Najmanje 66 tisuća radnih mjesta nestalo je u Dalmaciji u proteklih dvadeset godina - u tsunamiju deindustrijalizacije, pretvorbe i privatizacije koja je pomela brojna poduzeća.

Zahvaljujući i privatizaciji izvoz stagnira a uvoz eksponencijalno raste, dolazi do deindustrijalizacije i deagrarizacije hrvatskoga gospodarstva, industrijska proizvodnja je na razini 70 posto one iz 1989. itd.

Je li to - pitaju se u Lozi - naznaka namjere daljnje deindustrijalizacije Šibenika?

Osim toga proučavaju se procesi industrijalizacije odnosno deindustrijalizacije u kontekstu ekonomskog razvoja i rasta.

Da, stvarno zašto, to se, uostalom, savršeno uklapa u idiotsku politiku deindustrijalizacije Hrvatske i vladajućih i opozicije, a što se pri tome idiotiziraju i EPH-ovi čitatelji, pa bože moj, barem glupost dokazano ne boli.

Doktrinom deindustrijalizacije, opljačkano je i uništetno 90 posto proizvodnje.

U suvremenim društvima koje karakteriziraju procesi deindustrijalizacije, informacijska tehnologija i brz razvoj komunikacija, došlo je do dramatičnih promjena u društvu.

No, kako je takozvani prelazak na demokraciju u tim zemljama doveo do deindustrijalizacije i pada životnog standarda velike većine stanovništva, odnosno rastućeg jaza između sve bogatijih i sve siromašnijih, postavlja se pitanje kome je ovakav oblik stabilizacije zaista poželjan.

Doktrinom deindustrijalizacije i privatizacije uništeno nam je 80 posto industrije.

Nažalost, ideja nije nikada značajnije zaživjela, prvenstveno zbog deindustrijalizacije zemlje i propadanja brojnih proizvodno orijentiranih gospodarskih subjekata.

Prepuštanjem cijelih društvenih procesa, koje reguliraju različite politike (agropolitika, politika prostornog uređenja, razvojna politika...) te cijelih krajeva (Slavonija) jednome vladinom funkcioneru, ruši se ustroj vijeća ministara, pa to počinje nalikovati vladi u vladi države u državi, Ministarstvu straha i trepeta Panonskog nizja ili Direkciji za provedbu Petogodišnjeg plana deindustrijalizacije zemlje.

Možetemu se vi diviti, prihvaćajući njegovo laprdanje kao nekakav koristan rad za dobrobit nroda i države, ali ja mu nečinjenje u vrijeme najveće pljačke i deindustrijalizacije Hrvatske niti zaboravljam niti opraštam.

Okosnicu Projekta čine tri studijske izložbe koje kronološki prezentiraju tijek industrijskog razvoja te utjecaje industrijalizacije na grad Zagreb i njegovo stanovništvo u karakterističnim periodima od pojave industrije u drugoj polovini 19. stoljeća do početka procesa deindustrijalizacije (1862. - 1918./1918. - 1945./1945. - 1990.).

Borislav Škegro je otac deindustrijalizacije Hrvatske, koju je mogao tako uspješno i sveobuhvatno provesti jedino zahvaljujući neupitnoj i bespogovornoj podršci Franje Tuđmana, iako Škegrinu " genijalnost " nije razaznavao nijedan hrvatski ekonomista od imena.

Da bismo shvatili razmjere deindustrijalizacije u Hrvatskoj pogledajmo samo Zadar, mi što prije moramo ući u proces reindustrijalizacije, zaključuje Vedran Uranija.

Naime, privatizacija društvenog vlasništva dovela je do deindustrijalizacije na cijelom zagrebačkom području, osobito na Peščenici, nekoć industrijskom srcu grada, gdje je svojedobno radilo preko 60.000 ljudi.

Predviđena propast brodogradnje dovršit će proces deindustrijalizacije zemlje.

Novinarima je nakon sastanka izjavio kako je razgovarao o gospodarskoj sitiuaciji u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje, prema njegovim riječima, postoji problem " deindustrijalizacije " velikih industrijskih pogona.

Godine 2002. na tadašnju vlast vršen je veliki pritisak zbog nastavka provođenja politike deindustrijalizacije Hrvatske.

Naše se zemlje posljednjih godina suočavaju s eksplozijom neformalne ekonomije (rada na crno, sive ekonomije,« ekonomije u sjeni ») kao posljedice globalizacije; masovne deindustrijalizacije; deagrarizacije; masovne privatizacije društvenog, državnog i javnog sektora; liberalizacije i deregulacije tržišta rada; socijalno neosjetljivih programa strukturalne prilagodbe nametnutih od Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda; korporativne neodgovornosti poslodavaca; velikog pogoršanja životnih i radnih uvjeta i kontinuiranog siromašenja stanovništva te gubitka mnogih socijalnih prava i usluga; tako i kao posljedice nesposobnosti i slabosti vlada koje nisu uspjele uvesti odgovarajuća zakonodavna rješenja i osnažiti mehanizme koji bi mogli nadzirati crno tržište rada.

Bez obzira na činjenicu da više od 15 godina objašnjavam kako je monetarna politika, odnosno politika precijenjenog tečaja kune glavna poluga procesa deindustrijalizacije Hrvatske, zamoljen sam od mnogih čitatelja da još jednom detaljno objasnim kako djeluje ta poluga, odnosno kako je pomoću tečajne politike uništena proizvodnja u Hrvatskoj.

To je opet bila posljedica deindustrijalizacije " tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji ".

Iako je raspadom socijalizma svuda u istočnoj Europi došlo do osipanja srednje klase, u Hrvatskoj je to raslojavanje dodatno naglašeno zbog radikalne deindustrijalizacije koja je " izbrisala " inženjere, stručnjake iz prirodnih znanosti...

Sada dolazi na naplatu najmanje četvrt stoljeća deindustrijalizacije.

Danas, kada je stopa nezaposlenosti otprilike ista, mnogo je veća vjerojatnost da svoje poslove neće dobiti natrag. 1970 - ih godina uslijed pada dobiti od proizvodnje i niza drugih čimbenika došlo je do procesa deindustrijalizacije i preokretanja višestoljetnog razvojnog tijeka.

To je bio početak deindustrijalizacije Hrvatske, proces kojemu će kasnije snažni zamah dati tvorac Tuđmanovog gospodarskog čuda, Borislav Škegro.

Leipzig - industrijski grad Ujedinjenjem je i Leipzig postao primjer dramatične istočnonjemačke deindustrijalizacije u 1990 ima.

Sa spomenutim procesima deindustrijalizacije, selidbe proizvodnje i financijalizacije ekonomije pokrenut je " začarani krug ": došlo je do sve veće koncentracije bogatstva u financijskom sektoru, što je dovelo do koncentracije političke moći, što je dovelo do donošenja zakona koji omogućavaju dodatnu koncentraciju bogatstva u financijskom sektoru i tako se krug nastavlja.

O ponašanju vršitelja političke vlasti ovisit će hoće li on u budućnosti ostati tek jedna svijetla iznimka desetljetnog procesa deindustrijalizacije Hrvatske ili postati svojevrsni inkubator novog gospodarskog razvoja Hrvatske.

Vedran Dragičević, predsjednik SMH-IS-a u izjavi je rekao da je proces deindustrijalizacije Hrvatske pri kraju i, ako nešto brzo ne poduzmemo da spasimo ovo što se spasiti da, mi ćemo vrlo brzo propasti.