Pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji mons. Marko Culej obnašao je različite službe, ranije kao pomoćni zagrebački biskup, a potom i kao varaždinski biskup.

Spomen kapela posvećena je hrvatskom blaženiku, kardinalu Alojziju Stepincu koji je i sam bio žrtva progona jugo-komunističkog terora (umro je 10. veljače 1960. godine u pritvoru rodne župe u Krašiću), a crkvicu je u lipnju 2000 godine blagoslovio mons. Marko Culej, prvi biskup Varaždinske biskupije.

Ako Boga zaniječemo i živimo kao da ga nema, eto otvorenih vrata kriminalu, nasilju, zavisti, samoubojstvima i drugim zlima koji vode samouništenju pojedinca i društva«, rekao je biskup Culej.

Za " Marul " su nastupili Leon Šarko, Karlo Horvat i Jurica Culej, pod vodstvom profesora tjelesne i zdravstvene kulture Vladimira Borbaša.

Nakon dolaska mladih u Varaždin u katedrali će od 18 sati večeras biskup Culej predvoditi misno slavlje.

Varaždinski biskup Marko Culej u uskrsnoj poruci ističe kako je Uskrs blagdan svjetla, radosti, života, nade, mira i ohrabrenja.

Uz molitvu za pokojne i prigodne riječi spomenik je posvetio Varaždinski biskup Marko Culej, koji je zatim za sve poginule održao misu zadušnicu u mjesnoj crkvi Benedikta.

Na posvećenju spomenika biskup Culej je među ostalim upozorio: »Mi smo danas ovdje puni zahvalnosti onima koji su organizirali ovaj spomenik kao znak da se ne smije zaboraviti one, koji su sebe ugradili u našu domovinu i našu sadašnju državu.

U 12,00 sati kod spomen obilježja u Borovu u pratnji branitelja i članova udruga Stjepan Culej-Stiv predsjednik USPDR " Krpelj-Vinkovci " dao je izjavu za medije nakon još jednog sramotnog i vandalskog čina na spomen obilježju poginulim redarstvenicima 1991. godine u Borovu selu.Izjavu za radio postaju Županja dao je predsjednik udruge specijalne policije iz Domovinskog rata " Delta-Županja " Đuro Merc.

U dogovoru sa zagreba kim nadbiskupom kardinalom Franjom Kuhariđem, pomođni zagreba ki biskup mons. Marko Culej i presjednik Hrvatskog Caritasa mons. Vladimir Stankoviđ predvodili su u utorak, 9. svibnja 1995. skupinu predstavnika Caritasa iz raznih z

Prije četrnaest godina bio sam u Čakovcu gdje je iste godine ustanovljena Varaždinska biskupija, a Marko Culej, dotadašnji pomoćni biskup zagrebački, bio je imenovan prvim biskupom te nove biskupije.

U sukobu sa znatno brojnijim pripadnicima srpskih paravojnih postrojbi ubijeni su i masakrirani: Stipan Bošnjak iz Nuštra, Antun Grbavac iz Nijemaca, Josip Culej iz Jarmine, Mladen Šarić iz Novih Jankovaca, Zdenko Perica iz Nuštra, Zoran Grašić iz Otoka, Ivica Vučić iz Vinkovaca, Luka Crnković iz Otoka, Marinko Petrušić iz Tovarnika, Janko Čović iz Ivankova, Željko Hrala iz Ivankova i Mladen Čatić iz Županje.

Kako se prisjeća unuk Stjepan Lončarić, u njegovoj kući na Radničkom dolu godinama su se okupljali slikar Ernest Tomašević, koji je grafički oblikovao njegove ideje, i njegova supruga Nevenka Đorđević, također slikarica, nekoliko generacija obitelji Matko, od pisca pučkih romana do draguljara, te brojni obrtnici, primjerice, tekstilci Vurdelja i Bačić, stolar Horvatek, zidari Barbarić, Culej

Biskupi su imenovali članove Odbora HBK za osobe lišene slobode kojem je na čelu mons. Marko Culej, biskup varaždinski.

Predsjednik Odbora HBK za Veliki jubilej, varaždinski biskup msgr. Marko Culej upoznao je biskupe sa planovima proslave Velikog jubileja u Rimu i Svetoj Zemlji, dok je riječko-senjski nadbiskup msgr. Anton Tamarut izložio glavne točke papinske bule " Otajstvo utjelovljenja ".

»Vjera ne smije postati osobni privilegij, nego se mora podijeliti s braćom ljudima«, rekao je biskup Culej protumačivši u propovijedi Isusov nalog: »Idite po svem svijetu i navješćujte Radosnu vijest svim stvorenjima«.

»Najbolji dar zahvalnosti u prigodi proslave obljetnice ' Glasnika ' bit će da dođe u svaku hrvatsku obitelj, u obitelj gdje se govori hrvatski i njemački, da žive vjera, jezik i kultura u našemu narodu, koji se u bratstvu želi povezivati«, zaključio je biskup Culej.

2004. - u upotrebu stavljene dvije dvorane i prateći prostori za održavanje vjeronauka - dobiveno je 150 novih stolaca - montiran kip svetih Fabijana i Sebastijana, dar kipara Nikole Šanjeka 2005. - 17. travnja, Krizma, blagoslovljena i montirana dva nova zvona i posvećen oltar i ambon, djelo kipara Nikole Šanjeka, misu predvodio biskup Marko Culej. - 22.11.2005. Varaždinskoj biskupiji upućen je zahtjev kojim se određuju krajnje granice župe: s juga: Hallerova aleja s istoka: u cijelosti ulice Gustava Krkleca, Božene Blazzeriano, Trnovečka i Kumičićeva sa sjevera: rijeka Drava sve do granice župe Sračinec sa zapada: zaobilaznica od naselja Hrašćice do Hallerove aleje 2006. novim razgraničavanjem župa dobiva u cijelosti ulice Gustava Krkleca i Božene Blazzeriano, te dio Trnovečke i Kumičićeve (oko 100 obitelji)

Na pokorničko bogoslužje nadovezala se misa koju je predvodio varaždinski biskup, mons. Marko Culej.

Potom je odredio da čakovečka samostanska crkva slavi svoje posvećenje svake godine u nedjelju koja je najbliža navedenom datumu. 19. lipnja 2005. biskup Marko Culej blagoslovio je orgulje i dva nova mozaika u crkvi sv. Antuna Padovanskog na čakovečkom Jugu. 25. lipnja 1991. Hrvatski sabor službeno je proglasio samostalnost i suverenost Republike Hrvatske.

U predgovoru pjesmarice mons. Marko Culej, varaždinski biskup, zaželio je da pjesmarica pridonese plodonosnijem pastoralu s mladima, koji se susreću i druže ujedinjeni u Isusu Kristu, te da se molitvama kroz pjesmu obogate susreti, molitvena okupljanja i mise s mladima.

Biskup Culej istaknuo je na predstavljanju kako je knjiga dar svim župljanima, sadašnjim i posebice budućim naraštajima jer će ostati sačuvana povijesna duhovna ostavština mjesta kojem se u prošlim vremenima često skidao atribut sveta.

Varaždinska biskupija utemeljena je 5. srpnja 1997. godine, odlukom pape Ivana Pavla drugog, a za prvog biskupa novouspostavljene biskupije ustoličen je mons. Marko Culej.

Vijest da je njihove roditelje pohodio biskup Marko Culej i župnik Stjepan Mostečak pročitali smo u »Glasu Koncila« ovih dana i saznali da postoji netko tko se brine za Rome.

Iz Hrvatske su još stigli riječki nadbiskup Ivan Devčić, zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, varaždinski biskup Marko Culej, đakovačko-srijemski biskup Marin Srakić, gospićko-senjski biskup Mile Bogović, krčki biskup Valter Župan te pomoćni zagrebački biskupi Josip Mrzljak i Vlado Košić.

U uskrsnoj poruci varaždinski biskup mons. Marko Culej ističe: »Isus je pobijedio smrt i on je prvi uskrsnuo.

Tijekom dva dana proći će se put od 40 - tak kilometara od Remetinca u Varaždinsko-topličkom dekanatu do Radovana, gdje će se prenoćiti, pa sve do Varaždina, gdje se križni put zaključuje u katedrali Uznesenja Marijina u nedjelju navečer misnim slavljem u 18 sati koje će predvoditi varaždinski biskup mons. Marko Culej.

8. rujna 2002. Crkvu sv. Antuna Padovanskog posvetio biskup Marko Culej.

Prvi varaždinski biskup, pokojni mons. Marko Culej, dao je punu podršku ovakvom razvoju Zbora.

U nedjelju, 24. travnja župnu crkvu Sv Marka ev. u Vinici posjetio je mons. Marko Culej, biskup Varaždinske biskupije.