Jelena Lužina, Albino Crnobori, Daniel Načinović i Valnea Delbianco prepričavali su anegdote o profesorici koja je, po riječima prisutnih, uz Zvanu Črnju, odgovorna za kulturološku sliku Istre. (Piše Boris VINCEK)

Nakon 23 sezone svoga djelovanja s postavljenih 213 premijera (199 kazališnih i 14 operetnih naslova) 125 autora (66 stranih i 59 domaćih) i odigranih 2.050 predstava, Likvidacijski odbor Skupštine općine Pula 29. travnja 1971. godine (predsjednik Odbora je posljednji direktor Istarskog narodnog kazališta, glumac i redatelj Ljudevit Crnobori) donosi rješenje o prestanku rada Istarskoga narodnog kazališta kao ustanove.

Bila je to " Dubravka " Ivana Gundulića, u režiji dr. Matka Foteza i s Marijom Crnobori u ulozi Dubravke.

Ovogodišnji dobitnici općinskih povelja su: Remigo Olivari, Marija Družeta, Anica Ramić, Otmar Otto Širec, Odbor ogranka sindikata umirovljenika Vinkuran pri podružnici Medulin, Luiđ Glazduri, Dean Kirac, Vilma Učeta, Branka Grakalić, Udruga mladih Banjola Frašker, Antonietta Premate, Vitomir Pap, Hagen Roth, Agencija za upravljanje državnom imovinom Republike Hrvatske (AUDIO), Korado Leverić, Mario Crnobori a ove godine biti će dodjeljena i posebna nagrada: počasni građanin, odnosno u ovom slučaju građanke, koja će biti uručena Vidi Demarin.

U glazbenom dijelu programa sudjelovao je Ben Hur Rijeka, a tekstove čitala Irvana Crnobori - Majetić.

Napose valja spomenuti 23. Bijennale u Veneciji (lipanj 1942.), na kome su izlagali: Joza Kljaković, Ivan Meštrović, Ante Motika, Ivo Režek, Bruno Bulić, Josip Crnobori, Antun Medić, Slavko Kopač i Slavko Šohaj.

A Istranka Marija Crnobori, jedna od najvećih zvijezda hrvatskoga glumišta uopće, zacijelo jest iznimna i umjetnica i osoba. više

Treći dio je galerija portreta žena koje su obilježile svoje vrijeme i ostale trajno sačuvane u kolektivnoj memoriji, kao što su Alida Valli, Breda Urbič, Tatjana Arambašin, Giuseppina Martinuzzi, Ljubica Ivezić, Agneza Milošević, Marija Crnobori i brojne druge.

U godini 5. - obljetnice smrti akademskog slikara Josipa Crnobori u njegovom rodnom mjestu Banjole, nedaleko Medulina, svečano je otvorena Zavičajna galerija Crnobori.

A akademik Nedjeljko Fabrio o tom je projektu, između ostaloga, izrekao i sljedeće: " Kao kakvo duboko uzbuđujuće i iznenadno, neočekivano čudo dogodio se za nas susret dvojice samoniklih stvaratelja, jednoga pjesnika i jednoga skladatelja, dogodio na uobičajeno malenom fizičkom prostoru jednoga multimedijalnoga CD-a, no koji se prostor svojim snimljenim materijalom, udvojenim umjetničkim govorom, širi do prostora veličine duha. " Na CD-u su zastupljeni sljedeći umjetnici: Bruno Krajcar Mate Balota Marija Crnobori, Vlatko Stefanovski, klapa Fortunal Elvis Stanić, Stjepan Hauser, Tina Vukov Big band HRT-a, Tamara Obrovac Oliver Dragojević, Radojka Šverko, klapa Teranke Lidija Percan, Jano Valle, Noel Šuran Zoran Karlić, Nenad Bach, Putokazi Edin Karamazov, Meri Cetinić Robert Ferlin, Marija Kuhar Šoša Elda Krajcar Percan, klapa Pinguentum, Lovro Raić.

Uz snimke iz obiteljskog doma, Balotine Muilene sestre uz ognjište, filmski zapis prikazuje i glumce Mariju Crnobori i Ivu Ermana kako kazuju Balotine pjesme, Zvanu Črnju i Slavka Zlatića kako govore o njegovu liku i djelu te Balotu iz 1944. i 1962. godine.

Istim povodom Sveučilišna knjižnica u Balotin spomen sobi ugostila je u ponedjeljak učenike pulske Gimnazije i Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu uz kazivanje o Mirkoviću-Baloti i projekcije TV zapisa o njegovu životu, uključivši i nastupe Marije Crnobori i Ive Ermana s recitacijama Balotine poezije.

Te godine nije se otvarala prva godina, tako da sam uvjetno primljen na drugu godinu, tj. u drugu klasu, odmah iza starije, velike generacije u kojoj su bili: Jelka Šokčević, Marija Crnobori, Pero Budak, Mladen Šerment, Srđan Flego.

Nedaleko restorana nalazi se i kušaonica vrhunskog maslinovog ulja obitelji Crnobori.

Tu ulogu dobio je Enzo Crnobori iz Banjola za kojeg se zna da je bivši vojni tajni agent i sin poznatog proizvođača maslinovog ulja Marija Crnoborija.

Buićevi oponenti su ne jednom javno rekli da je upravo Enzo Crnobori idejni začetnik udruge Šanpjero i tvorac političara Gorana Buića.

Njegov je govor bio govor arhaične, autentične Istre, sličan onom Marije Crnobori, s kojom je debitirao 1934. na jednoj internatskoj priredbi, naglasila je Jelena Lužina.

O Rudanu će govoriti Milan Rakovac, Evelina Rudan Kapec, Daniel Načinović, Boris Biletić, Albino Crnobori, Aldo Kliman, Marija Sošić, Rudolf Ujčić, Marko Bijažić i svi sudionici susreta koji to žele, a na tribini će sudjelovati i grupa učenika OŠ Vladimir Gortan u Žminju.

Obitelj Crnobori donirala je Zakladi 6.000 kn u spomen na gospodina Ivana Crnobori koji je prerano izgubio bitku sa leukemijom

Marija Crnobori rođena je 1918. godine u Banjolama, pored Pule.

Na svečanosti u prostorijama Veleposlanstva, osim najuže obitelji gđe Crnobori, nazočili su i Nebojša Bradić, ministar kulture Republike Srbije, Branko Cvejić, ravnatelj Jugoslavenskog dramskog kazališta, Jelena Lužina, dramaturginja i suradnica Istarskog narodnog kazališta u Puli i djelatnici Veleposlanstva.

- I ranije smo poduzeli niz aktivnosti da bismo što spremniji dočekali kišnu sezonu pa su do sada očišćene upravo one ulice i trgovi koji najviše plave: Smareglina, Marulićeva, Mletačka, Dalmatinova, Laginjina, Istarska, Radićeva, Puntižela, Dubrovačke bratovštine, Poljana sv. Martina, Vukovarska, Trierska, Supilova, Ciscuttijeva, Flanatička, Portarata, Nazorova, Polikarpova, Pragrande te Koleži i Jasne Crnobori u Valdebeku, nabrojao je Stari.

Crnobori, Marija (Banjole, 1. listopad 1918), glumica.

Podsjetila je da su neponovljiv glumački par Ivo Erman i Marija Crnobori diljem zemlje prenosili zavičajnost, kada to nije bio trend.

Nakon Italije, Crnobori se priključio svojoj obitelji u Buenos Ariesu gdje je nastavio intenzivno raditi sve do odlaska u SAD, 1978. godine.

Veliki povratak Josipa Crnoborija svečano je upriličen 1999. godine u Zagrebu kada je u Klovićevim dvorima priređena izložba njegovih radova, slika i crteža nastalih u razdoblju 1937 - 1997. iz muzejsko-galerijskih i privatnih zbirki u Hrvatskoj, uz umjetnine dopremljene iz SAD-a, pod nazivom Josip Crnobori - povratak slikara ".

Crnobori je spojio slikarsku tradiciju i postimpresionistička traženja ostvarujući svoj vlastiti slikarski izraz.

U toj je predstavi po prvi put u glavnoj ulozi nastupila Marija Crnobori, po mišljenju mnogih najveća nada hrvatske kazališne mladosti i buduća prva tragetkinja hrvatske drame. [ 119 ]

Crnobori, Josip (Banjole, 22. listopad 1907 - Zagreb, 12. kolovoz, 2005), slikar.

Sjećam se kako je Gavella jednom vikao na Mariju Crnobori: " Kak to stojiš, kaj si raširila noge kak koza koja hoće pišat " Ne sjećam se da je takve ispade itko smatrao uvredama.