Čine ih dijelovi crkvenog namještaja i arhitektonske plastike predromaničkoga i ranoromaničkog sloga a datirani su od 8. do 12. stoljeća.

Za vrijeme iskopavanja na ovom lokalitetu nađeni su mnogi fragmenti crkvenog namještaja izrađenog od muljike ukrašeni u lokalnoj maniri koja je prevladavala u zaleđu kasnoantičke Dalmacije, ali bilo je i luksuznijih fragmenata od mramora kao što su dijelovi stupića oltarne menze.

Iz njenih zidova čupani su brojni ulomci crkvenog namještaja koji su najvjerojatnije doneseni iz Novalje, a pripadali su ranokršćanskim i ranosrednjovjekovnim sakralnim objektima većih dimenzija.

Najveći dio ovih spomenika su dijelovi crkvenog namještaja ukrašeni tipičnim predromaničkim kompozicijama i motivima u plitkom plošnom reljefu.

Uz klesarstvo razvija se i drvorezbarstvo, ponešto u djelima slobodne plastike, a više u izradi crkvenog namještaja (korska sjedala u trogirskoj katedrali, rad I.

Krstionica kneza Višeslava predstavlja važan spomenik crkvenog namještaja, a svjedoči o vremenu pokrštavanja Hrvata

Na lokalitetu Crkvini istražuje trobrodnu crkvu i pronalazi više dekorativnih ulomaka kamenog crkvenog namještaja nego na bilo kojem nalazištu u Hrvatskoj.

Čišćenjem ruševina i arheološkim istraživanjima nakon Drugoga svjetskog rata u Muzeju je pohranjeno više desetaka ulomaka crkvenog namještaja i manji broj sitnih predmeta iz ranoga srednjeg vijeka.

Mnogi ulomci i komadi crkvenog namještaja pronalaženi su i tijekom 19. i 20. stoljeća, praktično od postanka hrvatske arheološke znanosti do danas, no tek nakon potresa 1979. počinju sustavna arheološka istraživanja koja su obogatila fundus Arheološkog muzeja i omogućila i ovu izložbu.

Radi se o dijelovima sakralne arhitektonske plastike i crkvenog namještaja, a dubrovački Arheološki muzej ima tek nekoliko primjeraka skulpture, i to s tragovima boje.

Među izloženim spomenicima prevladaju ulomci ranosrednjovjekovnoga crkvenog namještaja.

U sakristiji su sačuvani polikromirani i marmorizirani ormari, vrijedni primjeri crkvenog namještaja, nastali baš kao i oltari, pod utjecajem majstora štajerskog kruga.

Prije njezina ponovnog podizanja izvršena su zaštitna arheološka istraživanja (1996. i 1997. god.) pri čemu je otkrivena djelomično očuvana starohrvatska crkva, unutar gabarita veće crkve, i ulomci kamenoga crkvenog namještaja sa starohrvatskim pleterom koji su je resili.

Prilikom restauratorsko-konzervatorskih radova unutar okruške crkve sv. Tudora na području Trogira, ispod pločnika renesansne crkve pronađen je, među drugim arheološkim nalazima, i ulomak kamenog crkvenog namještaja dekoriran motivom pletera iz 9. stoljeća.

Na lokaciji postoje ruševni ostaci arhitekture te ulomci predromaničkog crkvenog namještaja (dva ulomka pluteja i impost kapitel).

Nakon što je po završetku Kandijskog rata (1669.) nastupio mir, staro se kršćansko stanovništvo vraća i podiže svoju kapelu sv. Luke, koja je bila stara župna crkva, a uz novu, koju podižu u drugoj polovici 17. st. i posvećuju sv. Luki, za koju 1769. nabavljaju dio crkvenog namještaja u srebru od koludrica zadarskog samostana sv. Nikole.

Sam Dumbovićev detaljni opis crkve i crkvenog namještaja najočevidnije svjedoči da je uređenje crkve već bilo dovršeno.

Tijekom naših istraživanja pronađeno je više ulomaka crkvenog namještaja kao i ulomaka zemljanih posuda (gruba keramika, crno pečena s ukrasom valovnice i manje količine majolike) te kasnosrednjovjekovni mletački novci, ulomci stakla, životinjskih kostiju i školjaka.

Dobar dio crkvenog namještaja iz katedrale dospio je u manje crkve izvan Zagreba jer se nisu uklapale u Bolléovu ideju obnove.

Sam Katić je, prema vlastitim riječima, izgubio dokumentaciju o crkvi i objavio samo jedan manji rad iz kojega je teško zaključiti njegovo mišljenje glede arhitekture i ostataka crkvenog namještaja sa zanimljivom dekoracijom.

Brojni ulomci crkvenog namještaja i razni drugi predmeti čuvaju se u arheološkoj zbirci Stomorica.

Uživali smo u razgledavanju izloženih kamenih spomenika, djelova crkvenog namještaja, ciborija, ogradnih pregrada, ukrasnih djelova arhutekture, sarkofaga, portala i prozora, koji su bogato ukrašeni karakterističnim pleternim i biljnim motivima od 7. do 11. mjesta.

U zbirci kamenih ulomaka ističu se ulomci kamenog crkvenog namještaja lopudskih crkava iz ranokršćanskog i predromaničkog razdoblja.

Uz ulomke crkvenog namještaja izloženi su i ulomci keramičkog i staklenog posuđa karakterističnih oblika i ukrasa za ovo razdoblje U posebnoj vitrini izložen je grob 41 istražen na položaju Ploče u sklopu nadžupnog kompleksa.

U obližnjoj četverokutnoj prostoriji, koja izgleda kao ranosrednjovjekovna kapelica, nalaze se dijelo vi kamenog crkvenog namještaja nekadašnje novigradske katedrale.

Pokraj zdenca izloženi su brojni kameni ulomci crkvenog namještaja ukrašeni pleternom ornamentikom, pronađeni prilikom istraživanja crkava sv. Anselma, sv. Križa i sv. Marije.

Izloženi su dijelovi crkvene arhitektonske plastike (dijelovi portala i prozora, stupovi, kapiteli, imposti i vijenci) te dijelovi crkvenog namještaja (fragmenti oltarnih pregrada, ciborija, propovjedaonica i kora).

Nalazi s lokaliteta gdje je gradina s ostacima obrambene arhitekture tj. bedema, s nalazima brončanog doba, ostacima naselja kulture polja sa žarama, ulomcima rimskih kućnih keramičkih posuda, novca Konstancije Gala i Valentinijana I, kamenih pleternih ulomaka crkvenog namještaja, predmeta iz grobnih cjelina starohrvatskog groblja XI. stoljeća te novca iz XVI. st. potvrđuju naseljenost ovog mjesta gotovo u kontinuitetu od kasnog brončanog doba pa sve do danas gdje je sada predromanička crkva.

Brojna sakralna zdanja i obilje sačuvanih dekorativnih spomenika crkvenog namještaja koji su im pripadali, kao i brojni predmeti sitnog umjetničkog obrta, iskazuju visok domet umjetnosti na području cijele Hrvatske, poglavito na tlu Dalmatinske Hrvatske.

Krstionica predstavlja jedan od najvažnijih spomenika crkvenog namještaja, a svjedoči o vremenu pokrštavanja Hrvata.