Ebu Osman, Uzvišeni Allah mu se smilovao, je rekao: Zahvalnost obi? nih ljudi je na hrani, pi? u, odje? i, a zahvalnost odabranika je na suštinskim zna? enjima (me ani) koja se spuštaju na njihova srca, a Allah, Azze ve Dželle, kaže: A malo je Mojih robova koji su mnogo zahvalni. (34:13) Davud a. s. je rekao: Ilahi, kako da Ti zahvaljujem kad je i moja zahvalnost Tebi jedna od Tvojih blagodati, pa mu je Allah, Tebareke ve Te ala, objavio: Sada si Mi se zahvalio. Re? eno je: Kada je tvoja ruka uskra? ena od naknade, neka je tvoj jezik produžen sa zahvalnoš? u. Re? eno je: Kada je Idris a. s. obradovan sa oprostom, on je tražio život, pa je upitan: Zašto? On je rekao: Da bih Mu mogao zahvaljivati, jer sam prije ovoga (trenutka smrti) sve radio za oprost, pa je melek raširio svoja krila i ponio ga na nebo. Re? eno je: Neki od vjerovjesnika a. s. je prolazio pored malog kamena ispod kojeg je izvirala obilata voda, pa se za? udio tome, te je Allah dao kamenu da progovori, i kada ga je (vjerovjesnik) upitao za to, on je rekao: Od kada sam? uo Allaha, Azze ve Dželle, da govori:... vatra kojoj? e gorivo biti ljudi i kamenje (19:6), ja pla? em iz straha od Njega, pa je vjerovjesnik a. s. zamolio Allaha da taj kamen izbavi od Vatre, pa mu je Allah, Azze ve Dželle, objavio: Ja sam ga oslobodio Vatre, te je vjerovjesnik otišao.

Zahvalnost je zahvalnost arifa kada je ona privrženost Njemu, Azze ve Dželle, u svim njihovim halovima, i njihovom? vrstom vjerovanju (itikad) da je sve ono u? emu su oni od hajra i ono što se pokazuje od njih od pokornosti, robovanja, spominjanja Njega.

Azze ve Dželle, sve sa Njegovom uputom, Njegovom blagodati, Njegovom pomo? i, Njegovim pokretanjem i Njegovom snagom, Azze ve Dželle.

Isto tako da je to sa njihovim povla? enjem od u? eš? a u svemu tome i nestankom (fena) u Njemu, njihovim priznavanjem nemo? i, manjkavosti i neznanja, a potom sa poniznoš? u pred Njim, Azze ve Dželle, u svim svojim halovima.

Re? eno je da je Musa a. s. pitao svoga Gospodara, Azze ve Dželle: Ilahi, uputi me na djelo koje? u raditi pa da budeš zadovoljan sa mnom, pa mu je On rekao: Ti to nisi u stanju podnijeti Musa a. s. ponizno pade na sedždu, pa mu Allah, Azze ve Dželle, objavi: O sine Imranov, Moje zadovoljstvo je u tvome zadovoljstvu sa Mojom odredbom. Re? eno je: Onaj ko želi da postigne stepen zadovoljstva, neka prione na ono u? emu je Allahovo, Azze ve Dželle, zadovoljstvo. Re? eno je: Zadovoljstvo se dijeli na dva dijela: zadovoljstvo sa Njim i zadovoljstvo Njime.

Prenosi se u drugom haberu da Allah, Azze ve Dželle, govori: Nema nijednog roba ko se veže za Mene mimo Mojih stvorenja - a Ja to znam iz njegovog srca i njegovog nijeta - pa ga stisnu i nebesa i Zemlja i ono što je izme? u njih, a da mu ja ne? u iz toga dati izlaz.

Osnova o zahvalnosti se nalazi u Njegovim, Azze ve Dželle, rije? ima: Ako budete zahvaljivali, Ja? u vam pove? ati. (14:7), i ono što se prenosi od Ataa, Uzvišeni Allah mu se smilovao: Ušao sam kod Aiše, Allah zadovoljan sa njom, i rekao sam: Obavijesti nas o najdivnijem što si vidjela kod Allahovog Poslanika a. s., pa je ona zaplakala i rekla: Koji to od njegovih postupaka nije bio divan?

I zašto to ne bih radio kada mi je Allah, Azze ve Dželle, objavio: Zaista je u stvaranju nebesa i Zemlje (2:164) do kraja ajeta.

Re? eno je: Sabur je napuštanje pritužbi. Re? eno je: To je poniznost i traženje uto? išta sa Allahom, Azze ve Dželle. Re? eno je: Sabur je kao Njegovo Ime. Re? eno je: Sabur je da ne praviš razliku izme? u stanja blagodati i stanja nevolje, uz staloženost (sukunul-hatir) u oba slu? aja, dok je pokušati biti saburli smirenost u belajima, ali uz misli koje su pogo? ene teretom iskušenja.

Allaha, Azze ve Dželle, Svome vjerovjesniku a. s. u Njegovoj Knjizi objavljenoj njemu: Jer ti si zaista najve? eg ahlaka. (68:4) I ono što se prenosi od Enesa ibn Malika r. a. da je rekao: Neko je upitao: Allahov Poslani? e, koji od mu mina ima najbolji iman?, pa je on a. s. rekao: Onaj od njih koji je najljepšeg ahlaka. Lijep ahlak je najefdalnija osobina roba i sa njim se pokazuje suštinski dragulj? ovje? nosti, jer je? ovjek i pokriven svojim ahlakom, a i poznat po svome ahlaku.

Re? eno je: Allah, Azze ve Dželle, je odabrao Svoga vjerovjesnika i Svoga poslanika Muhammeda a. s. sa onime što ga je po? astio od mu džiza, kerameta i izuzetnih sposobnosti, ali ga nije uzvisio ni? im od njegovih osobina kao što ga je uzvisio sa njegovim ahlakom, pa je On, Koji je najuzvišeniji govornik, rekao: Jer ti si zaista najve? eg ahlaka (68:4) Re? eno je da ga je Allah Uzvišeni opisao sa najve? im ahlakom (bil-hulukil-azim), jer je on po? aš? en posjedom oba svijeta, a njemu je bio dovoljan samo Allah, Azze ve Dželle.

El-Hasan el-Basri, Uzvišeni Allah mu se smilovao, je rekao za Njegove, Azze ve Dželle, rije? i: I svoju odje? u o? isti. (74:4) da zna? e: Svoj ahlak popravi. Za rije? i Uzvišenog: I obasipa vas Svojim blagodatima, i zahirskim ibatinskim. (31:20), je re? eno: Zahirski je skladno stvaranje, a batinski je pro? iš? avanje ahlaka. Ibrahim ibn Edhem, Uzvišeni Allah mu se smilovao, je upitan: Da li si se ikada obradovao na dunjaluku?, pa on re? e: Jesam, dva puta.

Šejhovi (mešajih), Uzvišeni Allah im se smilovao, su rekli: Zadovoljstvo odre? enjem su Allahova najveli? anstvenija vrata, odnosno dunjalu? ki džennet, to jest, ko bude po? aš? en zadovoljstvom susreo je najpotpuniju dobrodošlicu, i po? aš? en je najuzvišenijom bliskoš? u. Govori se da je u? enik pitao u? itelja: Da li rob može znati da li je Allah, Tebareke ve Te ala, zadovoljan sa njim?, pa mu on re? e: Ne, kako može znati to, Njegovo zadovoljstvo je gajb (sakriveno). U? enik re? e: Zna on to, pa ga on upita: Kako? U? enik re? e: Kada na? em da je moje srce zadovoljno Uzvišenim Allahom, znam i da je On zadovoljan sa mnom, pa mu u? itelj potvrdi: Odli? no si to rekao, mom? e, jer rob ne? e biti zadovoljan Allahom sve dok Hakk, Dželle dželaluhu, ne bude zadovoljan sa njim, jer Allah, Azze ve Dželle, kaže: Allah zadovoljan s njima i oni zadovoljni sa Njim. (5:119, 9:100, 58:22, 98:8), odnosno, sa Njegovim zadovoljstvom njima i oni su zadovoljni sa Njim.

- Od Ebu Hurejre, Allah bio zadovoljan njime, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Allah, azze ve dželle, će (na Sudnjem danu) uzeti nebesa i Zemlju u svoje dvije ruke i reći (Hadis bilježe Buharija, Muslim i drugi).

Prenosi se od Vjerovjesnika a. s. da je rekao: Ima deredža kod Allaha, Azze ve Dželle, koju? ovjek ne može dosegnuti sa svojim djelom, sve dok ne bude iskušan belajem u svome tijelu, i tek tada? e je dosegnuti. Prenosi se u haberu: Kada je objavljen Njegov, Tebareke ve Te ala, govor: Ko? ini zlo, bi? e kažnjen za to (4:123), Ebu Bela es-Siddik r. a. je rekao: Allahov Poslani? e, kako? e se iko spasiti nakon ovog ajeta?, pa je Vjerovjesnik a. s. rekao: Allah ti oprostio, Ebu Bekre, zar ne oboljevaš?

Prvi je sabur radi Allaha (sabrullah), Azze ve Dželle, a to je obavljanje Njegovih naredbi i izbjegavanje Njegovih zabrana.

Ebu Se id el-Harraz, Allah Uzvišeni mu se smilovao, je rekao: To je da? ovjek nema težnju ni himmet (ambiciju) ni za? im osim za Allahom, Azze ve Dželle. Džunejd, Uzvišeni Allah mu se smilovao, je rekao:? uo sam El-Harisa el-Muhasibija da govori: Izgubili smo tri stvari: lijep izgled sa? ednoš? u, lijep govor sa? estitoš? u, bratstvo sa vjernoš? u. Re? eno je: Lijep ahlak je umanjivanje onoga što je od tebe, a uve? avanje onoga što je za tebe. Re? eno je: Znak lijepog ahlaka je odbacivanje uznemiravanja drugih i podnošenje poteško? a. Rekao je Vjerovjesnik a. s. svojim ashabima, Allah zadovoljan njima: Vi ne? ete osvojiti ljude sa svojim imecima, ve? ih osvojite sa nasmješenim licem i lijepim ahlakom.

Allah, Azze ve Dželle, je rekao Musau a. s.: Ja sam te odabrao me? u ljudima, i po? astio te Svojim poslanicama i Mojim Govorom, pa uzmi ono što ti dajem i budi od zahvalnih. (7:144), odnosno budi zadovoljan sa onim što sam ti dao i ne traži drugi stepen mimo toga, i budi od zahvalnih (šakirin), to jest, sa? uvanjem hala.

Suština zahvalnosti kod Ehli-tahkika (Obistinjenih sljedbenika suštine) je: priznavanje blagodati od Davatelja blagodati na poseban na? in, a u ovom zna? enju je Uzvišeni Allah opisao Sebe da je sveobuhvatno Zahvalni (eš-Šekur), a zna? enje toga je da on nagra? uje robove za zahvalnost, tako da je nagradu za zahvalnost nazvao zahvalnoš? u, kao što kaže Allah, Azze ve Dželle: A naknada za zlo je zlo u istoj mjeri. (42:40) Re? eno je: Suština zahvalnosti je hvaljenje Dobro? initelja (muhsin) sa pomenom Njegovog dobro? instva (ihsan), tako rob zahvaljuje Uzvišnom Allahu slave? i Ga i spominju? i Njegovo dobro? instvo prema njemu, a zahvala Hakka Slavljenoga robu je pohvala njega spominjanjem njegovog dobro? instva prema Njemu.

Sve dok bude slijedio svoj prohtjev i prosu? ivao po njemu, ne? e biti zadovoljan odre? enjem, jer prohtjev je neprijatelj Hakka, Azze ve Dželle, a njegov umor se pove? ava i raste.

Postizanje odmora je uz suprotstavljanje prohtjevu, jer je u tome, bez sumnje, zadovoljstvo odredbom, a postizanje umora i optere? enosti je u slaganju sa prohtjevom, jer je u tome, bez sumnje, suprotstavljanje Hakku, Azze ve Dželle.

Lijep ahlak sa Allahom, Azze ve Dželle, je da izvršavaš Njegove naredbe, da napustiš Njegove zabrane, da Mu se pokoravaš u svim halovima i da ne misliš da zaslužuješ uzvratnu nagradu od Njega, da sve što je odre? eno prepustiš Njemu bez okrivljavanja, da mu potvr? uješ tevhid bez širka i da vjeruješ u Njegovo obe? anje bez imalo sumnje.

Najmanje od zadovoljstva sa odredbom je da? ovjek prestane težiti bilo? emu što je mimo Allaha, Azze ve Dželle, jer Allah, Azze ve Dželle, prezire težnju za bilo? ime drugim mimo Njega, Azze ve Dželle.

Zunnun el-Misri, Uzvišeni Allah mu se smilovao, je rekao: Sabur je udaljavanje od suprotstavljanja, smirenje kod zalogaja belaja koji guši, pokazivanje bogatstva kada je siromaštvo prisutno na polju opskrbe (sredstava za življenje). Re? eno je: Sabur je ponašanje pri belajima sa lijepim adabom. Re? eno je: To je nestanak (fena) u belajima bez pokazivanja pritužbi. Re? eno je: Sabur je opho? enje sa belajima uz ispravnne postupke, kao što je opho? enje u blagostanju. Re? eno je: Najbolja nagrada za robove je nagrada za sabur, i nema ve? e nagrade od nje. Uzvišeni Allah kaže: One koji su bili strpljivi, Mi? emo nagraditi nagradom ve? om nego su zaslužili. (16:96) i govori Azze ve Dželle: Samo oni koji su bili strpljivi? e biti bez ra? una nagra? eni. (39:10) Re? eno je: Sabur je stabilnost (postojanost) sa Allahom, Azze ve Dželle, i obla? enje obu? e Njegovih belaja sa dobrodošlicom i prepuštanjem.

Osnova toga je u Allahovim, Azze ve Dželle, govoru: Allah zadovoljan s njima i oni zadovoljni sa Njim. (5:119, 9:100, 58:22, 98:8) I govoru Njegovom, Tebareke ve Te ala: Njihov Gospodar ih je obradovao miloš? u od Njega i zadovoljstvom. (9:21) Prenosi se od Ibn Abbasa ibn Abdulmuttaliba, Allah zadovoljan obojicom, da je rekao: Allahov Poslanik a. s. je rekao: Osjeti? e slatko? u Imana onaj ko bude zadovoljan Allahom, Azze ve Dželle, kao Gospodarom. Re? eno je daje Omer ibnul-Hattab napisao Ebu Musau el-Eš ariju, Allah zadovoljan sa njima obojicom: Emma ba d, svako dobro je u zadovoljstvu, pa ako si u mogu? nosti da budeš zadovoljan, ti budi, a ako nisi, onda saburaj.

Prve bra? ne no? i nakon svadbe sam joj rekao: Do? i da oživimo ovu no? zahvalom (šukr) Allahu, Azze ve Dželle, jer nas je sastavio, pa smo tu no? klanjali i nismo prilazili jedno drugom.

Sabur na ono na što on uti? e se opet dijeli na dva dijela: na onome što mu je Allah, Azze ve Dželle, naredio, i drugi, na onome što mu je On, Azze ve Dželle, zabranio.

Kada se ustabile na ovom mekamu i budu duže na njemu, njihov Gospodar ih prebaci na ono što je uzvišenije i ve? e za njih od toga, jer Njegovi, Azze ve Dželle, pokloni nemaju kraja niti završetka.

Zikrullah je svaki oblik sjećanja na Allaha azze ve dželle.

To je mekam poznavalaca Allaha, Azze ve Dželle (ulema billah), koji Ga se boje, koji su Ga spoznali, koji su svjesni i koji su suzdržljivi.