Najčešći predstavnici naših krajeva: Cyclamen europaeum L., šumska ciklama: raste u kontinentalnom dijelu, Hrvatskom primorju, na Velebitu te na otocima Krku i Cresu.

Mali klobučac ili primorska ciklama (Cyclamen repandum) cvjeta u proljeće, a miholjica ili napuljska ciklama (C. hederifolium) krajem ljeta i u jesen na istim staništima.

Cyclamen persicum - Cvijet koji ukrašava mnogobrojne domove tokom hladnijih mjeseci, jedna od rijetkih biljaka koja cvate u jesen i zimi.

Osim ovih, zakonom zaštićenih biljnih vrsta na području Općine rasprostranjene su i slijedeće biljne vrste koje se mogu smatrati ugroženima jer njihova brojnost opada, a staništa im nestaju: mali zimzelen (Vinca minor), šumarica (Anemone sylvestris), drijemovac (Leucojum vernum), mjehurica (Physalis alkekengi), šumska sirištara (Gentiana asclepiadea), obični likovac (Daphne mezereum), kukurijek (Helleborus atrorubens) i ciklama (Cyclamen purpurescens).

Cyclamen repandum Sibth. Sm., primorska ciklama, klobučac rani ili mali: cvjetovi su crveni, bez mirisa, a javljaju se u proljeće (III. - V. mj.).

Ciklama (Cyclamen persicum) je omiljena jesenska biljka, ali nije baš bezopasna.

Cyclamen persicum (sobna ciklama) Biljka je koja cvate do ožujka.

' Kod sramežljivih žena koje lako zaplaču, vole se utopliti, imaju nepravilne menstruacije praćene glavoboljom, vrtoglavicom, mutnim vidom indicirani lijek je Cyclamen.

To je perzijska ciklama (lat. cyclamen persienum).

(11) Umjetno razmnoženi primjerci kultivara Cyclamen persicum ne podliježu odredbama ovoga Pravilnika.

Cyclamen Ciklame Ciklame su biljke koje rastu na svježim i sjenovitim staništima, pa kao takve ne podnose pregrijane prostorije sa suhim zrakom.

Triticum). 2 Nenormalnosti klice 21 Hipokotil, epikotil i mezokotil: 21/01 kratak i zadebljao (osim Cyclamen) 21/02 ne formira gomolj (samo kod Cyclamen) 21/03 duboko napuknut ili polomljen 21/04 sasvim rascjepljen 21/05 nedostaje 21/06 stisnut 21/07 čvrsto uvrnut 21/08 presavijen 21/09 stvara petlju ili spiralu 21/10 vretenast 21/11 staklast 21/12 truo kao rezultat primarne infekcije 22 Vršni pup i okolna tkiva: 22/01 deformirani 22/02 oštećeni 22/03 nedostaju 22/04 nekrotični 22/05 trula kao posljedica primarne infekcije Napomena: Ako je vršni pupoljak oštećen ili nedostaje, klijanac je nenormalan čak i kad su jedan ili dva pazušna pupoljka (Phaseolus) ili izdanka (Pisum) nerazvijena. 3 Nenormalnosti kotiledona i primarnih listova 31 Kotiledoni (primjenjuje se pravilo 50 %): 31/01 nabubrio ili zakovrčan 31/02 deformirani 31/03 slomljeni ili na drugi način oštećeni 31/04 razdvojeni ili nedostaju 31/05 obezbojeni 31/06 nekrotični 31/07 staklasti 31/08 truli kao rezultat primarne infekcije Napomena: Klijanci kojima su kotiledoni oštećeni ili truli na mjestu na kojem su srasli s osi klijanca ili oko vršnog izdanka ocjenjuju se nenormalnima, bez obzira na pravilo 50 % 32 Kotiledoni kod Allium spp.: 32/09 kratki i zadebljali 32/10 suženi 32/11 presavijen 32/12 stvara petlju ili spiralu 32/13 bez izraženog »koljena« 32/14 vretenast 33 Primarni listovi (primjenjuje se pravilo 50 %): 33/01 deformirani 33/02 oštećeni 33/03 nedostaju 33/04 obezbojeni 33/05 nekrotirani 33/06 normalnog oblika, ali manji od ¼ normalne veličine 33/07 truli kao rezultat primarne infekcije 4 Nenormalnosti koleoptile i prvog lista 41 Koleoptila 41/01 skraćena ili drugačije deformirana 41/02 slomljena 41/03 nedostaje 41/04 defektna ili nema vrh 41/05 jako polomljena ili formira petlju 41/06 formira spiralu 41/07 čvrsto uvrnuta 41/08 rascjepljena više od 1/3 dužine od vrha 41/09 vretenasta 41/10 rascjepljena u bazi 41/11 trula kao rezultat primarne infekcije Napomena: samo kod Zea mays: klijanac je nenormalan ako koleoptila ima jedno od sljedećih oštećenja kombinirano sa oštećenjem prvog lista kao što je definirano na slici 1: 1. ako se prvi list pojavio u vrijeme ocjene klijanca a. koleoptila rascjepljena više od 1/3 dužine od vrha b. koleoptila snažno presavijena c. vrh koleoptile oštećen ili nedostaje d. koleoptila rascjepljena bilo gdje ispod vrha 2. ako se prvi list nije pojavio u vrijeme ocjene klijanca a. vrh koleoptile oštećen ili nedostaje b. koleoptila rascjepljena više od 1/3 dužine od vrha c. list izbija ispod vrha koleoptile 42 Prvi list 42/01 doseže ispod polovice normalne duljine koleoptile 42/02 nedostaje 42/03 rascjepljen ili drugačije deformiran 42/04 izbija iz donjeg dijela koleoptile 42/05 žut ili bijel (bez klorofila) 42/06 truo kao rezultat primarne infekcije 3.4. Višeklično sjeme posjeduju neke biljne vrste.

Mini ciklus Pet minuta salonske glazbe vratit će nas na početak 20. stoljeća vrlo atraktivnim Cyclamen valčikom Vjekoslava Rosenberga Ružića.

3.1. Klijavost sjemena jest u laboratorijskim uvjetima ispitan i utvrđen broj normalnih klijanaca prema ukupnom broju sjemenki stavljenih na klijanje, utvrđen nakon proteka vremena predviđenog za završno ocjenjivanje, iz uzorka jedne partije sjemena. 3.1.1. Energija klijanja utvrđuje se kao informativni podatak o broju normalnih klijanaca ispitan i utvrđen u laboratorijskim uvjetima prema ukupnom broju sjemenki stavljenih na klijanje, utvrđen nakon proteka vremena predviđenog za ovo ocjenjivanje odnosno za utvrđivanje energije klijanja. 3.1.2. Klijavost sjemena i energija klijanja iskazuju se u postocima i priopćuju u izvješću. 3.1.3. Normalni klijanci, ovisno o biljnoj vrsti, sadrže specifičnu kombinaciju određenih struktura prijeko potrebnih za rast i razvoj, i to: korijenov sustav (primarni korijen, sekundarni i seminalni korijen); izdanak (hipokotil, epikotil, kod pojedinih Poaceae-a (Gramineae-a) mezokotil, vršni tjemeni pupoljak); kotiledone (jedan do nekoliko); koleoptil (sve Poaceae [ Gramineae ]). 3.2. U kategoriju normalno razvijenih klijanaca pripadaju: neoštećeni, zdravi klijanci, u kojih su osnovne strukture dobro razvijene, cjelovite i zdrave; klijanci sa slabim mehaničkim oštećenjem osnovne strukture koji razvojem ne zaostaju za neoštećenim klijancima; klijanci sa sekundarnim neparazitnim infekcijama prouzročenim gljivama i bakterijama iz izvora koji nije roditeljsko sjeme. 3.2.1. Neoštećeni, zdravi klijanci, s dobro razvijenim korijenovim sustavom imaju: dugačak i vitak primarni korijen, obično pokriven mnogobrojnim korijenovim dlačicama, a završava se tankim vrhom; sekundarno korijenje koje se razvilo u toku propisanog razdoblja ispitivanja; nekoliko seminalnih korjenova, umjesto jednoga primarnog korijena u nekih rodova, uključujući rodove: Avena, Hordeum, Secale, Triticum, Triticosecale, Cyclamen.

Gossypium; samo jedan dobro razvijen seminalni korijen u rodova Avena, Hordeum, Secale, Triticum, xTriticosecale i dva kod roda Cyclamen; hipokotil, epikotil i mezokotil s ograničenim oštećenjem; kotiledoni sa slabim i ograničenim oštećenjem (ako je polovica ili više od polovice ukupne površine tkiva normalna (pravilo 50 %) i ako nije vidljivo oštećenje ili trulež oko vršnog dijela izdanka ili okolnog tkiva, prouzročeni saprofitnim mikroorganizmima); samo jedan normalni kotiledoni kod dikotiledona (ako nije vidljivo oštećenje ili trulež oko vršnog dijela izdanka ili okolnog tkiva, prouzročeni saprofitnim mikroorganizmima); tri kotiledona umjesto dva kotiledona (ako je polovica ili više od polovice normalne veličine); primarni listovi s ograničenim oštećenjem (ako je polovica ili više od polovice ukupnog tkiva sposobno za normalne funkcije [ pravilo 50 % ]); samo jedan primarni list (npr. rod Phaseolus, ako nema vidljivih oštećenja ili truleži prema vršnom pupoljku); primarni listovi (Phaseolus) pravilnog oblika, smanjene veličine, ali širi od četvrtine normalne veličine; tri primarna lista umjesto dvaju primarnih listova (npr.

Šijanska šuma u Puli bogata je ljubičicama (Viola odorata) i ciklamama (Cyclamen repandum).

Evo, na primjer, kako je švicarski botaničar Caspar Bauhin (1560 - 1624), profesor u Baselu, u svojim djelima opisno na latinskom jeziku prikazao šumsku ciklamu (Cyclamen purpurascens Mill.), Cyclamen orbiculato folio inferne purpurascente (ciklama s okruglim, s donje strane ljubičasto crvenim listovima).

(o) The Bulb Checklist (1997, Compiled by the Royal Botanic Gardens, Kew, United Kingdom) i dopune koje je prihvatio Odbor za nomenklaturu, kao smjernica za navođenje imena vrsta Cyclamen (Primulaceae), Galanthus i Sternbergia (Liliaceae).

Nalazimo tu i mnoge zeljaste biljke kao zakonom zaštićenu ciklamu (Cyclamen repandum) i gurmanima dobro poznatu šparogu (Asparagus acutifolius).

Posađena na zaštićenome i zasjenjenome mjestu, u veljači počinje cvasti zimska ciklama (Cyclamen coum).