Pa ipak, dok su se na Filipovu kraljevom stolu redala probrana jela i odisala svojim antičkim, arapskim i renesansnim značenjem koji je ono bio zapuhnuo i napuljski aragonski dvor, njegovi konkvistadori poput Cortesa i Pizarra, već su poklali sve astečke i peruanske dinaste i u krvi, toliko dragoj srednjovjekovnoj kuhinji, zagrabili nebrojene dragocjenosti, zlato i srebro, te još vrjednije povrće, perad i začine koji će zauvijek promijeniti kuhinju našeg svijeta.

Talijanska ljepotica, kojoj godine, čini se, samo laskaju, pozirala je pred objektivom Alvara Beamuda Cortesa, dok je s Aaronom Olzerom snimila video koji prati ovu modnu priču.

Vjerojatno je publiku tada odbilo od filma što se u filmu osim klasičnih elemenata noira isprepliće i čitav niz bajkovitih elemenata, postignutih uistinu izvrsnim snimateljskim radom Stanleya Cortesa, čovjeka smatranim za majstora chiaroscuro kinematografije, koji je za sebe rekao« uvijek su me zvali da snimam nešto čudno. », obično u niskobudžetnim produkcijama gdje mu je bilo dozvoljeno vizualno eksperimentirati.

Tipičan mentalitet i metode koje su kolonijalisti upotrebljavali odražava primjer Hernanda Cortesa koji je nakon Kolumbovog »otkrića« predvodio španjolsko osvajanje Središnje Amerike.

To isto novo doba rađa i nove zločeste dečke poput Alberta Serre, Rafe Cortesa i Marca Reche.

Bogovi su izgleda pogreškom savjetovali Hernana Cortesa, a ne cara Moctezumu, a Španjolci su, osim aztečkog carstva, zlata i bogatstva kao popudbinu dobili i papriku.

Godine 1520. car Montezuma pozvao je Cortesa i njegove vojnike na priredbu u gradu Meksiku, na kojoj se igrala igra s gumenom loptom.

Kad su od osvajača Hernana Cortesa tražili da im opiše Meksiko, on je samo zgužvao papir u šaci i spustio ga na stol.

Ostavljaju ga na pustom otoku i otplove u potragu za astečkim blagom španjolskog konkvistadora Hernana Cortesa.

Kad su jednom od Hernana Cortesa, osvajača, u Španjolskoj tražili da im opiše taj Meksiko, on im je odgovorio bez riječi: zgužvao je papir u šaci i spustio ga na stol.

Međutim, upravo njegove oči odlično su se uklapale u žanrovski znanstveno-fantastične i paranormalne filmove u kojima je glumio, a film koji se bavi paranormalnim jest i Crvena svjetla španjolskog redatelja Rodriga Cortesa koji se prošlog tjedna pojavio u nas na DVD-u.

A špansko selo nije špansko srebro, naime poslije Cortesa, otkriveno je Ag u Zacatecasu, pa poslije u Guanajuatu.

No, iako je to blaga i prilično lako izlječiva bolest ukoliko se reagira na vrijeme, zabrinjava to što broj oboljelih od sifilisa posljednjih godina ubrzano raste u razvijenim zemljama, iako su stručnjaci smatrali da je prošlo vrijeme kada je sifilis harao i mučio Ivana Groznog, Hernana Cortesa (fotografija gore desno), Baudelairea, Nietzschea, Al Caponea, a neki izvori tvrde čak i Lenjina i Hitlera.

Asteci su se pobunili protiv Cortesa, ali nikako se nisu mogli mjeriti s dobro naoružanim Španjolcima.

U jednoj od priča koje se granaju iz Fuentesovog Stabla naranče, moć riječi biva dovedena na posve novu razinu i povijest više ne pišu ljudi poput španjolskog osvajača Hernana Cortesa ili vladara Azteca, već sporedni karakteri poput Cortesovog prevoditelja Jeronima De Aguilara koji koristi snagu izgovorene riječi da svoju ljubav prema novoj kulturi zaštiti od mogućeg uništenja.

Filmovi poput 127 sati Dannyja Boylea ili prošlogodišnjeg Živ zakopan Rodriga Cortesa uvijek se nalaze na poprilično skliskom terenu jer su posrijedi naslovi čija je fabula reducirana na minimum te su ograničeni na jednu lokaciju u kojoj je njihov subjekt zatočen te naoko čeka sigurnu i, po svemu sudeći, poprilično polaganu smrt.

U četvrti Copiapo susjedi su za povratak Pedra Cortesa (24) i Carlosa Buguenoa (27) uličnu rasvjetu ukrasili narančastim, ružičastim i žutim zastavama

Iako se spomenutoga gospodina Cortesa često naziva istraživačem, prava istina bliža je činjenici kako je upravo ova spomenuta ličnost prije obični pljačkaš zaslužan za propadanje cijeloga naroda Azteka.

Karlo V. je Cortesa imenovao vrhovnim kapetanom Nove Španjolske, ali je odredio i civilnog guvernera Nove Španjolske, koji je ograničio Cortesovu vlast.

Još sredinom 16. st. vode se polemike između tadašnjih najvećih svjetskih autoriteta u navigaciji, Španjolaca Pedra de Medine (Arte de navegar, 1545) i Martina Cortesa (Breve compendio de la sphera y arte de navegar, 1551), protivnika i zagovornika postojanja magnetske deklinacije.

Cortesa ni malo ne vole, ali jednako tako ni Montezumu ni Malinche, Cortesovu prevoditeljicu, kao ni plemena koja su pomogla Cortesu.

Kastavska publika uživala je u nastupu atraktivne plesačice Leonor Moro, vokalnim emocijama iz grla španjolskog Roma Crista Cortesa, te ritmičkim ekspresijama Ricarda Espinoze, vrlo angažirana perkusionista flamenko scene.

Kako piše Variety, priča bi se trebala fokusirati oko španjolskog konkvistadora Hernanda Cortesa i njegove potrage za aztečkim zlatom, a sve to bi se trebalo začiniti i pričom o aztečkoj princezi koja postaje robinja.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom (3.12.2011.), drugu godinu zaredom, u Zagrebačkom plesnom centru, od 1. do 4. prosinca, održava se radionica Ograničenost kao kreativno ishodište, pod vodstvom španjolskog koreografa, plesača i pedagoga Jordi Cortesa.

Kastiljska (1451 - 1504) proglašava se kraljicom i dobiva podršku Cortesa.

Montezuma je bio informiran o dolasku Cortesa, te je poslao svoje delegate da pozdrave strance.

U travnju 1520. Cortes je saznao da je Velasquez s Kube poslao novu ekspediciju od 900 vojnika, koju je predvodio Panfilo de Narvaez (1470.? - 1528.), s ciljem da smijeni Cortesa.

Cortes je ubrzo saznao da azteci smatraju Cortesa njihovim bogom Quetzalcoatlom, ili njegovim izaslanikom.

Novi film redatelja Rodriga Cortesa (' Buried ') jest mračni triler ' Red Lights ', s jakom glumačkom postavom

Da više nema brzinu i refleks kao nekad potvrdio je pri drugom golu Americe, onom Cortesa u 56. minuti, a da i dalje ima sklonost besmislenim izlascima u teren i glumljenju posljednjeg braniča u samoj završnici utakmice.