Najveći živući hrvatski pisac Danijel Dragojević jednom kaza otprilike da je u književnosti danas malo stvarnosti zato što je i inače ima vrlo malo.

Jedan od meni najdražih domaćih pjesnika i promatrača, Danijel Dragojević, rekao mi je nedavno da on tlocrt Zadra osjeća u svim mojim knjigama i pričama, u njihovoj arhitekturi, omeđenosti, otvorenosti na jednu i zatvorenosti na drugu stranu.

Danijel Dragojević rodio se 1934. godine u Veloj Luci na otoku Korčuli.

Tko zna, možda će Danijel Dragojević u sljedećem izdanju Zvjezdarnice dodati i zvijezdu bloga.

Zato je i moguće da je ponajbolji živući hrvatski pjesnik Danijel Dragojević u inozemstvu gotovo nepoznat. (Agencija VLM)

Svatko bi želio da ga kri tizira Danijel Dragojević ili p o kojni MiroslavKrleža, ali to je nemoguće.

Po odluci stručnih povjerenstava glazbenu nagradu, Josip Štolcer Slavenski, dobio je Frano Đurović, nagradu za likovne umjetnosti Josip Račić Antun Maračić, nagradu za kazališnu umjetnost Dubravko Dujšin Dragan Despot i Ivan Vidić, nagradu za književnost Ivan Goran Kovačić Danijel Dragojević i nagradu Krešo Golik za ukupan prinos filmskoj umjetnosti Krsto Papić.

Zoran Ferić Danijel Dragojević je, pišući o našem gradu, spomenuo neke njegove ironične topose.

" Aralica je hrvatski pisac s prijelaza iz 20. u 19. stoljeće ", rekao je Danijel Dragojević, ako to nije urbana legenda.

I onda su mi pod ruke dolazili Pessoa, Montale, Ivanišević, Quien, Whitman, Tor Ulven, počela sam i uređivati malu emisiju antologijske poezije u jedan sat u noći, pa su onda nastavili dolaziti suvremeni brazilski pjesnici, pa Goethe u samoposluživanju, pa Dorta Jagić, Hrvoje Jurić, Milko Valent, Krešimir Bagić, Marko Pogačar, Ivica Prtenjača, Danijel Dragojević, Olja Savičević Ivančević i još stotine njih

Nedavno me je moj prijatelj Danijel Dragojević, koga sam sreo na ulici, upitao šta radim.

Od hrvatskih autora u knjizi su zastupljeni: Gordana Benić, Danijel Dragojević, Jakša Fiamengo, Vesna Krmpotić, Milan Milišić, Luko Paljetak, Vesna Parun, Kruno Quien, Ivan Slamnig i Dubravko Škurla, a od crnogorskih: Aleksandar Bečanović, Balša Brković, Ljubomir Đurković, Pavle Goranović, Mladen Lompar, Sanja Martinović, Jelena Nelević, Nebojša Nikčević, Milorad Popović i Dragana Tripković.

Od naših, sjajan pjesnik je i Danijel Dragojević. Užasno mi je krivo da su i Arsen i Dragojević globalno gotovo posve nepoznati, a spadaju u sam vrh svjetskog pjesništva.

Društvena je atmosfera takva da je malokome stalo da razluči dobro od lošega/Mi se nismo naučili misliti da je ono što se nama događa doista važno, uvijek čekamo da nam netko drugi kaže da je važno/Živimo u vremenu koje cijelu povijest shvaća kao skladište kazališnih kostima gdje se nešto može posuditi i u tome malo hodati pa onda vratiti natrag/Danas novine za kulturu ne mogu značiti što je nekada značio Telegram jer je onda nedostajalo informacija/Dolazi vjerojatno opet neko doba kada će ljudi misliti da znaju što je vrijednost, a što nije/Mi smo naučili da nam je sve što je važno uvijek negdje drugdje/Ono što se recimo u hrvatskoj književnosti napravilo u prevođenju talijanske književnosti to će se teško naći igdje u svijetu/Publika ne zna što joj treba dok to ne dobije/Problemi koji nas danas taru nalik su na probleme koji su trli ljude dvije tisuće godina/Samo veoma iznimne osobe doista utječu na povijest, svi ostali njezine su žrtve/Pjesnici kao što su Danijel Dragojević ili Slavko Mihalić ne nalaze se na svakom ćošku/Književnost se ocjenjuje totalitetom životnog iskustva

A o Cvjetnom trgu Danijel Dragojević je zapisao i sljedeće: " Kada govorimo o trgovima u centru grada, jedini je kojemu bježi naše intimno biće Cvjetni trg...

U tekstu (po kojemu je očigledno knjiga dobila ime) Cvjetni trg, objavljenom pred više od deset godina, pjesnik Danijel Dragojević izrekao je riječi koje danas možemo čitati ne s nostalgijom, nego pomiješanih osjećaja tuge i bijesa:

Kad je, početkom godine, počela građanska akcija suprotstavljanja bahatoj sprezi politike i kapitala, sjetila sam se teksta ' Cvjetni trg ', objavljenog pred više od deset godina, u kojem je pjesnik Danijel Dragojević izrekao riječi koje danas možemo čitati ne s nostalgijom, nego pomiješanih osjećaja tuge i bijesa: ' Kad danas govorimo o trgovima u centru grada, jedini je kojemu bježi naše intimno biće Cvjetni trg.

Poezija: 1. Negdje, Danijel Dragojević (Fraktura) Već od naslova, preko karakterističnih motiva i pjesničkih postupaka, nova zbirka pjesama Danijela Dragojevića sugerira kretanje unutar koordinata koje su ocrtale prethodne autorove knjige.

Taj fenomen žive smrti sjajno je obradio u jednom od svojih mikroeseja Danijel Dragojević napisavši kako su naši stari kužili da je moguće hodati, jesti, piti i svejedno biti mrtav.

Danijel Dragojević jedan je od najboljih hrvatskih pjesnika što je potvrdio i Zvonimir Mrkonjić u čijoj je upravo objavljenoj antologiji " Međaši " Dragojević najzastupljeniji pjesnik nakon Tina Ujevića.

Potaknuti slučajem Đikić, ovih dana mediji su objelodanili imena još nekoliko istaknutih hrvatskih znanstvenika i umjetnika, priznatih i u svjetskim okvirima, koji također nisu članovi HAZU premda su to po svim kriterijima zaslužili: pjesnici Vesna Parun i Danijel Dragojević, povjesničarka Mirjana Gross, germanist Viktor Žmegač, teoretičari književnosti Stanko Lasić i Aleksandar Flaker itd.

Na primjer: »... lijepo lice gasi svijeću, a svirka se nastavlja u mraku.« Danijel Dragojević piše iz etičke samoće, samoizgrađene.

Tako su u antologiji svoje zasluženo mjesto, prema ocjeni urednika, dobili Tatjana Gromača, Mile Stojić, Milan Milišić, Tomica Bajsić, Boris Maruna, Miljenko Jergović, Danijel Načinović, Jakša Fiamengo, Tahir Mujčić, Evelina Rudan, Danijel Dragojević, Drago Glamuzina i Sinan Gudžević. (H)

Danijel Dragojević, pjesnik i urednik na III. programu Hrvatskog radija, jedini je živući hrvatski pisac čiji su naslovi ušli na listu 20 knjiga koje bi trebao pročitati svaki građanin Hrvatske.

Maljevič je potpisao bijeli kvadrat, Dali je potpisivao prazne papire, Duchamp je potpisao stalak za boce i kotač, a upravo o tome, o prodaji imena Danijel Dragojević napisao je značajan esej.

Ako se zadržim na tom korpusu, za mene su najvažniji Danijel Dragojević (kako u esejima, tako i u stihovima) i Delimir Rešicki.

Većina od stotinjak kritika u Harterijama je pozitivna jer Petković od srca hvali najbolje pjesnike kao što su Danijel Dragojević, Irena Matijašević, Marija Andrijašević, Tomica Bajsić, Dorta Jagić ili Marko Pogačar, s tim da ima posebni sentiment prema čakavskoj poeziji.

Stoljeća takvih usvajanja skinula su s dojmljivog mjesta lektire sve ono što se doimalo viškom, kao što oblutak kotrljan valovima kroz stoljeća gubi neravnine i bridove (i postaje, zaključio je Danijel Dragojević od kojeg ovdje kradem, fabula rasa).

Godine 1971. utemeljena je nagrada Goranov vijenac koja se dodjeljuje za sveukupni pjesnički opus, a tijekom svoje četrdesetogodišnje povijesti primili su je brojni antologijski pjesnici, kao što su Drago Ivanišević, Antun Šoljan, Danijel Dragojević, Jure Kaštelan, Ivan Slamnig, Vesna Parun, Anka Žagar i brojni drugi.

Čak se i Gradska skupština pretvorila u jedno od onih ironičnih mjesta o kojima govori Danijel Dragojević, mjesta čiji su zaposlenici izgleda ostali i gluhi i slijepi za realne probleme grada koji nisu povezani s njihovim osobnim ili političkim interesom.