Tijekom istraživanja pronađeno je 98 vrsta lisnih minera iz redova Hymenoptera (9 vrsta), Coleoptera (2), Lepidoptera (78) i Diptera (9), a 38 vrsta se može smatrati novoutvrđenim vrstama u fauni lisnih minera Hrvatske.

Prema Bernskoj konvenciji o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (NN 6/2000) u drugom dodatku koji obuhvaća strogo zaštićene životinjske vrste navedena je i vrsta Graphoderus bilineatus (Coleoptera, Dytiscidae).

" Brachinus crepitans " je jedan insekt iz reda Coleoptera, familije Carabidae i vrlo je spektakularan u svojoj obrani.

Dvije nove špiljske vrste Scydmaeninae (Coleoptera: Staphylinidae) s otoka Mljeta, Hrvatska P.

U najvećem redu kornjaša ili tvrdokrilaca (Coleoptera), nalazimo više od 370.000 vrsta.

Vrste iz reda Hymenoptera (pčele i ose) su glavni oprašivači među insektima, a od ostalih kukaca važni su još i dvokrilci, tj. različite vrste muha (Diptera), leptiri (Lepidoptera) i kornjaši (Coleoptera).

Prema Jalžiću (1995) u jami su do sada pronađeni slijedeći predstavnici podzemne faune: Gastropoda: Zospeum sp. Polychaeta: Marifugia cavatica Absolon et Hrabé, 1930. Hirudinea: Croatobranchus mestrovi Kerovec i dr. 1995. Crustacea: Amphipoda - Niphargus croaticus Jurinac, 1887. Isopoda - Alpioniscus hercegowinensis Verhoeff, 1931. Diplopoda: Hassia stenopodium Strasser, 1966. Coleoptera: Astagobius angustatus Schmidt, 1852. Pronađen je i jedan primjerak kornjaša iz skupine Bathyscinae vrlo sličan rodu Radziella poznatom s planine Biokovo. Chiroptera Speleolozi su vidjeli jednog šišmiša u uskom prolazu na 950 m dubine.

su kukci iz reda kornjaša (Coleoptera) čiji je broj vrsta vrlo velik.

Na simpoziju o Nacionalnom parku " Kornati " održanom 1995. godine u Murteru, od cijelokupne faune otočja prikazan je jedan jedini prilog i to o kornjašima (Coleoptera).

Na ovaj način postiže se otpornost biljaka na neke vrste kukaca, posebno iz roda Coleoptera (krumpirova zlatica) i Lepidoptera (običan i kukuruzni moljac), što je iskorišteno za dobijanje Bt kultura, kao što su Bt-pšenica i Bt-pamuk, koji se masovno uzgajaju u nekim zemljama.

nadred: COLEOPTEROIDA - tvrdokrilaši red: COLEOPTERA - kornjaši

Medju kukcima èak je razlikovao tipove mandibulata i haustellata, zatim krilate i beskrile, èak kornjaše (Coleoptera) i dvokrilce (Diptera), skupine koje razlikujemo i danas.

Obje vrste kukaca, simpatičnog hrvatskog nazivlja, ubrajamo u red Coleoptera (kornjaši).

Temeljem prikupljanja člankonožaca u krošnji masline, u razdoblju od svibnja do kolovoza, i brojnosti jedinki redova Araneae i Coleoptera moguće je, s velikom sigurnošću, odrediti koji se sustav proizvodnje i zaštite primijenjuje u bilo kojem masliniku.

U časopisu Natura Croatica Vol.19. No. 1. iz 2010. godine objavljena su dva izvorna znanstvena rada u kojima je opisan jedan novi rod i tri nove vrste špiljskih kornjaša (Coleoptera).

Opisani novi rod i tri nove vrste kornjaša (Coleoptera) iz Hrvatskih špilja

Feromonske klopke u svrhu praćenja populacija (motrenje) kako u svijetu, tako i u nas imaju svoju primjenu naročito za smrekove potkornjake (Ips typographus L. i Pityogenes chalcographus L.; Coleoptera: Scolytidae).

Najveći red su kornjaši (Coleoptera) sa 300 000 vrsta.

U biocenozi masline s konvencionalnim sustavom proizvodnje i zaštite utvrđeni su redovi: Araneae, Pseudoscorpiones, Colembolla, Mantodea, Dermaptera, Orthoptera, Psocoptera, Thysanoptera, Hemiptera, Hymenoptera, Coleoptera, Neuroptera, Lepidoptera, Trychoptera i Diptera.

U biocenozi masline s integriranim sustavom proizvodnje i zaštite utvrđeni su redovi: Araneae, Pseudoscorpiones, Colembolla, Balttodea Dermaptera, Orthoptera, Psocoptera, Thysanoptera, Hemiptera, Hymenoptera, Coleoptera, Neuroptera, Lepidoptera i Diptera.

Redovi Araneae, Pseudoscorpiones, Acarina, Colembolla, Balttodea, Mantodea, Dermaptera Thysanoptera, Hemiptera, Hymenoptera, Coleoptera, Neuroptera, Lepidoptera i Diptera su utvrđeni u biocenozi masline s ekološkim sustavom proizvodnje i zaštite.

Brojnost redova Araneae i Coleoptera značajno razlikuje biocenoze masline s različitim sustavima proizvodnje i zaštite, pa se mogu smatrati njihovim bioindikatorima.

Red Araneae je značajno brojniji u biocenozi masline s konvencionalnim, dok je red Coleoptera brojniji u biocenozi masline s integriranim sustavom proizvodnje i zaštite.

U 1996. godini pronađeni su ostaci dvije nepoznate podzemne vrste kukaca (Coleoptera).

U gornjem dijelu jame pronađeni su kornjaši (Coleoptera) znani iz drugih jama u sjevernom Velebitu: Typhlotrechus bilimeki, Redensekia likana i Astagobius angustatus.

Maslinin svrdlaš (Rhynchites cribripennis Desbr., Coleoptera, Curculionidae) Rasprostranjenost i biljke domaćini Živi u južnim krajevima Europe, osobito je rasprostranjen u Italiji, Grčkoj, Turskoj i Siriji, a prisutan je u Istri i Dalmaciji.

U pogledu najveće brojnosti troglobionata, pet je velikih skupina životinja kornjaši (Coleoptera), lažištipavci (Pseudoscorpiones), pauci (Aranea), puževi (Gastropoda) i dvonoge (Diplopoda).

Uređene su studijske zbirke pojedinih redova i porodica kukaca, primjerice: Lepidoptera (unutar koje su naročito zastupljene skupine Rhopalocera, zatim Noctuidae, Geometridae, Aegeridae i dr.), Coleoptera (Carabidae, Cerambycidae, Curcolionidae i druge manje familije), Odonata, Hymenoptera, Diptera i zbirke drugih manjih redova kukaca.

Red Coleoptera (kornjaši) obuhvaća sićušne do vrlo velike kukce kojima su prednja krila jako hitinizirana u tvrdo pokrilje, elitre, koje su vodoravno položene na zadak.

Tim znanstvenika uzgajao je žohare, vretenca, skakavce (Orthoptera), kukce brašnare (Coleoptera - Tenebrionidae) i još nekoliko vrsta kukaca u atmosferama koje su sadržavale različite koncentracije kiska.