Danas na Cvjetnicu u župnoj crkvi u Dabru misu je slavio mons. mr. Tomislav Šporčuć župnik iz Otočca i upravitelj župe Dabar.
Danas na Cvjetnicu u župnoj crkvi u Dabru misu je slavio mons. mr. Tomislav Šporčuć župnik iz Otočca i upravitelj župe Dabar.
Članovi društva planinarili su proteklih godina od Makarske i Biokova, Senja, Jablanca, Stinice, Golog Otoka, Samoborskog i Žumberačkog gorja, Medvednice i Hrvatskog Zagorja, Istre, Učke i Čićarije, Dolinom rijeke Neretve, Topuskog, Starigrada i Paklenice, Kleka Bijelih i Samarskih stijena, Bijelolasice, bili smo također i na Japetiću, Sv. Geri, Sv. Margareti, Sv. Križu, Mrkoplju,, Tuku, Matić poljani, Kamačniku, Zavižanu, Triglavu, Ravnom Dabru, Dinari, Sveticama, Risnjaku, Snježniku, Slapovima Krke, Kornatskim otocima itd
Dana 10. 1.. i 12. lipnja održana je 2. likovna kolonija na poligonu Braniteljske zadruge za avanturistički turizam »Patriot« u Dabru, u kojoj je sudjelovalo 20 slikara iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, te 2 akademska kipara.
Bićanića u Dabru kojemu ćemo također platiti priključak i omogućiti struju.
Bogumil Krušić (Slovenac), rođen u Celju 22. IX. 1910., svećenik od 1937. Kapelan u Brinju, upr. župe u Dabru, Letincu, Krasnu, Kuterevu, Švici.
Ivanić Grad, gdje je cijela priča i započela, organizira zajedno sa Šumarskim fakultetom 6. međunarodni simpozij o dabru i poziva sve zainteresirane da se pridruže.
T.) U župi sv. Mihovila u Dabru kod Otočca 3. listopada u nazočnosti gospićko-senjskog biskupa mons. dr. Mile Bogovića proslavljen je župni blagdan, posvećen novi oltar te okončani radovi na uređenju ponutrice crkve.
Kod Cibalije pak, dobar Župarić, borbeni iskusni Bartolović, ali posebno bih izdvojio najmlađeg Dabru koji je pokazao svoj potencijal i doista šteta što nakon one dobre reakcije nije svladao Kelavu.
IZ AKTIVNOSTI UHBL PTSP SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE U organizaciji UHBL PTSP Splitsko-dalmatinske županije i Braniteljske zadruge Patriot odžana je prva likovna kolonija na poligonu Braniteljske zadruge za avanturistički turizam »Patriot« u Dabru.
Većina radova je namijenjena humanitarnoj potpori za obitelji poginulih branitelja u Domovinskom ratu, a nova akcija će privući i brojne goste Nedavno je održana Prva likovna kolonija na poligonu Braniteljske zadruge za avanturistički turizam »Patriot« u Dabru, u kojoj je sudjelovalo 20 slikara branitelja iz gotovo cijele Hrvatske.
Većina njihovih radova je namijenjena humanitarnoj potpori za obitelji poginulih branitelja u Domovinskom ratu, u sklopu humanitarnog projekta »Fortune ART«, čiji predsjednik Darko Starešina te predsjednik »Patriota« Mario Vujević Vegi najavljuju kako će se likovne kolonije u Dabru i ubuduće održavati, najmanje dvaput godišnje.
Radionice branitelja-slikara u Dabru posjetili su brojni sudionici Domovinskog rata iz različitih krajeva Hrvatske, za koje je organiziran obilazak kulturno-povijesnih i prirodnih znamenitosti, te galerije akademskog kipara Stipe Sikirice u Sinju.
Uostalom, svi koji ostave svoj glas u ovogodišnjem Zlatnom Dabru te u forumskoj temi barem ukratko objasne zašto su glasali baš za tu određenu igru, ulaze u bubanj za izvlačenje vrijednih nagrada.
Prekrasan kontrast bijelih stijena koje se uzdižu iz šume na Crnom Dabru, koja je dijelom prekrivena jednoličnim slojem niskih oblaka.
Ista tvrtka sudjeluje i u projektu izgradnje triju hidroelektrana u Nevesinju, Dabru i Bileći.
Turnir je održan na poligonu Patriot u Dabru, a organizirali su ga Udruga veterana 4. gardijske brigade, Udruga specijalne policije BAT iz Splita i Braniteljska zajednica Patriot.
Noćenje i zabava uz svijeće u planinarskom domu u Ravnom Dabru ostaje svim polaznicima u trajnoj uspomeni.
Ono što je zatim uslijedilo je spuštanje bukovom šumom prema Crnom Dabru, a ta dionica se pokazala pogubnom za mnoge stražnjice.
Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu ima čast biti domaćin 6. međunarodnog simpozija o dabru (6 th international beaver symposium).
U Gradu Ivanić Gradu započela je cijela priča o dabru u Hrvatskoj, gdje su 1996. godine puštene jedne od prvih jedinki dabrova na lokalitetu Žutice u svrhu ponovnog naseljavanja nestalog dabra.
B.) Ovih dana u župi sv. Mihovila arhanđela u Dabru mještani su počeli postavljati raspela na dva mjesta.
Dobili smo Rješenje o privremenoj zaštiti mosta preko rijeke Jesenice kao kulturnog dobra, a nakon niza kontakata sa Javnom ustanovom za zaštitu prirode poslani su u ured da se zaštiti i uvrsti kao spomenik kulturne baštine naša Funtana i rimska cesta od Kuselja do izlaza prema Dabru, radilo se na promociji prirodne baštine etno šindre koja nam je već od prije zaštićena.
Točno u 14 sati nastavljamo prema Crnom Dabru do kojeg nas vodi poduži spust kroz bukovu šumu.
Uspijevamo ih nagovori od pokušaja prežderavanja, podižemo ih na noge i napokon nastavljamo dalje preko napuštenog Crnog Dabra, uz bunar, a potom uz staro groblje prema današnjem cilju, Ravnom Dabru.
I u istocnoj Hercegovini izvrseni su pokolji civilnog pucanstva od ustanika, uz pripomoc onih iz Crne Gore i to u Avtovcu 28. VI. 1941. zaklano 47 Muslimana, u Berkovicima (Dabru) 28. VIII. zaklano preko 300 Muslimana, uglavnom zena i djece, koji su baceni u jame, vecinom jamu Cavkaricu, sve prema partizanskim dokumentima.
Da je ta značajna knjiga glagoljaške hrvatske baštine pisana baš u Dabru, svjedoči naknadni zapis popa Stipana o dugovanjima mjesnoj dabarskoj crkvi u kojem navodi mnoga dabarska prezimena.
Učiteljica Aleksandra je uz pomoć knjižničarke održala likovnu radionicu izrade slikovnice o dabru u akvarel tehnici.
Kratak silazak u sumrak do doma u Ravnom Dabru podno kuka Čelina, nije nam pokvario utiske lijepog dana, a niti predstojeću večer.
Istog su podrijetla i današnje dvije obitelji i šest osoba s prezimenom Vujević, koje danas u Dabru (Cetinska krajina).
Pretpostavka o položaju ugroženog para je bila točna, te ih pronalazimo u Ravnom Dabru skroz kod škole - planinarskog doma.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com