No i bez obzira na to smiona težnja redatelja Pašovića za stapanjem koliko razorno podrugljiva, toliko onirički poetična teatra Rogera Vitraca, koji već dodiruje svijet apsurda i najavljuje Ionesca s angažiranim, satirički intoniranim aktualizacijama (čuje se tako i replika: »Papa se ispričao muslimanima i obrnuto«), izravnim kritičkim obraćanjem, širenjem prostora za igru snimkama vanjskoga svijeta s aluzijama na suvremene događaje, efektno osuvremenjenim kostimima (Doris Kristić) toliko je daleko od svojih dadaističkih i nadrealističkih izvora, da je teško mogla uroditi plodom.

Narath), iako multifunkcionalno, zapravo ne donosi ništa što nije već viđeno, a u kombinaciji s kostimografijom (Doris Kristić): anđelima u mafijaškom i rokerskom izdanju (kožne hlače i majica s natpisom Stairway to heaven?, oružjem i krilima kao dodacima), govorom kroz mikrofone te muzikom (H.

Na ovogodišnjem Pulskom filmskom festivalu osvojio je dvije Zlatne arene - za sporednu žensku ulogu Lena Politeo i kostimografiju Doris Kristić - te dvije druge nagrade: gledatelja u Areni i Žirija mladih filmofila.

Ovosezonska predstava Moj sin samo malo sporije hoda bavi se teškim obiteljskim odnosima i njihovu nesnalaženju sa svojim drugačijim članom, a do sada je višestruko nagrađivana na ovogodišnjim Marulićevim danima u Splitu (Janusz Kica za najbolju režiju, Ksenija Marinković i Doris Šarić Kukuljica za glumačka ostvarenja, Slavica Radović Nadarević za scenografsko rješenje) dok je još više nagrada dobila na netom završenom Međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci (za najbolju predstavu u cjelini, Ksenija Marinković za najbolju žensku ulogu, Doris Šarić Kukuljica za najbolju epizodnu ulog, Slavica Radović Nadarević za najbolju scenografiju, te Doris Kristić za najbolju kostimografiju).

Dramaturg predstave je Matko Botić, scenski pokret osmislio je Pravdan Devlahović, scenografiju Juraj Glasinović i Ivana Škrabalo, kostimografiju Doris Kristić, oblikovanje svjetla Aleksandar Čavlek, a odabir i obrada glazbe djelo su Olje Lozice i Matka Botića.

Stoga nam i Držić govori iz svoga vremena, potenciranog i raskošnim kostimima Doris Kristić, ali vremena u kojemu se zrcalno moramo prepoznati.

Doris Kristić i Đurđa Janeš kostime životinja oblikuju sugestivno, tek bojom i osnovnim karakteristikama poput ušiju uputivši na likove.

Dojmljiva scenografija Tanje Lacko uokvirena je začudnim baroknim lusterom napravljenim od kazališnih reflektora, koji dodatno zamagljuje tanku liniju između zbilje i privida, a Doris Kristić napravila je uvjerljive kostime iz epohe.

Scenograf je Miljenko Sekulić, kostimografkinja Doris Kristić, a u predstavi igraju i Boris Svrtan, Anja Šovagović Despot, Filip Šovagović i Marina Nemet, koji će zajedno s ostalim glumcima " Gavellinog " ansambla istražiti aktualnost klasične ibsenovske priče o naoko idiličnoj građanskoj obitelji, čiji je mir uzdrman otkrićem mračnih tajni iz prošlosti.

Damir Lončar se nakon prethodnoga glumačkog i pjevačkog iskustva u osječkom Šišmišu sada prvi put prihvatio i režije tog djela u suradnji s Ivom Knezovićem (scena i rasvjeta), Doris Kristić (kostimi) i Dinkom Bogdanićem (koreografija).

Glazbu za predstavu skladao je Igor Karlić, scenografi su Jana Fabijanić i Nika Pavlinek, a kostimografi Doris Kristić i Đurđa Janeš.

Doris Kristić i Đenana Voljevica Čičić raskošnim, maštovitim, razigranim i zaigranim kostimima pružile su glumcima izazov za oblikovanje uloga, a gledateljima užitak uranjanja u povijest kazališta.

Scenografiju predstave potpisuje Ivan Dobran, kostime Doris Kristić i Durda Janeš, računalnu animaciju Vjekoslav Brkić, a tekstove pjesama Lukas Nola.

Glazbu je skladao Stanko Juzbašić, scenografiju potpisuje Slavica Radović, a kostime Doris Kristić.

Dojmljiva ostvarenja dali su daroviti scenograf Dalibor Laginja i kostimografkinja Doris Kristić što je osiguralo primjeren okvir opernoj radnji.

U prijevodu Anke Katušić Balen, na sceni Miljenka Sekulića i u kostimima Doris Kristić Stupove društva svečano će pretpremijerno 12, a premijerno 13. listopada, igrati gotovo cijeli ansambl Kazališta Gavella, dakle Boris Svrtan, Marina Nemet, Jelena Lopatić, Jelena Miholjević, Filip Šovagović i drugi.

Režiju i dramaturšku obradu potpisuje Ivica Boban, glazbu Darko Hajsek, a scenu i kostime Dinka Jeričević i Doris Kristić.

Scenografkinja je Nina Bačun, kostimografkinja Doris Kristić, a oblikovatelj svjetla je Aleksandar Čavlek, ističe se u priopćenju ZKM-a.

Doris Kristić izborom kostima ukazala je na socijalno podrijetlo likova.

Scenografiju potpisuje Slavica Radović Nadarević, kostimografiju Doris Kristić dok je glazbu skladao Frano Đurović.

Dramaturg predstave je Vladimir Stojsavljević, jezična savjetnica Marija Kohn, scenograf i oblikovatelj svjetla sam redatelj, kostimografkinja Doris Kristić, koreografkinja Davorka Čorko-Rodeš, a autor scenske glazbe Frano Đurović.

Sjajnu kostimografiju, prepunu različitih stilova, osmislila je Doris Kristić.

Osim odlične interpretacije Gavellinih glumaca: Amara Bukvića, Anje Šovagović Despot, Vlaste Knezović, Siniše Ružića, Zorana Gogića, Darka Milasa i Perice Martinović svaku pohvalu zaslužuju i Dinka Jeričević za vjerodostojnu i bogatu scenografiju, Doris Kristić za kostimografiju, Willem Miličević za oblikovanje zvuka i zavijanje bure iz dinarsih predjela, ali i svi ostali zaduženi za rad na predstavi.

Doris Kristić osmislila je kostimografiju koja obuhvaća dijapazon od realističkih ustaških odora do fantazmagoričnih kostima biljki i kukaca.

Zahvaljujući suradnji s kostimografkinjom Doris Kristić, Muzej je oformio Zbirku povijesnih kostima koje su izradili vrsni krojači, postolari, šeširdžije, vlasuljari i kitničarke.

Harjaček je u tome nedvojbeno vidio srž scenske adaptacije stripa i pronalaženja kazališnog adekvata stripovskoj formi i to je nastojao riješiti umjerenom stilizacijom govora i scenskog pokreta (kojeg je osmislila i uvježbala Nataša Manojlović) najvećeg dijela ansambla koji je time dobio pomalo začudnu pomaknutost od detaljističkog preslikavanja stripa koje su kao namjernu suprotnost vrlo dojmljivo naglasile maske i kostimi Doris Kristić te scenografija Ive Matije Bitange i Lea Vukelića (u spoju s oblikovanjem svjetla Aleksandra Čavleka).

U istom stilu jednako uspješno riješene su sve promjene scenografije, usklađena rasvjeta i kostimi Doris Kristić (s asistenticom Lindom Mihaliček).

Predstavu režira Krešimir Dolenčić koji je u teatru u Frankopanskoj prošao put od gledatelja, člana dramske grupe, asistenta redatelja, redatelja pa i višegodišnjeg ravnatelja, scenografiju potpisuje Dinka Jeričević, a kostimografiju Doris Kristić.

U oblikovanju uloge Pleštini su pomogle i kostimografkinja Doris Kristić koja je inventivno uskladila elemente koji lociraju Čarugu u njegovo vrijeme i prostor s onima koji asociraju na gangstere kojima se divi, a isto tako i koreografkinja Zagorka Živković koja vjerojatno ima znatne zasluge da su i pretjerani pokreti bili primjereni radnji i Čaruginom raspoloženju.

Iako je Gradsko kazalište lutaka Split za Sivicu redateljice Vedrane Vrhovnik dobilo nagradu za najbolju lutkarsku predstavu, iako je Antigona - kraljica u Tebi u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla 50. splitskog ljeta nagrađena u dvije kategorije (najbolja kostimografija - Doris Kristić i Elvira Ulip i izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28. godina - Jadranka Đokić), u nominacijama je zapostavljena velika splitska glumica Zoja Odak, a to je komentirao i redatelj Matko Raguž, nazvavši taj propust nepravdom.