To su Vladimir Nazor, Milan Begović i Ivo Vojnović koji u Zadru završava Dubrovačku trilogiju.

Na repertoaru su se našli Vladimir Nazor, Juraj Baraković, Šime Budinić, Brne Karnarutić, Petar Preradović, Vladan Desnica, Milan Begović i mnogi drugi čije je djelo, rad i vrijeme u kojem su stvarali predstavljeno na zabavan i zanimljiv način.

Konkretan primjer: Milan Begović umro je 1948. godine i njegova djela su " public domain ".

Zagrebačko kazalište uspijeva ipak za intendanture Julija Benešića (1921 - 26) djelovanjem redatelja Branka Gavelle i scenografa Ljube Babića ostvariti visoke artističke domete posebice u realizacijama djela hrvatske književnosti (Miroslav Krleža Golgota, 1922, Milan Begović Pustolov pred vratima, 1926.) i svjetske klasike i suvremenih autora (Shakespeare, Shaw, Pirandello).

1. Milan Begović, jedan od žanrovski najraznovrsnijih hrvatskih književnika prve polovine 20. st., nezasluženo je ostao u sjeni Miroslava Krleže.

Unatoč posvemašnjoj svijesti o postojanju pitanja koja nemaju odgovora, lirski je junak u nepokolebljivoj potrazi za svojim snovima, kao nepopravljivi romantik koji ustrajno vjeruje u zanos i patos. 15. Begović, Milan, 1876 - 1948 Myrrha; Amerikanska jahta u splitskoj luci/Milan Begović; priredio Ivica Matičević.

Ivana: Među piscima su to svakako Pirandello i Čehov, te naravno moj pradjed Milan Begović.

U malom Etno muzeju OŠ Milan Begović izloženo je ukupno 90 eksponata koji se odnose na sve dijelove života u vrličkom kraju, od tronožaca, do predmeta koji su se koristili u domaćinstvu i na polju, pa sve do tkalačkog stana i sačuvanih starih komadića nošnje uokvirenih na zidu muzeja.

Osobito se bavio Milanom Begovićem, pa je o njemu objavio knjige Kazališni čovjek Milan Begović (Zagreb, 1985.) i Begovićev scenski svijet (Zagreb, 1987.), a priredio je i Begovićeva djela za Stoljeća hrvatske književnosti.

Neki od njih su: - u 19. stoljeću: dr. Juraj Pulić, prvi ravnatelj Hrvat, dr. Miho Klaić, prvi urednik Narodnog lista, Špiro Brusina, znanstvenik i erudit, Natko Nodilo, urednik Narodnog lista. - u 20. stoljeću: Vladimir Nazor, pjesnik i književnik, Milan Begović, književnik, Pavle i Maja Dešpalj, znameniti glazbenici, Igor Kuljerić, glazbenik i skladatelj, Ante Stamać, književnik i pjesnik, Ivo Mašina, hrvatski domoljub i mučenik, te mnogi drugi.

U prigodnom programu nastupili su: male vodičke mažoretkinje, mališani iz Dječjeg vrtića Tina, ženska klapa Oršulice, KUD " Milan Begović " iz Vrlike i folklorna skupina Koledišća iz Jezera.

U trećem razredu realne gimnazije, u jesen, u trinaestoj godini, započeo je pisati pjesme, no te je već 1920. uništio. 1920/1921. Kao đak petog razreda gimnazije, stanovao je u brodskom samostanu, gdje je napisao devet pjesama, od kojih su sve, osim jedne, poslije i objavljene. 1922. 1. ožujka: pod pseudonimom Margan Tadeon, objavljena mu je u srednjoškolskom listu »Omladina« pjesma Tužna jesen, jedina objavljena mu za gimnazijskih godina. 1923. Jesen: njegov mentor, slikar Jerolim Miše, odnio je u Zagreb, uredniku »Savremenika« Milanu Begoviću, pregršt njegovih pjesama i vratio se s viješću da će Begović izbor od nekoliko pjesama uvrstiti u »Savremenik«; no taj je časopis potkraj 1923. prestao izlaziti. 1923/1924. Ponavljao je sedmi razred (matematika) idući svaki dan iz Rastušja u Brod pješice, kao i u nižim razredima gimnazije. 1925. 24. studenoga: u Brodu, položivši popravni ispit iz matematike dobio je Svjedočanstvo o višem tečajnom ispitu (ispitu zrelosti). 13. listopada: upisao studij šumarstva u Gospodarsko-šumarskom fakultetu. 1928. 1. ožujka: u Zagrebu, napustivši studij šumarstva, upisao se na Filozofski fakultet: historija južnoslavenske književnosti, filozofija. 17 30. svibnja: s akademskim pjevačkim zborom Mladost (dirigent Jakov Gotovac) na turneji po Njemačkoj: Dresden, Berlin, Leipzig, Düsseldorf, München; u Berlinu (20. svibnja) susret s Franom Mažuranićem. 1. studenoga: pod pseudonimom Tadeon, objavljena mu je pjesma Golubinja krila, u 8. broju »Književnika«; urednik Milan Begović.

Znamo da su talijanski teatar u Trstu, za boravka u tom gradu posjećivali Ante Tresić Pavičić i Milutin Cihlar Nehajev, u Rijeci su mu gosti bili Janko Polić Kamov i Viktor Car Emin, u Zadru Ivo Vojnović, Srđan Tucić i Milan Begović, čest gost i na talijanskim kazališnim predstavama u Splitu, kao i Ante Tresić Pavičić, i drugi; riječju, dramski pisci što čine reprezentativan odabir hrvatskih dramatičara svih vremena.

Primjerice, valorizacija Kamova otpočela je 70 godina nakon njegove smrti, Milan Begović je donedavno bio prešućivan dok su mnogi minorni pisci iz druge ili čak treće lige bili ozbiljno razmatrani, itd.

To su naši vrli Vrličani Milan Begović i fra Filip Grabovac Grabić.

1948. umro je Milan Begović, do Krleže, " najliterarniji " hrvatski pisac.

Književnik, dramaturg i režiser Milan Begović rođen je u Vrlici 1876., a umro u Zagrebu 1948. godine.

Iz Vrlike nam dolazi poznati pisac Milan Begović, te franjevac Filip Grabovac.

Stvara u vrijeme koje je, u prostoru proze, od starije generacije pisaca obilježio Milan Begović, a od modernijih August Cesarec.

Milan Begović ili Josip Kosor ili Ivo Vojnović?

Iako je Tin Ujević jednom napisao: »Splitski umjetnici, i kada su učili kod modernih, suviše su bojažljivi kao afirmacija vremena«, u Splitu se ipak tada gradi pod utjecajem secesije, u kavanama se okupljaju i raspravljaju književnici (Dinko Šimunović, povremeno Tin Ujević, Milan Begović), a slikari izlažu u izlozima gradskih dućana.

Zadnjeg dana svojeg radnog vijeka u Osnovnoj školi Milan Begović u Vrlici, direktorica škole i dugogodišnja nastavnica tjelesnog odgoja Dunja Turudić uspjela je u svojem naumu - unutar školske zgrade otvorila je prvi vrlički - Etno muzej, a već sutradan otišla u mirovinu zadovoljna i puna planova.

Tamo je kompletna plovna mehanizacija odnosno svih 13 brodova kaže voditelj mehanizacije Brodske Posavine Milan Begović.

Milan Ogrizović, Milan Begović i Josip Kosor hrvatski su dramatičari koji su rođeni u različitim krajevima hrvatske, ali su se kao književnici i kazališni djelatnici formirali u Zagrebu, te od Beča očekujući potvrdu nacionalnog značaja u književnosti i kazališnom radu. 13 Ondašnji bečki suvremenici, dramatičari: Bahr, von Hofmannsthal, Schnitzler, trojica autora koji su privukli posebnu pozornost zagrebačkog dramskog i kazališnog kruga. 14 Zagrebački i bečki dramaturzi bili su glavni posrednici između hrvatskih i austrijskih dramatičara. (Kako ćemo kasnije vidjeti, ova potonja činjenica postat će vrlo bitnom za sudbinu Ogrizovićeve Hasanaginice.) Ogrizovićeva Hasanaginica kao i Vojnovićeva Smrt majke Jugovića spada u drame koje

Između ostalih tekstova ističu se Biti ili ne biti: Shakespeare na filmu, Brecht i film, Milan Begović i film ali svaki od osam objavljenih dijelova ove publikacije, koji su pisani u široku vremensku rasponu od trideset godina, od 1968. do 1998., svjedoči o duboku autorovu urastanju u teme kojima se bavio i dragocjen su doprinos boljem poznavanju filma za svakog polaznika Škole medijske kulture i za svakog drugog zaljubljenika u film.

Podrijetlo mu je iz gorštačkoga kraja srednje Dalmacije, iz sredine koja je hrvatskoj kulturi dala umjetnike kao što su kipar Ivan Meštrović, književnici Dinko Šimunović i Milan Begović, skladatelj Krsto Odak.

Oni su: 1. Miroslav Krleža, 2. Vladimir Nazor, 3. Milan Begović, 4. Ivo Vojnović, 5. Antun Gustav Matoš, a njihovi rani, malo kome, poznati uradci su: a) Knjiga Boccadoro, b) Pan, c) Geranium, d) Iverje, e) Slavenske legende (1, 2) 3. Shakespeare je napisao Hamleta davne 1599. godine. 400 godina kasnije, jedan je Hrvat osjetio potrebu da još nešto nadoda (i okrene stvari naglavačke), pa je 1997. objavio postmodernističku petočinku " Poslije Hamleta ".

Matoš, Milutin Cihlar Nehajev, Vladimir Nazor, Milan Begović, Fran Galović).

VRLIKA Nakon što se " vraćao " u svoju rodnu Vrliku s Erom s onog svijeta, uz znamenitu vrličku česmu, te kroz simpozij 1997. godine, hrvatski klasik, bogati i svestrani pisac Milan Begović ponovno će ovih dana biti među Vrličana zahvaljujući Nakladi Ljevak iz Zagreba i Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Milan Begović nije bio nikakav kolaboracionist a još manje fašist, bio je naš Rainer Maria Rilke, kao i Ujević, Šop, Zagorka, Tadijanović, Šolc i brojni drugi, bavio se za NDH samo svojim književnim radom, ne mareći za to teško i posve neknjiževno vrijeme.