Veliki izazov bilo je postavljanje kostimografije koju potpisuje briljantna Danica Dedijer.

Dopustite uz ovu predstavu, koja je vjerujemo novo zanimljivo postignuće SCENE GORICA (polu) šaljivu opasku: kako su redatelj i glumci te kostimografkinja Danica Dedijer vezani uz HNK, možemo reći da je ovo mali HNK u Velikoj Gorici.

O festivalskim nagradama Marul, koje se dodjeljuju u devet kategorija odlučit će peteročlani žiri u sastavu: Aida Bukvić, Danica Dedijer, Ratko Glavina, Luko Paljetak i Georgij Paro.

U kinu Vladimir Nazor igrat će je članovi kazališta JAK iz Maloga Lošinja, glazbu je napisao Alfi Kabiljo, kostimografkinja je Danica Dedijer, scenograf Hamo Čavrk, a koreografkinja Đurđica Kunej.

Nositelj projekta Gradske straže, Turistička zajednica Grada Dubrovnika, naručila je ljetne i zimske stražarske odore što ih je kreirala kostimografkinja Danica Dedijer " Stražari " su prošli obuku držanja oružja te ophođenja s turistima

Dubrovačke gradske stražare obučila je Povijesna udruga Ragvseum, a kreatorica kostima, koja je nadahnuće našla u odjeći 16. stoljeća, bila je priznata kazališna kostimografkinja Danica Dedijer.

Osobna iskaznica predstave: Vlaho Stulli: Kate Kapuralica, oliti Kate Šigureca Na spliski pribacija Vanča Kljaković Premijera: HNK Split, 21. studenoga 2002. u 20 sati Redateljica (i dramaturška obrada): Ivica Boban; scenografkinja: Vesna Režić, kostimografkinja: Danica Dedijer; stručni suradnik za glazbu i jezik/napjevi starog Splita i Dalmatinske zagore: Ljubo Stipišić; scenska glazba: Mirko Krstičević; oblikovanje svjetla: Zoran Mihanović; scenski pokret: Ivica Boban; videoprojekcije: Goran Škofič; oblikovanje tona: Damir Punda; asistentica redateljice: Marica Grgurinović Osobe: Luka Šigureca (Josip Genda), Kate, njegova žena (Zoja Odak), Mare, njiovo dite (Snježana Sinovčić Šiškov), Pavica, njiovo dite (Nives Ivanković), Krište, njiovo dite (Robert Kurbaša), Toni, mariner (Elvis Bošnjak), Kuzma (Ilija Zovko), Kančeljer (Nenad Srdelić), Lovre, oštijer (Trpimir Jurkić), Žena iz susidstva (Andrijana Vicković), Antula (Tajana Jovanović), Žena iz susidstva, fina gospoja) Zlata Kovačić

Svjetlo i kostimi (Zoran Mihanović, Danica Dedijer i Irena Sušac) u međusobnom su skladu, zlatni sjaj faraonovih odaja, hladne boje svećeničkih halja, i etiopsko roblje koje dolazi iz neke druge priče, tri su elementa vizualno suprotstavljena, jednako kao i u drami.

Scenu i design propagandnog materijala osmislila je Ljerka Hribar, kostimografkinja je Danica Dedijer uz asistenciju Sandre Dekanić, design svjetla potpisuje Deni Šesnić.

Stručni ocjenjivački sud u sastavu: redateljica Aida Bukvić, kostimografkinja Danica Dedijer, glumac Ratko Glavina, književnik Luko Paljetak i redatelj Georgij Paro radio je bez predsjedavajućeg i sve je odluke donio jednoglasno.

Dirigent je Ivo Lipanović, redatelj Maurizio Di Mattia, scenograf Marin Gozze, kostimografkinja Danica Dedijer.

Mi smo još uvijek spremni na dogovor rekao je Šnajder dodavši i da su redatelj te predstave Ivica Krajač te scenografkinja Danica Dedijer na prijedlog HNK pristali na manji honorar, pa je tako Krajač oprostio 31 tisuću, a Dedijer devet tisuća kuna.

U tome mu je pomogla i scenografkinja Slavica Radović (s asistentom Ivicom Kalebićem); dok su u živopisne, pastelne boje svečarskih kostima seoske djevojke i mladiće obukle Danica Dedijer i Silvio Vujičić; njihov scenski pokret osmislio Ivica Petrić, a svjetlo im oblikovao Zoran Mihanović.

Zapanjujuća je dovitljivost kojom je kostimografkinja Danica Dedijer uspjela naglasiti posebnosti i jednog i drugog vremena, a da likovi lako i bez mijenjanja kompletne odjeće proživljavaju preobrazbe na samoj sceni, sele se u renesansu, pa opet natrag...

Danica Dedijer ekskluzivnim kostimima u okviru od baroka do klasicizma i romantizma i naše sadašnjosti pokazuje mogućnost bljeska unatoč tuzi oko nas, a Neven Frangeš ponovno nepogrešivo naglašava suptilnu glazbu ljubavi i smrti, zavođenja poezijom i mačevanja zbog ljubavi.

Scenografiju je osmislio Matko Trebotić, a kostimografkinja je Danica Dedijer.

Autorskom timu uspješno su se pridružili Neven Frangeš (glazbom), Danica Dedijer (kostimom) i Olivije Marečić (svjetlom).

Žiri u sastavu: Aida Bukvić, redateljica, Danica Dedijer, kostimografkinja Ratko Glavina, glumac, Luko Paljetak, književnik i Georgij Paro, redatelj radio je bez predsjedavajućeg i sve je odluke donio jednoglasno te je dodijelio sljedeće nagrade: Marul za najbolju predstavu u cjelini dodjeljuje se Zagrebačkom kazalištu mladih za predstavu Zagrebački pentagram.

Kostimografkinja je Danica Dedijer, asistentica režije koja je ujedno i odabrala glazbu je Lina Vengoechea, a oblikovatelj svjetla Zoran Mihanović.

Najbolje kostime napravila je Danica Dedijer za ' Rat i mir ' zagrebačkog HNK u kojem je Iva Mihalić ostvarila najbolju glumačku kreaciju mlade umjetnice.

Kostimi (Danica Dedijer) i lutke (Gordana Krebelj/Sunčana Vrtarić) bili su u funkciji radnje, dok je scena Željka Zorice vrlo dobro podcrtala opreku dvaju svjetova uređeni i sputavajući svijet patuljaka, odnosno ljudi, i slobodan, neograničen svijet divova.

Režiju potpisuje Ivica Kunčević, scenografiju Miljenko Sekulić, kostime Danica Dedijer, svjetlo Zoran Mihanović a glazbu Neven Frangeš.

Kostimografkinja je, kao i uvijek jako uspješna, Danica Dedijer, a glazbu su skladali Boris Benko i Primož Hladnik.

HNK Zagreb spasile su tri dame: Alma Prica Nagradom za najbolju žensku ulogu (za Medeju u režiji Tomaža Pandura), Danica Dedijer Nagradom za najbolju kostimografiju (Rat i mir) te Iva Mihalić kojoj je za ulogu u Ratu i miru pripala nagrada za najbolju mladu glumicu.

Scenografija (Vesna Režić) i kostimografija (Danica Dedijer) bile su i funkcionalne i živopisna kolorita, dok su poprilično mračnu atmosferu života na ljudskom dnu, u kojem se nađe i nešto duha, pomogli stvoriti nenametljivo svjetlo Zorana Mihanovića i glazba Mirka Krstičevića kombinirana sa starim splitskim napjevima, premda iz pomiješanih razdoblja (stručni suradnik za glazbu Ljubo Stipišić).

Redatelj: Ivica Kunčević Dramaturginja: Lada Kaštelan Scenograf: Ivica Prlender Kostimografkinja: Danica Dedijer ULOGE: Luka DRAGIĆ, Borko PERIĆ, Mustafa NADAREVIĆ, Kruno ŠARIĆ, Zvonimir ZORIČIĆ, Iva MARJANOVIĆ, Ivana BOBAN, Alma PRICA, Mirta ZEČEVIĆ, Ivka DABETIĆ, Ana BEGIĆ, Tomislav STOJKOVIĆ, Ivan KATIĆ i dr. Slavni roman velikoga ruskog pisca i dramatičara Turgenjeva poslužio je kao temelj suvremenom dramskom tekstu britanskog pisca Briana Friela, u kojem se raspliću odnosi između djece i roditelja, tekstu koji portretira sudbinu mladog, buntovnog i beskompromisnog Bazarova, mladića čija je životna filozofija nijekanje svega i svakoga, ili ukratko: nihilizam.

Scenografkinja i asistetnica režije bila je Lina Vangoechea, a kostimografkinja Danica Dedijer, dok je koregorafija povjerena Marku Boldinu.

Sjajna splitska predstava (scenografija Slavica Radović, kostimi Danica Dedijer i Silvio Vujučić), uz neke neznatne redukcije, sjela je u dvostruko manji varaždinki teatar kao biser u vlastitu školjku.

Najviše se to osjetilo iza (i ispod-ispred) pozornice, gdje su predanim radom s ansamblom i solistima pozornost plijenila ova imena: dirigent Thomas Conlin, kojemu status učenika Leonarda Bernsteina te niz iznimnih nastupa na svjetskim (koncertnim i opernim) pozornicama daje najveću kompetenciju za prvu zagrebačku izvedbu Priče sa zapadne strane, češki redatelj Stanislav Moša, čija je postava Priče sa zapadne strane iz 1996. reprizirana više od petsto puta u više od jedanaest zemalja (nažalost, kako čujemo, zagrebačka izvedba neće ni izbliza doživjeti tolik broj repriza), koreograf Igor Barberić, Zagrepčanin s impresivnom inozemnom karijerom, te jednako biografski zanimljivi njemački scenograf Hans Georg Schäfer i domaća kostimografkinja Danica Dedijer-Marčić.

Nositelj projekta Gradske straže, Turistička zajednica Grada Dubrovnika, uložila je u posao 40 tisuća kuna, te naručila stražarske odore što ih je, držeći se povijesnih " naputaka ", ali i vlastite inventivnosti, kreirala kostimografkinja Danica Dedijer u suradnji s povjesničarom Ivicom Prlenderom.