Autor, međutim, ni u u svom zaključnom razmatranju ne propušta napomenuti da ovaj zakon sadrži ujedno i veliki broj manjkavosti te shodno tome navodi niz rješenja de lege ferenda usvajanjem kojim bi institut luka unutarnjih voda bio znatno bolje normiran.

Štoviše zatražio je potrebu mijenjanja rokova de lege ferenda. Doista, Allianz osiguranje voli i priželjkuje duge sudske sporove koji traju jedno desetljeće (10) i duže.

Utoliko, autori predlažu de lege ferenda novelirati zakonsku normativu, tako što će se prijelaznim i završnim odredbama regulirati da se odredba čl. 51. ZDSV ne primjenjuje na kandidate koji su položili pravosudni ispit prije stupanja na snagu tog Zakona.

4. Spolna diskriminacija u Europskom radnom pravu rješenja de lege ferenda Jedna od najprominentnijih strukturalnih promjena koja se u posljednja tri desetljeća dogodila na tržištu rada je masovan ulazak žena na to tržište.

De lege lata, radi se o nepreciznom, nejasnom i suspektnom normiranju zakonodavca, kad on u stavku 2. članka 3. istoga zakona, primjenu oprosta izuzima za kaznena djela koja nisu počinjena tijekom agresije, oružane pobune ili oružanih sukoba te nisu u svezi s agresijom, oružanom pobunom ili oružanim sukobima u Republici Hrvatskoj.

To znači da bi stečaj HOO kao mogućnost de lege ferenda trebalo isključiti (a postoji čitav niz tako zaštićenih pravnih subjekata i taj popis bi trebalo proširiti i sa HOO, bilo u Stečajnom zakonu bilo u posebnom propisu), eventualno i uz posebne odredbe koje bi štitile vjerovnike HOO koji bi tako ostali bez jednog dosta snažnog instrumenta prijetnje stečajem.

Naravno da bi bilo bolje da je to jasno propisano (pa bi to de lege ferenda i trebalo učiniti), ali kada već nije, i ovo je bolje nego da npr. o supenziji ili prijelaznom roku odlučuje trgovački sud, kako radi objektivne sporosti postupka tako i radi specijaliziranosti onih koji bi trebali odlučivati.

Moralo bi se ovakve odluke donijeti u najkraćem mogućem roku (de lege ferenda ne mislimo samo na pravni standard nego čak i na jasne u danima određene rokove, pod prijetnjom predmnjeve da su donesene odluke na način odnosno sa sadržajem kako su zatražene) jer jedino tako odluka (ona pozitivna) može imati smisla.

Druga je stvar koliko je to logično sa aspekta funkcioniranja jednog nacionalnog saveza, ali to je trebalo rješavati specijalnim propisom, a to je de lege lata ZOŠ koji o tome ne sadrži ni jednu jedinu riječ.

Jedno od mogućih rješenja de lege ferenda je i da (barem privremeno) prava stečajnog dužnika, barem glede državnih reprezenztacija i sustava natjecanja preuzima HOO.

Ali, ovakva funkcija bi samim svojim postojanjem, de lege ferenda, imala svoje mesto.

Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidata da li bi se de lege ferenda trebalo promijeniti odredbe o sastavu Ustavnog suda predviđanjem kvote specijaliziranih stručnjaka, a kandidat je odgovorio da bi to obogatilo praksu Ustavnog suda.

Nije loše nešto htjeti, ali svoje željice ne valja miješati sa situacijom de lege lata.

Smatram da bi de lege ferenda bilo potrebno utvrditi pravila postupanja u svakom konkretnom slučaju kada javni bilježnik prihvati primati pismena za neku osobu.

U tom slučaju držimo da bi valjalo strože urediti uvjete za upis pojedine športske djelatnosti i ne vidimo zašto zakonodavac ne bi de lege ferenda razmišljao na takav način.

Dakle, de lege lata smo sigurni da jedino potpisani ugovor koji obvezuje igrača/igračuicu na nastup daje mogućnost suspenzije pa tako i uskrate prava na rad, ali uz jasna pravila ustrojena bio ugovorom bilo nekim općim aktom.

De lege ferenda je otvorena mogućnost da se ova obveza odredi kao zakonska kategorija, ali mi smo daleko skloniji ustojavanju poticajnih mjera koje će športaše dovesti u sitiuaciju da sami inzistiraju na nastupima od administrativnih i sličnih zabrana.

U radu autori iznose svoje viđenje problematike definiranja odnosa sportaša i klubova u obliku ugovora građanskog prava, analizom nedostataka takvog definiranja, te iznose svoje prijedloge de lege ferenda.

Glavni istraživač sudjelovao je u raspravama o noveli Pomorskog zakonika de lege ferenda kao član povjerenstva i član stručnog tijela za luke Ministarstva pomorstva, prometa i veza.

Na temelju toga ukazuju da de lege lata novo kazneno djelo usmrćenja na zahtjev " pokriva " slučajeve dobrovoljne aktivne i pasivne eutanazije, ali da je i širi pojam, jer se ne odnosi samo na situacije prikraćivanja patnji.

Autorice predlažu de lege ferenda normiranje u smislu još blažeg kažnjavanja slučajeva u kojima je do usmrćenja na zahtjev došlo zbog osjećaja samilosti prema umirućem bolesniku.

Kao značajan problem za razvoj medijacije u obiteljskim sporovima pojavljuje se i okolnost da je Zakon o mirenju ograničio svoje područje primjene na sporove o pravima kojima se može slobodno raspolagati, tako da bi npr. u statusnim obiteljskim stvarima u kojima stranke ne mogu poduzimati materijalne dispozicije (npr. odlučujući o tome s kim će dijete živjeti i o susretima s drugim roditeljem) bio isključen svaki oblik mirenja, izuzev posredovanja koje se provodi samo u vezi s razvodom braka. [ 116 ] Trebalo bi, de lege ferenda, razmisliti o mogućnosti uvođenja mirenja i u tim statusnim izvanparničnim stvarima.

Navedeno stanje autori analiziraju kroz segmente djelokruga i načina rada Državnog sudbenog vijeća, s posebnim naglaskom na imenovanju sudaca te novine Zakona o državnom sudbenom vijeću o imenovanju sudaca u odnosu na ranije uređenje starog Zakona o državnom sudbenom vijeću, a uz prijedloge autora de lege ferenda. 2.2. O Državnom sudbenom vijeću (DSV) Osnovne zadaće, djelokrug i način rada Državnog sudbenog vijeća (DSV), na načelnoj razini, propisane su odredbama čl. 123. Ustava.

Zbog uočenih nedosljednosti u izričajima, ostvarenja načela ekonomičnosti i učinkovitosti kaznenog pravosuđenja, te istovremeno priznavanja i ostvarivanja radničkih prava, valjalo bi doraditi postojeći podzakonski propis koji uređuje pitanja visine i načina isplate naknade troškova svjedocima, de lege ferenda.

Ovo je djelo izuzetno važno i zbog rješenja de lege ferenda koja sadržava i koja će, zasigurno, poslužiti kao smjernice pri donošenju izmjena pozitivnih propisa koji reguliraju ovu materiju.

Povrh analize odredbi pozitivnog hrvatskog prava o nepoštenim ugovornim odredbama te relevantnih odluka Suda EU-a, na konferenciji će se ukazati i na de lege ferenda europska rješenja o nepoštenim ugovornim odredbama koja nas očekuju u slučaju usvajanja Prijedloga Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkom europskom pravu prodaje.

Zbog toga je neodrživ postojeći opis radnji počinjenja kod pojedinih kaznenih djela i de lege ferenda barem u terminološkom ili nomotehničkom smislu potrebno ih je očistiti od nejasnih dosadašnjih formulacija iskoristiti svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost iz čl.337 st. 1 Kaznenog zakona koje potječu još iz teksta čl.314 Krivičnog zakonika iz 1951. i koje su bile prilagođene tadašnjim odnosima u državnoj službi, ali ne i u današnjim okolnostima tržišnog gospodarstva Ono o čemu bi se trebalo posvetiti više pažnje je svakako zaštita poštenog i slobodnog tržišnog natjecanja koje je i prema čl.49.st.1 Ustava temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske.

Daje osvrt na rješenja de lege lata na međunarodnoj i europskoj razini, kao i na ona usvojena u hrvatskom radnom zakonodavstvu.

Zaključno predlaže rješenja de lege ferenda.

Komparativnom metodom doktorant je ispitao sustave osiguranje u zemljama EU, posebice u Njemačkoj (na koju otpada polovica inkasirane premije u toj vrsti osiguranja), detaljno prikazao odredbe EU direktive o osiguranju pravne zaštite, detektirao razloge slabe razvijenosti tog osiguranja u Hrvatskoj i predložio de lege ferenda mjere koje bi trebao poduzeti kako bi se ispunili uvjeti za intenzivniji razvoj te vrste osiguranja.