Trener OK je Željko Stipanović, inače tajnik i voditelj omladinske škole OK " Cvijeta Zuzorić " Igrački kadar čine djevojke iz Župe koje su osnovna znanja i vještine stekle u Osnovnoj školi " Župa dubrovačka " pod vodstvom Franja Hermana.

Draga moja Bianca - piše izmaštana Cvijeta Zuzorić perom Luke Paljetka u svojem apokrifnom dnevniku Skroviti vrt najboljoj prijateljici, najvećoj pouzdanici, moglo bi se reći i lezbijskoj ljubavnici, jer carta je ženskog roda, odnosno svakodnevnom pisanju koje je njezina najveća strast, zamamnija od svih vrtoglavica puti kojima ga dobrim dijelom ispunja.

Matko Sršen ne misli da on to jest, pa nam, nastojeći se što više približiti obožavanoj Cvijeti, na kazališnoj cedulji svoga novoga dramskoga djela, dramoleta Cvijeta Zuzorić quasi una fantasia ne bez diskretne samoironije nudi jednu od inačica i rekonstrukcija svoje, za vrijeme nedavne opsade Dubrovnika izgubljene drame o Cvijeti Zuzorić, renesansnoj pjesnikinji, koja je njemu kao i njegovu sugrađaninu Paljetku (koji joj je prije više desetljeća ispjevao pjesmu) cijeloga života opsesija.

U bjelini prekrasnih kostima Ike Škomrlj, bijelih i teških s aluzijom na ručni vez, u praznini noćne saloče scenografa Petra Barišića s napuštenim glazbalima koja se povremeno jedva čujno oglase iz uspomena, dvije izvrsne glumice Anja Šovagović Despot (Cvijeta Zuzorić Pescioni) i Doris Šarić Kukuljica (Mara Gundulić di Gozze) otkrivaju dramatičnu tajnu grijeha, koji će im biti oprošten, ne samo zato što su mnogo patile, niti zato što se on uglavnom doima kao da je zapravo hinjen poput zavodljiva ceremonijala sa školjkama, nego ponajprije zato što ga one na glumački dostojanstven način u punom skladu virtuoznog govora i pokreta brane iz petnih žila, Anja iskazom prkosne tajnovitosti, Doris snažnim pogledom u dubinu ponora ljudske strasti i stvaralaštva.

Cvijeta Zuzorić (1552. - 1600.), dubrovačka plemkinja, poznata je kao muza i lik koji su u svojim djelima slavili hrvatski i talijanski književnici.

Cvijeta Zuzorić i sama je bila pjesnikinja, a u Dubrovnik se vratila 1570., kada je njezin muž imenovan konzulom u Dubrovniku

Pouzdano se zna da je Cvijeta Zuzorić (Flora Zuzzori Pescioni) rođena sredinom XVI st. u Dubrovniku.

Dobila niz nagrada, a posljednja je Nagrada Marul za najbolju kostimografiju u predstavi Cvijeta Zuzorić, redatelja Matka Sršena.

položaj žene u onodobnom kulturnom svijetu kakvim je bio dubrovnik, firenza ili druge talijanske kneževine u kojima se je kretala cvijeta zuzorić nije se mnogo razlikovao. one su trebale biti samo ures doma, dobre družice svojim muževima, a kulturna nadgradnja bila je tek jedan od tih uresa u slavu doma kojega je predstavljala.

Naime, Mara Gundulić i Cvijeta Zuzorić bile su velike prijateljice, pa je Marusa Gundulićeva u posveti Razgovorima o Aristotelovoj Meteorologici, napala " medvjede, vukove i tigrove " rodnoga Dubrovnika koji su kaljali čast lijepe i kreposne plemkinje Cvijete Zuzorić.

Cvijeta Zuzorić najuvjerljiviji je dokaz koliko trajan i snažan utisak u vremenu i prostoru može ostaviti neka protekla strast, koja se zapravo trajno odbija od jednog pjesničkog zrcala do drugog, sve dok se umnožena u beskraj ne izgubi na mjestu odakle je i potekla.

Kao što Dubrovnik igra igru skrivača sa kroničarima iz današnjih vremena i ljubomorno sakriva svoje tajne duboko u kamenu, tako se i Cvijeta Zuzorić poigrava sa stoljećima... i pojavljuje se pred nama uvijek iznova u sve većoj raskoši i ljepoti kojoj su minula stoljeća utisnula tajanstveni sjaj čarolije.

Ilustrator Ivan Vitez objasnio je publici kako je morao odustati od uobičajenog načina rada na slikovnici zbog posebnosti teksta te naglasio kako je Cvijeta Zuzorić izuzetno značajna osoba za Dubrovnik, ali i nedovoljno poznata, zbog čega je podulje vrijeme razmišljao na koji je način vizualno prikazati djeci.

Jesenji dani te planine bili su jedina radost u njegovom najranijem detinjstvu i oni su ti koji su nam ga očuvali za naše slikarstvo. " Drugu bitnu odliku slikarstva Nikole Graovca, posle prve samostalne izložbe 1935. godine, u Umetničkom paviljonu " Cvijeta Zuzorić " dao je Rade Drainac: " U moru naših oskudnih talenata, kabinetskih rabotnika koji se preznojavaju da nešto stvore, slikarstvo Nikole Graovca je sva budućnost i nada.

cvijeta zuzorić (1555 dubrovnik - firenca 1599)

Britvić), zatim Zelenci, slika zore Grada s prekrasnim refrenom, Noćas, šetnja kišnim Dubrovnikom s prijelaza godišnjih doba s kojom se isprepleće ljubavna tema, Večer je naš prijatelj, s dramatičnim osjećajima rastanka te Cvijeta Zuzorić, osjećajna posveta dubrovačkoj pjesnikinji.

Sršen u drami Cvijeta Zuzorić quasi una fantasia i kao dramatičar i kao redatelj proniče u tu tajnu kroz Cvijetin odnos s bliskom prijateljicom Marom Gundulić di Gozze, suprugom pjesnika Nikole Gučetića.

Naravno da autorka knjige to zna, posebno što i sama ističe mesta u kojima je žensko pismo moglo da dođe do izražaja, a to su poučna i dela dečje književnosti, ali ipak se čini da je u praksi, odnosno u primerima kojima se posebno bavi u knjizi, a to su Cvijeta Zuzorić i Irena Vrkljan, kao dva opozita, kao dve obrnute slike u ogledalu, ovo previdela.

NACIONAL: Koji su Hrvati po vašem sudu osobite osobe? Miroslav Krleža, Ranko Marinković, kardinal Franjo Šeper, Ruđer Bošković, Nikola Tesla, Cvijeta Zuzorić.

Sršenova Cvijeta Zuzorić u Kneževu dvoru

- Njezin je stan pravi Parnas, gostoljubivi duh blagovanja i umjetničkog kulta stola, ona je današnja Cvijeta Zuzorić, bogomdana štićenica svih muza, bujna mediteranska bit koja se nije nikada gurala, a kojoj su svi hrlili izrekao je na proslavi dugogodišnji joj prijatelj dr. Slavko Perović.

Dokaz tome je i nagrada " Marul " za najbolju kostimografiju u predstavi Cvijeta Zuzorić režisera Matka Sršena na upravo završenim 16. Marulićevim danima u Splitu.

Iza »strašnih glasova Vukova, Medvjeda i Tigrova«, koje tu spominje MFra, kojim »odjekuju ova naša tamna i sumorna mjesta« to jest grad Dubrovnik shvaćen kao mračna kamena šuma nasuprot svijetlom osunčanom perivoju individualiziranih posebnosti leži ne samo aluzija na sve one »čerkeske tigrove i afričke lavove« iz Galatea Giovannija della Casa, nego zacijelo i na imena/prezimena ondašnjih gradskih vladajućih moćnika koji, osjetivši opasnost i nedosežnost pojave kakva je Cvijeta Zuzorić, »prepuni pakosti i zavisti (...) daju glupim riječima oduška nemiru svoje žalosne strasti« (sfogano con parole scempie la molestia della lor trista passione), piše MFra.

Redom, riječ je o sljedećim imenima: Cvijeta Zuzorić, Ana Katarina Frankopan Zrinski, Katarina Patačić, Dragojla Jarnević, Ivana Brlić-Mažuranić, Jagoda Truhelka i Vesna Parun.

Cvijeta Zuzorić najuvjerljiviji je dokaz koliko trajan i snažan utisak u vremenu i prostoru može ostaviti neka protekla strast, koja se zapravo trajno odbija od jednog pjesničkog zrcala do drugog, sve dok se umnožena u beskraj ne izgubi na mjestu odakle je i potekla.

Novinari OŠ MOKOŠICA, u pratnji svoje mentorice prof. Jane Šehović, prisustvovali su promociji slikovnice Cvijeta Zuzorić, autorice dr. Slavice Stojan, koja se održala 9. prosinca u Gradskoj knjižnici u Dvorani od zrcala.

Pa dok nam Cvijeta Zuzorić sve više izlazi na vidjelo u kongenijalnoj Paljetkovoj apokrifnoj interpretaciji, Nada Bunić, eto, nakon toliko stoljeća zaborava i utaje sama (no ne bez Stipčevićeve pomoći) uspješno brani obiteljsku čast i iznosi na vidjelo gorku bujnost svojega poetskog napora i dara.

Cvijeta Zuzorić čitava je života oko sebe okupljala pjesnike i umjetnike, a i sama je pisala stihove.

Bila je ona mecena, a možda čak i novovjekovna Cvijeta Zuzorić.

Recital prema djelu Nikole Vitova Gučetića u kojem razgovaraju Cvijeta Zuzorić i Mare Gundulić izvest će Studentski teatar Lero - ističu iz Arboretuma, uz napomenu kako su tijekom Tjedna botaničkih vrtova posjeti Arboretumu besplatni za stanovnike Dubrovačko-neretvanske županije.