Kako danas klimatski uvjeti nisu pogodni za nastanak crvenice, stručnjaci smatraju da je ona na ovim prostorima reliktno tlo, nastalo u vrijeme kada je na ovim prostorima Like bilo puno toplije i prevladavala je tipična mediteranska klima.

Crvenice neujednačeno zadržavaju vlagu, a siromašne su dušikom i fosforom, što se u poljoprivredi nadoknađuje natapanjem i gnojidbom.

U dubljim slojevima uz povećanu vlagu pojačava se ispiranje, pa nastaju lesivirane (isprane) crvenice.

Erozijom i taloženjem nastale su i druge vrste tla, tako da se danas sastoji od vapnenca, pješčenjaka, breča, gline i crvenice.

Crvenice imaju visok stupanj zasićenosti adsorpcijskog kompleksa tla bazama (70 - 96 %) i vrlo male količine humusa koji se kreće od 2,3 - 4,1 (crvenice pod šumama sadrže i do 9,6 % humusa).

Pri dnu Poseidona zamijećen je sličan sediment crvenice no kada bi to imalo vezu s horizontalnim kanalom riječ bi bilo o tektonskom pomaku od 150 m (?).

Debele naslage zemlje crvenice koja prevladava, cijeli je kraj nazvan " crvena Istra ".

Crvenice su često skeletna tla i to skeletno ilovaste gline do gline, s time da se sadržaj koloidne gline povećava s dubinom.

Iz " trebovnika " za sanaciju lokve u Pakovu Selu (1925.) vidi se kao " pars pro toto " da su to bili veoma zamašni građevinski radovi: iskop u mješovitom tlu, iskop u kršu, izgradnja zida od kamena u malti od cementa i pržine (odnos 1:3), izgradnja kanala od kamena u malti od klaka iz zemlje crvenice (odnos 1:2), filter od kamena, pržina i šljunak za filter, pokrov kanala pločama, nasip lokve, te konačno izradba kasete za napoj blaga u blizini lokve, kako bi lokva bila oslobođena prisustva stoke (DAST 189).

Cijelo područje građeno je od kamena vapnenca, a manje površine zemlje crvenice ograđene su gromačama (prezidima, suhozidima) i na njima uspijevaju mediteranske kulture.

Obradivo tlo svodi se na davno zapuštene plitke antropogene terase u bližoj i široj okolini Portića, a kraških vrtača ili bilo kakvih značajnijih nakupina crvenice jednostavno nema.

Nigdi boljeg kumpira od našeg sa školja iz crvenice, govori Željko Dešpoja maslinar i uljar iz Dobropoljane.

Tla na kojima se u Dalmaciji uzgaja vinova loza nastala su na sedimentnim stijenama vapnenca (CaCO 3) i dolomita (Ca Mg CO 3), a to su crvenice (koje su pretežno već degradirale) te na aluvijalnim (tlima nastalim vodenim nanosima) i deluvijalnim (tlima nastalim poplavama), na kojima su se u dugom vremenskom razdoblju formirala flišna tla (gdje se izmjenjuju lapori tj. smjesa gline i vapnenca sa škriljevcima tj. metamorfnim stijenama koje se mogu kalati u ploče).

. prostor obuhvata Plana u cjelosti se nalazi unutar zone krša ili kompleksa karbonatnih stijena (I geotehnička kategorija), a tlo obuhvaća zemljišne kombinacije smeđeg tla na vapnencu i dolomitu, crnice, lesiviranog tla, negdje i crvenice,

Kako je udio mineralne komponente u vapnencima relativno malen, svega 1 - 3 % unatoč trajanju kemijskog rastvaranja od više desetaka tisuća godina u krškim pukotinama i šupljinama nakupilo se relativno malo crvenice.

Ona je ipak dala podlogu za širenje vegetacijskog pokrova čijim su se posredovanjem na površini iznad crvenice razvili smeđe tlo i crnica.

Fra Đokin prijatelj Ante Đikić uslikao Omera u majici na kojoj piše SEKUTIRI CRVENICE, pa sliku stavio na Facebook.

Nad bunarom o cvjetnicu isprala sam molitve, kroz pukotine nestale u toploj utrobi crvenice.

Zbog svojih pedoklimatskih specifičnih uvjeta, posebno odabrana i suncem okupana polja crvenice Puljštine, Rovinjštine, Poreštine, Novigrada i Umaga, daju iznimnu kvalitetu i okus mladom krumpiru i čine ga posebnim.

Oštro ogoljeno kamenje, crvenkasto od crvenice zemlje nakon kiše, koja se nalazi samo u tragovima - valjda ju hodočnsnici nose svojim kućama kao posvećenu zemlju, uz škrto žbunje šipka i rijetka malo veća stabla koja dobro dođu da se ljudi malo sklone u kakav takav hlad slika je naše staze prema cilju.

Zbog crvenice sadrži više određenih elemenata, prvenstveno željeza, i to 25 posto više nego krumpir uzgojen u Dalmaciji.

Cijeli je prostor pokriven nakupinama zemlje crvenice temeljem kojih se fizionomski izdvojio kao " Crvena Istra ".

Samo lokalno, ponajprije u Istri, nalaze se dublja tla plodne crvenice.

U primorskoj Hrvatskoj važna su crvena (crvenice) i smeđa tla, a ponegdje se mogu pronaći i skeletna tla.

Crvenice se odlikuju visokim sadržajem kalija a vrlo niskim fosfora i kalcija, pa se u tlo unosi vapnen materijal-Fertdolomit i NPK s visokom koncentracijom fosfora poput NPK 10 - 30 - 20 i NPK 8 - 26 - 26 u količ ini 300 - 380 kg/ha, odnosno 30 - 38 g/m2.

Naslage karbonatnog kompleksa mjestimice su prekrivene naslagama crvenice različite debljine i prostiranja.

Razmak od Novae do Crvenice prevalio sam ja po vrlo primitivnom putu laganim hodom za 7 sati.

Otužna kućerinica, četiri aršina široka, devet dugačka i šest visoka, sklepana od grubo obijena kamena, povezana šakom kreča na varićak crvenice.

U krajoliku su prepoznatljive mnoge manje uzvisine između kojih su plodne površine crvenice.

Područje na kojem se teren uspinje prema srednjem dijelu općine zauzima smeđe tlo na vapnencu s nešto crvenice.