Početak staze prema vrhu Crnopca nije bilo problem pronaći.

Primičući se samom vrhu svako malo sam zastajkivao i upijao svu tu ljepotu krša, prelijepih vidika te zvukova što ih je bura stvarala strmoglavljajući se niz padine Crnopca.

Prenoćili smo u skloništu i u nedjelju rano krenuli stazom ispod Velikog Bata i Malog Crnopca na Veliki Crnopac.

Inače, kružnu markaciju kroz ovaj labirint kukova je proveo legendarni istraživač velebitskog krša, zadarski planinar Slavko Tomerlin - Tatek 1971. Osoba koja je osim ove staze najzaslužnija i za približavanje svim posjetiteljima " Kamene galerije " i posebice Crnopca čarobnim " Putem Malog Princa ".

Tremzina je jedna od zadnjih šumovitih planina kojima se Velebit, nakon Crnopca, spušta prema kanjonu Zrmanje.

Sjetili smo se Tea i ekipe sa Crnopca i njihovih uvjeta smještaja unatoč kojima i dalje nabijaju metre i metre, pa se nismo pretjerano žalili na taj jedan bijedni minus.

Niže dijelove sjevernih bokova Crnopca izgrađuju jurske karbonatne naslage, dok su na jugu, zastupljene naslage kredne starosti.

S obzirom na to da vršni dijelovi masiva dosežu do 1400 m n. m., a da se izvorišta na području dolina Zrmanje i Krupe nalaze na kotama od 70 do 150 m n. m., dubinski potencijal Crnopca je i do 1000 m.

Osnovni speleološki ciljevi ekspedicije Crnopac 2012. bili su nastavak sređivanja arhivskih podataka o poznatim jamama, istraživanje i rekognosciranje nepristupačnog unutarnjeg dijela Crnopca (potraga za novim jamama) te nastavak istraživanja u perspektivnoj, ali iznimno zahtjevnoj jami Muda labudova.

Gorski hrbat jugoistočnog Velebita (330 km2) sastoji se od masiva Crnopca (V.

Cerovačke špilje se nalaze na sjevernoj padini Crnopca uz sam rub Gračačkog krškog polja.

Područje Crnopca, istaknuo je Stipe Tutiš, iznimno je vrijedno zbog specifičnog krškog reljefa, vodnog bogatstva i niza endemskih vrsta.

Subota uvečer, vratili smo se sa Crnopca i došli u Jezerane, na Rokinu bezdanu.

S postignutom dubinom od 120 m to je zasad najdublja jama na ovom dijelu Crnopca.

Naime, njen se prostrani ulazni otvor nalazi nekoliko metara od planinarske staze za vrh Crnopca.

Prvu poslijeratnu speleološku akciju na području Crnopca organizirali su članovi SO PDS " Velebit " u razdoblju od 29. do 31.5. 1995. godine.

Jedina planinarska staza novijeg je datuma, a polazi od kraja spomenute šumske ceste, te preko Malog i Velikog Bata vodi do vrha Crnopca, dakle prolazi zapadnim i južnim rubom područja.

Zadarski župan Stipe Zrilić naglašava kako se područje jugoistočnog Velebita kod Crnopca predstavlja svjetski vrijedno područje krškog reljefa.

Kao što je od prije poznato, SOŽ već duži niz godina radi na južnom dijelu Velebita u predjelu Crnopca, sa ciljem da obradi to područje.

Jama Bijeli potok nalazi se u podnožju Crnopca i u blizini dobro poznate špilje Svetinje.

Opisanim istraživanjima obuhvaćeni su južni i zapadni rubovi prostrane krške udoline između vršnog grebena Crnopca na jugu, Malog i Velikog Bata na zapadu, Kite Gačešine na sjeveru, te Munižabinog vrha na istoku.

S obzirom na to da su južne i istočne padine Crnopca relativno dobro istražene, krenuli smo sa sjeverne strane.

Jedna od otkrivenih jama bila je i jama Bijeli potok, koja se nalazi u podnožju Crnopca, odnosno na području između Cerovačkih špilja i špilje Svetinje.

IIstovremeno s našom akcijom, istraživanjima Crnopca priključili su se i Velebitaši.

U ožujku 2001. godine ispitan je pristup po zapadnoj padini Crnopca, odnosno stara šumska cesta, što se od Prezida blago uspinje do predjela Šimlašice na visini od približno 1000 m.

Svjetlan Hudec, Ivna Vukšić, Fanica Kljaković - Gašpić i Jelena Katić rekognosciraju teren prema grebenu Crnopca i pronalaze jednu jamu.

Baza logora bilo je sklonište " Koliba Tatekove družine " te sve relativno ravne površine oko nje, na markiranoj planinarskoj stazi za vrh Crnopca.

Premda je rad u našoj najdražoj jami rezerviran samo za najiskusnije članove ekspedicije, naš se mio pomladak kalio i tesao na plićim jamama Crnopca, a dio se kao transportne ekipe spustio do prvog, ili čak do drugog bivka.

Od istraživačkih akcija najviše ih je bilo na području Crnopca, koji smo posjećivali 15 puta.

Cerovačke špilje Cerovačke špilje nalaze se uz željezničku prugu Zagreb - Split oko 4 km jugoistočno od Gračaca, u podnožju sjeverne padine Crnopca.