Znalo se ranijih godina događati da švedski akademici dolaze tajno u Zagreb na razgovore s potencijalnim kandidatima, pa su se tako svojedobno najavljivali i Miroslavu Krleži, ali ih on nije htio primiti - objašnjava tajnik Razreda za književnost, akademik Slavko Mihalić, te navodi kako nije nimalo neobično što se istodobno više imena iz naše književnosti spominje u vezi s kandidaturom za ovu svjetsku nagradu.

»Glazba je najčudesniji dokaz da nismo sami i izgubljeni«, zapisao je pjesnik Slavko Mihalić, neizravno potvrdivši istinu koju su izrekli ili osjetili toliki, doživjevši glazbu kao umjetnost »najbližu Bogu«, čak kao »zemaljski dokaz« Božjeg postojanja.

Tekst Deklaracije sastavila je tjedan dana ranije u prostorijama Matice hrvatske skupina znanstvenika, književnih i kulturnih radnika (Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić, Vlatko Pavletić), a Upravni odbor Matice hrvatske tekst je 13. ožujka 1967. prihvatio i razaslao na potpisivanje.

U družini sljedbenika braće Lumiere bio je i Slavko Mihalić, jedan od budućih miljenika Pegaza i hrvatskih muza, igrao je magistralno ulogu policijskog špicla i dodvorice vlasti.

Drugu skupinu čine tekstovi koji govore o Bibliji na hrvatskom kulturnom prostoru - o prijevodima Biblije na hrvatski jezik te o poveznicama Biblije i hrvatske književnosti. 73. Mihalić, Slavko, 1928 - 2007 Pjesme/Slavko Mihalić; priredio Ante Stamać.

Slavko Mihalić je prevođen na slavenske jezike.

Matica hrvatska u Karlovcu, kojoj je danas na čelu predsjednik Ivan Jurković, obnovljena je 21. veljače 1990. Rafo Bogišić, Aleksandar Šljivarić i Slavko Mihalić u ime Matice hrvatske iz Zagreba svjedočili su te večeri o obnovi njezina djelovanja.

U dvadeset godina Maslinovim vijencem ovjenčani su: Zlatan Jakšić, Drago Štambuk, Jakša Fiamengo, Božica Jelušić, Vesna Parun, Luka Paljetak, Tonko Maroević, Ivan Golub, Vlasta Vrandečić Lebarić, Slavko Mihalić, Dragutin Tadijanović, Zvonimir Mrkonjić, Petar Gudelj, Sonja Manojlović, Tatjana Radovanić, Mate Ganza, Joško Božanić, Mladen Machiedo, Milko Valent i Zoran Kršul.

Našao se tako njegov stih uz prethodne autore, među kojima i onih koji više nisu među nama: Ljubav presađuje moje misli u vrtove vječnosti " (Vesna Parun); I kad nikog od nas ne bude/Sjat će sunce nad oranicama. " (Dragutin Tadijanović); Budeš li otvoren kao vrata ruina,/svi će putevi voditi kroz tebe. " (Slavko Mihalić).

Od svih donjogradskih trgova najviše opjevan, najčešće opisivan (pjesnik Slavko Mihalić vidi čak i« plavetnilo mora ispod zelenih zrinjevačkih platana »), oslikan i fotografiran, Zrinjevac se ne zadovoljava samo predstavljenim izgledom, dakle urbanističkom i arhitektonskom raskoši, bogatstvom ideja i materijala; on to čini i sadržajima.

E ksplozije izmijeniše raspored srca, reče Slavko Mihalić.

Iz Jezera (Slavko Mihalić) Mirno teku rijeke (Drago Britvić), sve do trenutka kada Oko andaluzijskog psa nad jednom kapi, koja nikako da se otkine sa zelenog vodopada (Ervin Jahić) rijeka hrvatske književnosti konačno ulije se u more, gdje se kupa Posljednji kupač (Dalibor Cvitan) i gleda Zamišljeno pristanište (Arsen Dedić), iako bi trebao biti oprezniji jer se ispod njega nalaze Vrulje (Borben Vladović).

Da se vratimo otkud smo krenuli, u predjelima uz svu tu vodu nužne su i Močvare (Slavko Mihalić).

Od hrvatskih pisaca tu su: Branko Belan, Ivo Brešan, Vladan Desnica, Ivo Frangeš, Ivan Golub, Vlado Gotovac, Ljudevit Jonke, Davor Kapetanić, Slavko Kolar, Miroslav Krleža, Vojislav Kuzmanović, Ranko Marinković, Tonko Maroević, Marijan Matković, Predrag Matvejević, Slavko Mihalić, Vlatko Pavletić, Pavao Pavličić, Nikica Petrak, Vojmil Rabadan, Ivan Raos, Andriana Škunca, Antun Šoljan, Nikola Šop, Dragutin Tadijanović, Saša Vereš, Igor Zidić

Slavko Mihalić je rođen 16. ožujka 1928. u Karlovcu.

Uz Seada Begovića, voditelja Tribina DHK, časopis »Svjetlo« predstavili su akademik Slavko Mihalić i članovi uredništva Marija Paprašarovski, književnica, Danko Plevnik, publicist, te glavna urednica Irena Lukšić.

Ante Stamać (1995. - 1999.), Slavko Mihalić (1999. - 2005)., Stjepan Čuić (2005. - 2008.), Borben Vladović (2008. - 2011.), Božidar Petrač (2011. -) Neposredno nakon rata u DKH veliki posao imao je obaviti Časni sud (Z.

Društvena je atmosfera takva da je malokome stalo da razluči dobro od lošega/Mi se nismo naučili misliti da je ono što se nama događa doista važno, uvijek čekamo da nam netko drugi kaže da je važno/Živimo u vremenu koje cijelu povijest shvaća kao skladište kazališnih kostima gdje se nešto može posuditi i u tome malo hodati pa onda vratiti natrag/Danas novine za kulturu ne mogu značiti što je nekada značio Telegram jer je onda nedostajalo informacija/Dolazi vjerojatno opet neko doba kada će ljudi misliti da znaju što je vrijednost, a što nije/Mi smo naučili da nam je sve što je važno uvijek negdje drugdje/Ono što se recimo u hrvatskoj književnosti napravilo u prevođenju talijanske književnosti to će se teško naći igdje u svijetu/Publika ne zna što joj treba dok to ne dobije/Problemi koji nas danas taru nalik su na probleme koji su trli ljude dvije tisuće godina/Samo veoma iznimne osobe doista utječu na povijest, svi ostali njezine su žrtve/Pjesnici kao što su Danijel Dragojević ili Slavko Mihalić ne nalaze se na svakom ćošku/Književnost se ocjenjuje totalitetom životnog iskustva

Najprevođenije su mu knjige " Duše robova " (tri izdanja), " Psi u trgovištu " (dva izdanja) i OD PISACA KOJI ŽIVE U HRVATSKOJ NAPREVOĐENIJI SU MIRKO KOVAČ, SLAVKO MIHALIĆ I MILJENKO JERGOVIĆ 1. SLAVENKA DRAKULIĆ oko 100 izdanja.

Od pisaca koji žive u Hrvatskoj najprevođeniji su Mirko Kovač (19), Slavko Mihalić (18), Miljenko Jergović i Vesna Parun (14).

Kod prijevoda te knjige tema je bila presudna jer je bila zanimljiva. Poezija je, pak, tako neprofitabilna da su pjesnici sretni ako im se knjiga uopće prevede, a za honorar i ne pitaju, kaže Slavko Mihalić, najprevođeniji hrvatski pjesnik. Autori obično preuveličavaju prihode koje im donose prijevodi u inozemstvu, tvrdi Predrag Matvejević, visoko rangiran na našoj listi prijevoda. Istina je daleko od njihove hvale.

U protekla dva desetljeća ovjenčani su Zlatan Jakšić, Drago Štambuk, Jakša Fiamengo, Božica Jelušić, Vesna Parun, Luko Paljetak, Tonko Maroević, Ivan Golub, Vlasta Vrandečić-Lebarić, Slavko Mihalić, Dragutin Tadijanović, Zvonimir Mrkonjić, Petar Gudelj, Sonja Manojlović, Tatjana Radovanović, Mate Ganza, Joško Božanić, Mladen Machiedo, Milko Valent, Zoran Kršul i Igor Zidić.

Do sada su ga dobili osim Zlatana Jakšića i Drago Štambuk, Jakša Fiamengo, Božica Jelušić, Vesna Parun, Luko Paljetak, Tonko Maroević, Ivan Golub, Vlasta Vrandečić Lebarić, Slavko Mihalić, Dragutin Tadijanović, Zvonimir Mrkonjić, Petar Gudelj, Sonja Manojlović, Tatjana Radovanović, Mate Ganza, Joško Božanić i Mladen Machiedo.

Predsjednici Goranova proljeća bili su: Marko Damjanović, Ante Bekić, Slavko Mihalić, Branko Čegec, Tvrtko Vuković, a aktualni predsjednik je Ivica Prtenjača.

Dosadašnji laureati su bili, među ostalima, Slavko Mihalić, Dragutin Tadijanović, Vesna Parun i Ante Stamać.

Kako je na sve ovo reagirao predsjednik DHK Slavko Mihalić.

Valter: Naravno, postoje autori koji su mi više bliski nego neki drugi Šoljan, Slavko Mihalić, čakavski Nazor, Ungaretti, Pasolini, Umberto Saba...

Tekst Deklaracije napisali su Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić i Vlatko Pavletić, okupljeni u povjerenstvu Upravnoga odbora Matice hrvatske.

Jedan od takvih hrvatskih pisaca, čiji je snažni individualizam čak drugima nametnuo model pisanja, jest svakako i Slavko Mihalić, »možda naš jedini suvremeni pjesnik kojeg i najširi krug čitatelja treba stalno držati na oku i provjeravati«, kako je Mihalića ocijenio jedan od njegovih najuglednijih kritičara, Antun Šoljan.

U Makedoniji se u zadnje vrijeme pojavilo nekoliko knjiga hrvatskih autora kao Slavko Mihalić, Branko Čegec, Ivica Prtenjača, Predrag Lucić, Sibila Petlevski, Renato Baretić, Olja Savičević-Ivančević, Antonija Novaković...