti CJD-a mogu nalaziti gotovo u svim dijelovima ljudskog tijela.

Liječnici su sigurno znali da L. T. (25) boluje od CJD-a

NACIONAL: Kako se ustanovljava porijeklo uzročnika CJD-a, odnosno kako je moguće znati je li uzročnik zaražena krava ili čovjek? Da bi se ustanovilo porijeklo uzročnika, vrše se pokusi na miševim, ali to je toliko skup i dugotrajan proces da se time danas bavi tek nekolicina znanstvenika.

Na temelju svih histoloških nalaza svih tisuću miševa dolazi se do konačnog zaključka o porijeklu uzročnika CJD-a, odnosno radi li se o uzročniku iz lude krave ili iz zaraženog čovjeka.

Kod čovjeka je to samo CJD s dodatkom varijanta i zato smatram da je naslov članka trebao biti Creutzfeldt-Jakobova bolest, a ne kravlje ludilo.

Ipak, simptomi lude krave i čovjeka oboljelog od nove varijante CJD-a su isti.

Nova varijanta CJD-a je kod čovjeka prvi put ustanovljena 1996. Za nas je u ovom slučaju najvažniji ovaj prijenos s čovjeka na čovjeka do kojeg dolazi korištenjem hormona ili tkiva bolesnika oboljelih od CJD-a, no to se danas više ne radi.

Danas su veliki problem medicinski instrumenti korišteni kod bolesnika s CJD-om kod kojih još nije poznata dijagnoza.

Naime, uzročnik CJD-a se veže na površinu metala u vrlo kratkom vremenu i vrlo ga je teško odstraniti.

U Kanadi se prošle godine ustanovilo da su instrumenti korišteni kod jednog pacijenta oboljelog od CJD-a ponovno korišteni u slučajevima 71 pacijenta koji nisu od toga bolovali i tako se zaraza proširila.

Prioni se ne nalaze samo u živčanom sistemu već u mišićima i drugom tkivu, a to sve olakšava jatrogeni prijenos CJD-a.