Na posljetku, evidentna konsekvenca: pjesnik se definira kao heroj u smislu što ga ta riječ poprima u 74. paragrafu Sein und Zeit, gdje se kaže da povijesni Dasein (narod) mora sebi svoje heroje odabrati u tradiciji.

Je li to možda probitak u Heideggerovskom smislu, čuveni Dasein iz besmrtnog djela " Bitak i vrijeme "?

Dotičući se Šimićevih eksplozivnih tekstova u časopisima koje je sam uređivao (»Juriš«, »Vijavica«) PienieMzekova lako prepoznaje te Heideggerovim Dasein (Tubitkom) tumači Šimićevu destruktivnost, ali i s njom povezanu nadu i želju za prevrednovanjem institucionalizirane kulture.

U desetom poglavlju knjige Poetika prostora, naslovljenom Fenomenologija okruglog, Gaston Bachelard navodi citat iz Jaspersove knjige Von der Varheit: " Jedes Dasein scheint in sich rund. " Prevedemo li Dasein kao bivstvo prijevod glasi: " Svako bivstvo izgleda u sebi okruglo. " Bachelard u nastavku teksta iz citata scheint in sich (izgleda u sebi) zamijenjuje sa ist (" je ") i time izričaj o bivstvu prošiiruje na izričaj o bitku, kojeg nalazimo kod Parmenida: " Bitak je okrugao. " Svako biće u svom autentičnom bivstvu, u istini bitka, jest okruglo.

Zato izbjegava reći ' ' čovjek ' ', nego kaže Dasein.

Da-sein doslovno znači ' ' biti tu ' ', a u njemačkom (prije H. - a) riječ Dasein znači otprilike ' ' postojanje ' ' ili ' ' opstanak ' '.

U tom smislu, Heidegger je bio u pravu kada je rekao da je Dasein uvijek beskonačno više od onoga što bi ono bilo kad bi se ograničilo na svoju čistu sadašnjost.

Štimung u autu, kako to uvijek biva sa mnom i Pivskim, varira između " kurac pička dinamooo dajte pive i parizera " i izleta u hajdegerijanske Dasein analize.

I konačno, Heideggerov središnji pojam, Dasein, prevodio sam kao tubivanje, to znači niti kao tubitak (Šarinić) niti kao tubivstvo vanje (G.

Bez obzira na svoje jezično-povijesno porijeklo te za razliku od izraza Sein, Dasein ima najprije status običnog, nefilozofskog termina; ta imenica označava ono što razumijevamo kao postojanje, opstojanje, opstanak, egzistenciju, prisutnost, nazoč nost.

Zato sam svugdje gdje je u tekstu predavanja riječ o ne-hei deggerijanskoj upotrebi izraza (na primjer kod Husserla ili Schele ra), prevodio taj termin kao postojanje, dok sam za Heideggerovu upotrebu rezervirao izraz tubivanje: u hrvatskom taj izraz zvuči uobičajeno kao Dasein, ali ništa manje ne pripada i filozofskom žargonu; i, konačno, egzistencijalno i vremensko značenje glagola biti u izrazu tubivanje dolazi do svog ispunjenja.

po apsolutnome radu i bit, bitak čovjeka jest rad, i sva bića (i čovjek kao biće) jesu uradljivi uradci rada, i svijet rada, u svojoj svjetovnosti (prije ontičkog, unutarsvjetskog razlikovanja tzv. radnog i slobodnog vremena), jest svijet vremena-rada. povijesni odnos biti čovjeka i biti bitka, nošen metafizičkim vremenom, dovršava se tu u uniformnoj, ono bezvremeno i puko vremenito (prolazno) u identitetu sabirućoj, temporalnoj strukturi Rada. temporalitet biti, bitka čovjeka kao rada, Sutlić, koristeći rezultate Heideggerove temporalne fundamentalno-ontologijske analitike onoga tu-biti (Dasein), razlažući sabire ovako:« Ako rad promišljen ponajprije kao bit (bitak) čovjeka ima formalno-ontologijsku i sadržajno-ontohronijsku strukturu: 1) prethodnosti plana, projekta, svijesti..., 2)« mijene tvari s prirodom », upućenosti na tvari prirode i njihovog nalaženja već pred sobom..., 3)« preinake formi »tih tvari,« preobražavanja »kao bavljenja tvarima i njihovog pribavljanja... onda rad jest (egzistira) tako da ide samom sebi unaprijed, već uvijek upućen na tvari i stvari, i tako, transformirajući ih, prisustvuje pri njima.

Čovjek je pak tek svojim jezikom uopće izložen onom razvidnom koje kao biće pritišće i potiče čovjeka u njegovu opstanku (Dasein), a kao nebiće obmanjuje i razočarava.

Ona tako može predstavljati Heideggerov Dasein ili ontološki rečeno Bitak, tj. grčki Ousia (po sadašnjem participu ženskoga roda).

Husserl je za života potisnut u korist njegovog učenika Martina Heideggera, koji je zamijenio Husserlov " Dasein " (bistvovanje - biti tu)

Ta nit prolazi posebice kroz neobično i izolirano upućivanje na« glas prijatelja (Stimme des Freundes) koji svaki Dasein nosi u sebi »(Sein und Zeit, par. 34, s. 163).

Egzistencijalna analitika Dasein-a koji« nosi »(trägt) taj glas u sebi nije, ne zaboravimo to, niti antropologija, niti sociologija, ni analitika subjekta, osobe, svijesti, psyche ili ja, ni etika, ni politika.

To ispunjava ovo upućivanje na glas prijatelja i prema tomu samo prijateljstvo naročitim ontološkim značenjem, u jednom poglavlju o Dasein und Rede, Die Sprache, čak ne ni u analitici Mitsein-a.

Potraga za iskonskim Bitkom Dasein, kao rezultat daje potragu za ostvarivanjem idealne države vođene duhovnim principima.

To područje stoga može predstavljati Heideggerov Dasein ili na Sanskritu Saragrahi (srž bitka).

Jedini nije Bijuće (ens), nije Nešto (aliquid), nije Stvar (res), nije Jedno (unum). njegova jedinost, jedincatost, jednokratnost, neponovljivost, probija vidokrug ontologike. u analogiji s ontologičkom strukturom onoga biti (svega što nekako jest) On se može naznačiti kroz tri hiperontologičke formule. prva:« Naprotiv Svojskost, to je moje cijelo bitstvo i (moje) tubiti, to sam Ja sam. »(Dagegen Eigenheit, das ist mein ganzes Wesen und Dasein, das bin Ich selbst.) Ja nema niti datu esenciju niti datu egzistenciju.

Zato sam složene sintaktičke jedinice poput reče nice Ich bin in der Welt ili već supstantivirane oblike poput In-der-Welt - sein, prevodio u stajaće filozofske formule pomoću običnog, prosječnog govornog jezika, stavljajući glagolsku imenicu bivanje na mjesto prefiksa: bivanje-u-svijetu (za In-der-Welt-sein), bivanje-jednih-s-drugima (za Miteinander-sein) itd. (Jedinu iznimku od ovog postupka tvori upravo izraz tubivanje umjesto bivanje-tu. (Dasein je preuzet izraz iz običnog jezika, pa element - sein ne izražava u prvom redu apstraktno svojstvo elementa Da -, neko tu-stvo ili ovdost; to je leksički gledano sekundarno značenje izraza, iako je za Heideggera primarno ili jednakovrijedno.

Prema njegovu shvaćanju, Dasein je već otpao od samoga sebe (abgefalen), prepuštajući se svijetu on je u njega propao.

To je stara potreba čuvanja mjesta kao neponovljivog znaka identiteta, Osijek se dakle javlja kao mjesto Dasein (Ovdje⠀ Bitak).

Pokušao je s tom novom riječi, Dasein, da izbjegne stare zabune, i time unio niz novih zabuna.: D

Iako nisam nazreo kakav teorijsko-epistemološki kompleks stoji iza te tvrdnje, a sumnjam da je gospodin ikad čuo za tu-bitak (Dasein od Heideggera), doznao sam da postoji jedna druga riječ u hrvatskom jeziku koja također nije realna, ali je hrvatskija.

Analiza ljudske »svakidašnjice« u Bitku i vremenu (1927) može se, doduše, shvatiti i kao kritika života u modernom društvu, ali tu čovjekova »propalost« još uvijek ostaje izvan antiteze »protusvijet moderna« (Heidegger 1967, 176): »Propalost tubitka (Dasein) ne smije se [... ] tumačiti kao pad iz čistijega i višega prastanja.

Tužno je, no izvan Dasein-a, nema ničeg

U Bitak i vrijeme 4 govoreći o znanstvenoj (ne) mogućnosti zahvaćanja čovjeka, Heidegger uvodi pojam tubitak (Dasein)

That Heidegger treats life and death in this dualistic manner - - " death is the potentiality for the absolute impotence of Dasein " [ 48 ] - - especially distinguishes him from Zen. [ 49 ] Even Heidegger ' s concern with truth and untruth, freedom and unfreedom - - these again are dualistic modes of thought in which Zen would prefer not to indulge