Kada je ovaj vrlo učeni papa, koji je sigurno bio svjestan Darwinove teorije evolucije, spomenuo protivnike kršćanske vjere, to je vjerojatno uključivalo i promicatelje te teorije.

KEŠINA: U naše vrijeme svijetom kruži val novog ateizma koji iskazuje patološku zloupotrebu prirodnih znanosti, a osobito Darwinove teorije u ideološke svrhe s ciljem definitivnog obračuna s Bogom, vjerom, kršćanstvom, koje je prema tvrdnjama novoateista najrazornije, najštetnije i najnazadnije.

Na temelju znanstvene paradigme Darwinove teorije evolucije on odbacuje svako vjerovanje u nadnaravno, koje se ne može znanstveno potvrditi, a insistira na ateizmu.

Sam nastanak života i vrsta te njihovo izumiranje samo su neka od pitanja koja su dugi niz godina zaokupljala znanstvenike i dovodila do značajnih otkrića, od Darwinove teorije prirodne selekcije do Kimurine teorije neutralne evolucije i genetičkog drifta.

Iako se mnogi od nas zaklinju da su protivnici Darwinove teorije zagovarajući teoriju kreacionizma ili evolucije pod nadzorom višeg Uma, u životu smo najčešće licemjeri podržavajući zapravo Darwinovu teoriju, štiteći jače naspram slabijih.

Međutim, to je najmanje prihvatljiv izgovor za nekritično odbacivanje načela Darwinove teorije.

IQ Prirode razotkriva osnovni problem Darwinove teorije.

To su pocinili ti isti koji tvrde, da covjeka nije stvorio Bog, nego da je postao od majmuna i drze se Darwinove teorije.

IQ prirode Nova knjiga koja razotkriva nedostatke Darwinove teorije

Član Britanskog kraljevskog društva je Darwin postao 1839., a u kontekstu ove naše priče je nevjerovatno zanimljiva činjenica da je jedan od najgorljivijih podupiratelja Darwinove teorije bio Thomas Henry Huxley, koji je 1881. biran i za predsjednika Britanskog kraljevskog društva, a osim svog znanstvenog rada dotični je i idejni tvorac danas rado korištenog pojma agnostik.

Inače, spomenuti Haeckel bio je važna karika u pretvaranju Darwinove teorije u gotovo religijsku dogmu.

No, Haeckela je na populariziranje Darwinove teorije i iz nje izvedenih rasističkih učenja tjeralo više oduševljenje nalik vjerskom, negoli hladan razum i nepristrano mišljenje.

Tko je otac djeteta postaje tako pitanje svih pitanja (a njih u knjizi ima mnogo: od toga kako preživjeti smrt voljene žene, preko meditiranja nad zakučastim citatima iz gnostičkog Filipovog evanđelja, do lucidnog propitivanja Darwinove teorije).

- Nadovezujući se na prethodno pitanje, bilo bi dobro nešto reći i o ideološkoj zlouporabi Darwinove teorije.

Dok su neki odmah po objavljivanju uvidjeli o kakvom se kapitalnom djelu svjetske znanosti radi, a znanstveno dokazana teorija o evoluciji do danas ušla u sve škole, Katoličkoj je crkvi trebalo puno više od stoljeća da službeno prihvati tezu da evolucija nije u suprotnosti s uvjerenjima koja promiču, a koja se, za razliku od Darwinove teorije, ne temelje na nepobitnim znanstvenim dokazima već na snazi vjere.

U drugoj polovici 20. stoljeća u nastojanju kritičkog prihvaćanja Darwinove teorije prirodnog odabira osobito se ističe Vjekoslav Bajsić, koji je, kao genijalan filozof i teolog, obrađivao granična pitanja između religije i znanosti, te nije čudo da je došao do izvornih filozofskih uvida i doprinosa, osobito kada je riječ o filozofskom promišljanju Darwinove teorije selekcije te o teoriji evolucije promatranoj s teološkog vidika.

Pod utjecajem Darwinove teorije piše Sablasti i daje sliku braka u dekdadenciji.

Za kraj ostavljam te s veoma zanimljivim linkom koji govori o zabludi darwinove Teorije o podrijetlu vrsta.

Nije moguć potpun znanstveni dokaz Darwinove teorije evolucije dok se ne razotkriju procesi u tom negenskom dijelu genoma.

Teme kojima se bavi krš? anska eko-teologija možemo podijeliti u sedam grupa gdje se: 1. ponovno, u svjetlu ekologije, propituju biblijski elementi i tradicija; 2. istražuje složeni odnos kozmologije, duhovnosti i morala; 3. kriti? ki odnosi prema modernoj filozofiji, tehnologiji i politici u podru? jima u kojima te discipline pridonose ugrožavanju integriteta eko-sustava; 4. poti? e osjetljivost za teološke tradicije i prakse kojima su važna ekološka pitanja gdje se uvažavaju proroštva, mudrosne tradicije, teologija oslobo? enja, ikonografija Isto? ne crkve, sakramentalan život; 5. ponovno razmatra eshatologija, odnos duše i tijela, otkupljenje i spasenje u svjetlu ekoloških pitanja; 6. u propitivanja ozbiljnije uklju? uje pitanje socijalne i ekonomske pravde; i 7. zalaže za ekološku pravdu, revalorizira odnos znanosti i teologije, posebno Darwinove teorije evolucije.

Spomenuli ste i određene dvojbe oko Darwinove teorije evolucije, među ostalim i pitanje ignoriranja uloge Alfreda Russela Wallacea (suotkrivača teorije evolucije) u njezinu razvoju.

Hilaire 1818 Slaba pomo? i od? injenice da je Darwin uistinu pružio dovoljno dokaza za? injenicu evolucije. to je uostalom to dovoljno.? ini se da je Darwinove teorije mogu? e shvatiti kao znanstvenu revoluciju upravo onako kako su sažete u njegovome glavnom djelu On the Origin of Species (1859).

Njome nije dato samo novo i cjelovito objašnjenje prirodnih procesa u živome svijetu, nego su te Darwinove teorije zna? ile i pojmovno novi svijet, koji je u sebi uklju? io cijele male svjetove druga? ijih shva? anja i pogleda nego što su vladali do tada.

Drugim rije? ima, tri daljnja elementa logi? no slijede iz Darwinove teorije descendencije i mehanizma prirodne selekcije, a bila su i ostala velik izazov religiji i filozofiji.

Zastupnici Darwinove teorije tvrde kako " evolucija " prosto znači promjena u toku enormno dugog perioda vremena, u kojem se postojeće životne forme mijenjaju bolje prilagođene, ili nastaju nove.

Tribina je otvorila nove vidike i pokušala odgovoriti na brojna pitanja kao što su: je li nastanak Zemlje plod slučajnosti ili stvaralačke intervencije; koliko suvremena znanost drži do Darwinove teorije o evoluciji; ima li čovjek uz tijelo i psihu i svoju duhovnu dimenziju; je li duh mitski teološki pojam ili sve važnije područje suvremenih znanstvenih istraživanja.

I pater George Coyene, dugogodišnji voditelj Vatikanskog opservatorija, veliki je pobornik Darwinove teorije.

A kakvo mišljenje zastupaju pobornici Darwinove teorije?

Međutim, ova nas je izložba sve ugodno iznenadila zbog malo teksta, ali izvrsno koncipiranog (verzije na hrvatskom i engleskom jeziku) te mnoštva fotografija koje dočaravaju objašnjenja Darwinove teorije.

Članci Stjepana Radića (Neki kontekstualno-ideološki aspekti Darwinove teorije evolucije s obzirom na njeno nastajanje i promoviranje) i Josipa Hrgovića (Suvremeni doprinosi evolucijske teorije društvenim znanostima) uvode nas u osnove kontekstualne obojenosti, tj. određenja u nastajanju i kasnijim interpretacijma teorije evolucije s obzirom na svjetonazorsko-socijalne elemente, te vrjednuju njen doprinos nekim humanističkim zanostima.